0% found this document useful (0 votes)
131 views260 pages

LFF ALU

The document is a guide to studying the Bible, emphasizing the importance of understanding its teachings and applying them in daily life. It includes references to various biblical stories and verses, encouraging readers to engage with the text and reflect on its messages. Additionally, it provides instructions for using multimedia resources to enhance learning and comprehension of biblical principles.

Uploaded by

bettycro98
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
0% found this document useful (0 votes)
131 views260 pages

LFF ALU

The document is a guide to studying the Bible, emphasizing the importance of understanding its teachings and applying them in daily life. It includes references to various biblical stories and verses, encouraging readers to engage with the text and reflect on its messages. Additionally, it provides instructions for using multimedia resources to enhance learning and comprehension of biblical principles.

Uploaded by

bettycro98
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 260

I CO PO KWO KU D ANYO N G ’A

RONDO KU
RONDO!
BUKU MI PONJO BIBLIA
Pi nicaku somo Biblia
Somo Biblia copo nyeng’i lee mandha! Ibinwang’u keni
paru moko ma beco ma romo konyi kara icaki ma ber.
Ng’ii thiwiwec moko m’utelo nen peri, man som girago-
ra ma junyutho i dhoge.

Dhanu ma pigi yik man kpawa


Noa man pii ma dit m’uumo ng’om: Thangambere 6:9–
9:19
Musa man nam ma kwar: Ai 13:17–14:31
Rutha giku Naomi: Ruth thek 1-4
Daudi giku Goliath: 1 Samwil thek 17
Abigail: 1 Samwil 25:2-35
Daniel i odumvor: Daniel thek 6
Elisabeti giku Maria: Luka thek 1-2

Rieko pi kwo ma kubang’ ceng’


Kwo mi juruot: Juefeso 5:28, 29, 33; 6:1-4
Theyo mer ku jurimo: Lembrieko 13:20; 17:17;
27:17
Rwo: Zaburi 55:22; 62:8; 1 Yohana 5:14
Ponji m’iwi got: Matayo thek 5-7
Tic: Lembrieko 14:23; Eklizia 3:12, 13; 4:6

Tekene . . .
Cwinyi tur: Zaburi 23; Isaya 41:10
Itie kud adieng’acwiny: 2 Jukorintho 1:3, 4; 1 Pe-
thro 5:7
Itimo dubo: Zaburi 86:5; Ezekiel 18:21, 22

Gin ma Biblia uyero iwi . . .


Kajik ceng’: Matayo 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5
Genogen pi nindo m’ubino: Zaburi 37:10, 11, 29; Lemba-
nyutha 21:3, 4

LEMBE M’IROMO TIMO: Kaka moko juwotho nyutho verse moko ma nyanok kende. Dong’ pi ninyang’
cuu i lembe ceke m’udhoko verse ma junyutho, som thekne zoo. Bende, i thum pa buku maeni,
ibinwang’u thenge ma thiwie tie “Lub kaka m’iwok i iye ku som mi Biblia.” Woth tiyo ku thenge
maeno pi nikiewo pi thek m’idaru somo. Bed ku lembakeca mi somo Biblia kokoro kubang’ ceng’.
I CO PO KWO KU D ANYO N G ’A
RONDO KU
RONDO!
BUKU MI PONJO BIBLIA

“Ju m’ubeyenyo Yehova gibipake. Kwo kud anyong’a rondo ku rondo.”


—Zaburi 22:26, NWT.

Buku maeni tie pa

Kaka ma cal uai i iye: Mbaya mir 15: Image ˘ Girasoma maeni tie mi lwor ungo. Etie pi tic mi
Homo Cosmicos/Shutterstock; page 17: NASA, ESA and the ponjo Biblia i ng’om zoo, ma ticne ke ucungo iwi
Hubble Heritage Team (STScI/AURA)-ESA/Hubble Collabo-
ration. Licensed under CC BY 4.0 (http://creativecommons.- giramiya ma ku berocwiny. Pi nimiyo giramiya,
org/licenses/by/4.0/). Kaka m’eai i iye: https://esahubble.- wakweyi, yab donate.jw.org.
org/images/heic0702a/; mbaya mi 56: Photo by US Signal
Corps/The LIFE Picture Collection via Getty Images; mbaya
ˆ Enjoy Life Forever!
mi 76: Chateau de Versailles, France/Bridgeman Images;
—An Interactive Bible Course
mbaya mi 103 man mi 131: Based on NASA/Visible
Earth imagery; mbaya mi 163: ˘ SINGLECELL
ANIMATION LLC/Science Source; mbaya mi 183: Daniel
Alur (lff-ALU)
Osterkamp/Moment/Getty Images Ewok i dwi mir 11, 2024

Giragora ceke ma niai i Thangambere nicidho i ˘ 2021 WATCH TOWER BIBLE AND TRACT
Malaki, juwodho kud i Lembagora Maleng’ pa SOCIETY OF PENNSYLVANIA
Mungu ma Julwong’o—Biblia. Ma niai i Matayo
Ju m’uwodhe
nicidho i Lembanyutha, juwodho kud i Biblia—Lok Printed by Watch Tower Bible
mi ng’om ma nyen (Matayo-Lembanyutha). and Tract Society of South Africa NPC
1 Robert Broom Drive East, Rangeview,
M’uai ungo kud i igi ke, jubinyutho ndhu ndhu i Krugersdorp, 1739, R.S.A.
ng’ete kaka m’eai i iye. Made in the Republic of South Africa
Juyike i Afrique du Sud
Jumulembe pa Yehova re m’uwodho girasoma
man video ceke ma juweco pigi i buku maeni.
THENGE MI KWONG’O MI
Pi ninwang’u bero lee i kum PONJIMAN
ponji maeni . . . Pi niyikiri pi ponjiman, som udukuwec ceke
mi mbaya mir acaki mi ponjine. Nyithi thiwi-
wec mi rangi ma col akeca (A) man verse
Kenen lembe ma jukoro i ng’ete maeni pi de mi rangi ma col akeca (B) utie lembe
ma paru ma dongo ucungo i wigi. Ibinwa-
thenge ma dongo dongo mi ponjiman, man i ng’u verse moko jukiewo athothi i ng’etgi
ng’eye, nen VIDEO. nia “som.”

01
(
Biblia copo konyi nenedi?
Wan ceke wabed wapenjara ku penji dupa iwi kwo mwa, iwi can, iwi tho,
man iwi nindo m’ubino. M’umedo maeno, wabed wadieng’ bende iwi kwo
mwa ma kubang’ ceng’, calu ve kite ma waromo nwang’u ko sente mi po-
ng’o yeny mwa, kunoke ayi ma waromo nwang’u ko anyong’a i ot mwa.
VIDEO: Itie ajola pi ponji peri mi Biblia (2:45) Dhanu ma dupa ginwang’u nia Biblia ubetuc nidwoko wang’ penji ma do-
ngo dongo mi kwo migi, man ebemiyo igi bende juk ma beco m’ubekonyo-
gi kubang’ nindo. Wan ceke Biblia copo konyowa.

1. Biblia udwoko wang’ penji moko ma kani?


Biblia udwoko wang’ penji moko ma pigi tek ma e: Piny ceke ma wabeneno
A
e uai kani? Pirang’o wabekwo iwi ng’omi? Pirang’o dhanu besendiri? Ka
ng’atini utho, edoko nenedi man ecidho kani? Pirang’o lwiny usagu thoru-
keni ma ke dhanu zoo ubeyenyo kwiyocwinyi? Lembang’o ma binwang’u
ng’om i nindo m’ubino? Biblia udaru dwoko wang’ penji maeno i ayi ma cuu
ni dhanu dupa dit man in de itie agonya nipenjo penjinegi, e ebidwoko wa-
ng’gi iri bende.

2. Biblia copo konyi nenedi kara inwang’ anyong’a i kwo peri


ma kubang’ ceng’?
Biblia upong’ ku juk dupa ma beco. Ku lapor, etie ku ponji dupa ma romo
B
konyo juruot kara gikwo kud anyong’a. Eromo konyowa bende kara wanyeg
kud adieng’acwiny mwa man kara wamar tic mwa. Kinde ma wabemedara
niponjo buku maeni karacelo, ibing’eyo nok nok gin ma Biblia ubeponjo iwi
lembe maeni man iwi mange dupa. E ibinyang’ nia karaman andha “Le-

Pi ninwang’u VIDEONE, mak cal mbagora ceke (niwacu lembe ceke ma nwang’ere i Biblia) . . . konyne
nuti.”—2 Timoteo 3:16.

mir (scanner) ayi ma e, kunoke Girasoma maeni ubewilo ngo Biblia awila ento ebecweli niponjo Biblia
in giri. Pieno wakweyi nia iwoth somo verse ma tung’ tung’ ma jumiyo i

yab buku Icopo kwo kud anyong’a iye, man iwoth poro lembe mi igi ku gin m’ibeponjo.

rondo ku rondo! i jw.org 5

Kite m’iromo nwang’u



A
ko giragora mi Biblia
YOHANA 16:33—17:24
wubinweng’uru ku masendi, ento
cwinywu bed tek! Adaru voyo Biblia tie i iye ku buku ma thindho thindho 66. Bukune
gipokiri i thenge ario: Lembagora mi dhu Juebrania

ng’om.”B

17 Yesu uyero lembe maeni


man eting’o wang’e i polo
man dhu Aramea (“Lembariba ma con”) man Lemba-
gora mi Jugiriki mi Jukristu (“Lembariba ma nyen”).
ewacu kumae: “Vwa, saa udaru
romo. Yung wodi kara wodi de Ka junyutho giragora moko i ponji, gin mi kwong’o ma
uyungi, 2 calu m’imiyo ire dito jukiewo utie nying’ buku mi Biblia (A), i ng’eye ke tie
iwi kum ceke, kara emii kwo ma thekne (B), man ma tokcen utie verse (C) m’ukwayu
rondo ku rondo C ni dhanu ceke
m’imiyo ire. 3 Maeni en e kwo
isom.
ma rondo ku rondo, nia gi- Ku lapor, Yohana 17:3 ubenyutho buku pa Yohana,
ponj ning’eyo in m’i Mungu ma- thekne mir 17, nisomo verse mir 3.
ndha i kendi, ku ng’atu m’ioro ma
Yesu Kristu. 4 Ayungi i ng’om
man adaru tic m’imiyo nia atim.
5 Pieno kawoni, Vwa, yunga i
ng’eti ku yung m’alar abino ko i
THENGE MIR ADEK MA
TOKCEN
THENGE MIR ARIO Ponjiman uthum ku thiwiwec ario ma e:
I adundo man Penji mi poyowic (G).
Wec ma nyanok (C) ma nwang’ere i the thiwiwec Med nyang’ peri unyutho i Ka wudaru ponjiman, kiew ndhu ndhu nindo
adundo lembe ma dongo dongo ma jubiweco i wiye. Nyithi thiwiwec m’ubelubo m’ethum i iye kaka ma junyutho. I the thiwi-
ke (D) ukoro i lembene acel acel. Karacelo ku japonjo peri, wusom giragora, wec Lembe m’ukwayu itim (H), ibinwa-
dwok wang’ penji, man wunen video. Wuwec bende iwi cal ma tung’ tung’ man ng’u gin m’icopo timo kara ponjine unyang’
wec ma jukiewo i ng’etgi (E), man par kite m’iromo dwoko ko wang’ lembe ma cuu i wii kunoke kara itii ku gin m’iai iponjo.
nwang’ere i the thiwiwec Dhanu moko beyero kumae (F). Thiwiwec Tim sayusac (I) unyutho lembe
mange m’ucwaku gin m’iai iponjo. Iromo
somo lembe kunoke iromo neno video ma
junyutho i thenge maeno, i saa mange.

M E D NYAN G ’ PE RI
I ADUNDO
G T I M S AY U S AC
I
5. Icopo maru nisomo Biblia
Wakenen kite ma Biblia utuc nikonyo ko dhanu mange, kite m’iromo nwang’u ko C (

Dhanu ma pol gibed gimaru somo Biblia man gibenwang’u kony i


Biblia tie ku juk ma romo konyowa i
anyong’a kinde m’ibesome, man pirang’o etie ber nia iketh jukonyi kara inyang’ i iye. kwo mwa ma kubang’ ceng’, ecopo Nen kite ma juk mi Biblia tie ko
VIDEO: Somo Biblia (2:05)
kum somne. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
dwoko wang’ penji ma tung’ tung’ iwa ku kony tin eni
˙ Aradu ma waai waneno i video maeni gilar gibino ku paru ma m’ubedieng’o cwinywa, man ecopo “Biblia tie ku ponji mi rieko
kani iwi somo pinyi? miyo iwa jukojuk ku genogen. ma tii ngo” (Otkur ma Wiw Na. 1,
˙ Kadok nwang’u gimaru ngo somo piny, pirang’o gilund gimaru 2018)
D 3. Biblia copo telo wiwa somo Biblia?
Penji mi poyowic
Biblia tie ve thala m’ulero ma tar. Wacopo tiyo kude pi ning’eyo Biblia copo miyo iwa ponji ma juko cwinywa man ma miyo iwa geno-
kite ma waromo maku ko yub ma beco man pi ning’eyo lembe ma gen. Som Jurumi 15:4, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: ˙ Wacopo nwang’u ayi juk ma kani
bitimere i nindo m’ubino. i Biblia?
˙ Nyo imaru ing’ey lembe lee iwi jukojuk man iwi genogen ma ˙ Biblia udwoko wang’ penji moko ( Nen kite ma Biblia ukonyo ko
Som Zaburi 119:105, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: 2:53
juweco pire i verse maeni? ma kani? jalwo moko m’ubino sendere
˙ Jagor Zaburi maeni ubino neno Biblia nenedi? ku paru moko ma rac niai m’e
˙ Icopo maru Biblia udwok wang’
˙ In ke paru peri tie ang’o iwi Biblia? nyathin.
penji peri moko ma kani?
E Kite m’acaku ko kwo ma nyen
mir anyong’a

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen juk ma beco m’i Biblia ma
copo konyo juruot.
“Lembe 12 ma ketho juruot gi-
bedo ku mutoro” (Cew! Na. 2,
Lembe m’ukwayu itim 2018)

N Som thenge mi kwong’o mi


(
4. Biblia copo dwoko wang’ penji mwa 6. Jumange giromo konyowa ponji m’ulubo.
Biblia udwoko wang’ penji m’ubino sendo dhaku moko pi oro ma
kara wanyang’ i Biblia Jaethiopia ubino ku yeny mi
dupa. Nen VIDEO man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: kony kara enyang’ cuu i N Lembe mange:
VIDEO: Kud ibai genogen peri M’umedo somo Biblia gijo, dhanu ma pol ginwang’u nia nibenyamu ( 3:14 Nen kite ma Biblia utwinyo ko
Lembagora. Tin bende dhanu ma
ki! (1:48) ˙ I video ma waai waneno, dhaku maeno ubed upenjere ku kit iye karacelo ku jumange bende konyo magwei. Som Tic mi Jukwe-
dupa gicuku nwang’u nia etie
paru mi vupo ma dhanu ma pol
penji ma kani? nda 8:26-31, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: gibino ko iwi ng’atu m’ubebimo
ber niweco iwi lembe mi Biblia wi ng’om.
˙ Ponjo Biblia ukonye nenedi? ˙ Wacopo timo ang’o kara wanyang’ i Biblia? karacelo ku dhanu mange

Biblia ubetielo cwinywa nia wabed wapenj penji. Som Matayo 7:7,
—Nen verse mi 30 ku 31.
H Pirang’o ukwayu niponjo Bi-
blia?—Videone ma zoo
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Itie ku penji ma kani m’ibemito Biblia udwok wang’e?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ponjo Biblia tie nyotho saa.” F


˙ In ke icopo yero ang’o? Pirang’o iyero kumeno?
Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 01,
mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
7 Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org

VIDEO man DWAL MA JUMAKU ma nwang’ere i ponji- Lembe ma nwang’ere i iye


man uwotho medo paru ma jubeweco i wiye. Videone moko
tie mi lembe m’utimere andha. Ento moko tie ma jutuko atu- N Thenge mi 1 — mbaya mir 4
ka, ma re ubenyutho bende lembe ma romo timere. N Thenge mir 2 — mbaya mi 54
N Thenge mir 3 — mbaya mi 142
N Thenge mir 4 — mbaya mi 200
Thenge ma
jumedo — mbaya mi 255

Pi nitoko buku maeni IWI YAMU,


mak cal mir (scanner) ayi ma e,
kunoke yab buku Icopo kwo kud
anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
THENGE MI 1
Paru ma dit: Biblia copo konyi
i lembe dupa man icopo ponjo
ning’eyo Mungu, ma tie Won Bibliane

PONJI
01 Biblia copo konyi nenedi?
02 Biblia ung’olo iwa kwo mir
anyong’a pi nindo m’ubino
03 Nyo Biblia beyero lemandha?
04 Mungu mandha tie ng’a?
05 Biblia tie Lembe pa Mungu piwa
wa dhanu
06 Kwo ucaku nenedi?
07 Yehova tie Ng’atu ma nenedi?
08 Icopo doko jarimb Yehova
09 Rwo bikonyi nibedo jarimb Mungu
ma ceng’ini
10 Bero m’icopo nwang’u i coko mi
Jumulembe pa Yehova
11 Gin m’iromo timo kara inwang’
kony lee niai i Biblia
12 Lembang’o ma bikonyi kara
imediri asu niponjo Biblia?
01

Biblia copo konyi nenedi?


Wan ceke wabed wapenjara ku penji dupa iwi kwo mwa, iwi can, iwi tho,
man iwi nindo m’ubino. M’umedo maeno, wabed wadieng’ bende iwi kwo
mwa ma kubang’ ceng’, calu ve kite ma waromo nwang’u ko sente mi po-
ng’o yeny mwa, kunoke ayi ma waromo nwang’u ko anyong’a i ot mwa.
Dhanu ma dupa ginwang’u nia Biblia ubetuc nidwoko wang’ penji ma do-
ngo dongo mi kwo migi, man ebemiyo igi bende juk ma beco m’ubekonyo-
gi kubang’ nindo. Wan ceke Biblia copo konyowa.

1. Biblia udwoko wang’ penji moko ma kani?


Biblia udwoko wang’ penji moko ma pigi tek ma e: Piny ceke ma wabeneno
e uai kani? Pirang’o wabekwo iwi ng’omi? Pirang’o dhanu besendiri? Ka
ng’atini utho, edoko nenedi man ecidho kani? Pirang’o lwiny usagu thoru-
keni ma ke dhanu zoo ubeyenyo kwiyocwinyi? Lembang’o ma binwang’u
ng’om i nindo m’ubino? Biblia udaru dwoko wang’ penji maeno i ayi ma cuu
ni dhanu dupa dit man in de itie agonya nipenjo penjinegi, e ebidwoko wa-
ng’gi iri bende.

2. Biblia copo konyi nenedi kara inwang’ anyong’a i kwo peri


ma kubang’ ceng’?
Biblia upong’ ku juk dupa ma beco. Ku lapor, etie ku ponji dupa ma romo
konyo juruot kara gikwo kud anyong’a. Eromo konyowa bende kara wanyeg
kud adieng’acwiny mwa man kara wamar tic mwa. Kinde ma wabemedara
niponjo buku maeni karacelo, ibing’eyo nok nok gin ma Biblia ubeponjo iwi
lembe maeni man iwi mange dupa. E ibinyang’ nia karaman andha “Le-
mbagora ceke (niwacu lembe ceke ma nwang’ere i Biblia) . . . konyne
nuti.”—2 Timoteo 3:16.

Girasoma maeni ubewilo ngo Biblia awila ento ebecweli niponjo Biblia
in giri. Pieno wakweyi nia iwoth somo verse ma tung’ tung’ ma jumiyo i
iye, man iwoth poro lembe mi igi ku gin m’ibeponjo.

5
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kite ma Biblia utuc nikonyo ko dhanu mange, kite m’iromo nwang’u ko
anyong’a kinde m’ibesome, man pirang’o etie ber nia iketh jukonyi kara inyang’ i iye.

3. Biblia copo telo wiwa


Biblia tie ve thala m’ulero ma tar. Wacopo tiyo kude pi ning’eyo
kite ma waromo maku ko yub ma beco man pi ning’eyo lembe ma
bitimere i nindo m’ubino.
Som Zaburi 119:105, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Jagor Zaburi maeni ubino neno Biblia nenedi?
˙ In ke paru peri tie ang’o iwi Biblia?

(
4. Biblia copo dwoko wang’ penji mwa
Biblia udwoko wang’ penji m’ubino sendo dhaku moko pi oro ma
VIDEO: Kud ibai genogen peri
dupa. Nen VIDEO man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
ki! (1:48) ˙ I video ma waai waneno, dhaku maeno ubed upenjere ku kit
penji ma kani?
˙ Ponjo Biblia ukonye nenedi?

Biblia ubetielo cwinywa nia wabed wapenj penji. Som Matayo 7:7,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Itie ku penji ma kani m’ibemito Biblia udwok wang’e?
(
5. Icopo maru nisomo Biblia
Dhanu ma pol gibed gimaru somo Biblia man gibenwang’u kony i
VIDEO: Somo Biblia (2:05)
kum somne. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Aradu ma waai waneno i video maeni gilar gibino ku paru ma
kani iwi somo pinyi?
˙ Kadok nwang’u gimaru ngo somo piny, pirang’o gilund gimaru
somo Biblia?

Biblia copo miyo iwa ponji ma juko cwinywa man ma miyo iwa geno-
gen. Som Jurumi 15:4, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo imaru ing’ey lembe lee iwi jukojuk man iwi genogen ma
juweco pire i verse maeni?

6. Jumange giromo konyowa


kara wanyang’ i Biblia Jaethiopia ubino ku yeny mi
kony kara enyang’ cuu i
M’umedo somo Biblia gijo, dhanu ma pol ginwang’u nia nibenyamu
Lembagora. Tin bende dhanu ma
iye karacelo ku jumange bende konyo magwei. Som Tic mi Jukwe-
dupa gicuku nwang’u nia etie
nda 8:26-31, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
ber niweco iwi lembe mi Biblia
˙ Wacopo timo ang’o kara wanyang’ i Biblia? karacelo ku dhanu mange
—Nen verse mi 30 ku 31.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ponjo Biblia tie nyotho saa.”


˙ In ke icopo yero ang’o? Pirang’o iyero kumeno?

7
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Biblia tie ku juk ma romo konyowa i
kwo mwa ma kubang’ ceng’, ecopo Nen kite ma juk mi Biblia tie ko
dwoko wang’ penji ma tung’ tung’ iwa ku kony tin eni
m’ubedieng’o cwinywa, man ecopo “Biblia tie ku ponji
miyo iwa jukojuk ku genogen. mi rieko ma tii ngo”
(Otkur ma Wiw Na. 1, 2018)

Penji mi poyowic
˙ Wacopo nwang’u ayi juk ma kani
i Biblia?
˙ Biblia udwoko wang’ penji moko ( 2:53 Nen kite ma Biblia ukonyo ko
ma kani? jalwo moko m’ubino sendere
ku paru moko ma rac niai m’e
˙ Icopo maru Biblia udwok wang’
nyathin.
penji peri moko ma kani?
Kite m’acaku ko kwo ma
nyen mir anyong’a

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen juk ma beco m’i Biblia ma
copo konyo juruot.
“Lembe 12 ma ketho
juruot gibedo ku mutoro”
Lembe m’ukwayu itim (Cew! Na. 2, 2018)

N Som thenge mi kwong’o mi


ponji m’ulubo.

N Lembe mange:
( 3:14 Nen kite ma Biblia utwinyo ko
paru mi vupo ma dhanu ma pol
gibino ko iwi ng’atu m’ubebimo
wi ng’om.
Pirang’o ukwayu niponjo
Biblia?—Videone ma zoo

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 01,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
02

Biblia ung’olo iwa kwo mir


anyong’a pi nindo m’ubino
I wang’ ng’om zoo, dhanu ma pol ubenyego ku kwond peko ma tung’ tung’
m’ubenyayu can i igi, m’ubedieng’o cwinygi man bende m’ubenyayu litho i
kumgi. Nyo in de idaru nweng’iri ku lembe ma kumeno? Copere nia ibese-
ndiri ku remokum kunoke nyo ng’atu moko m’imaru utho. Saa moko nyo
ibepenjiri kumae: Kwo mwa e bidoko ber nindo moko de? Biblia udwoko
wang’ penji maeno i ayi ma juko cwinywa.

1. Biblia umiyo iwa genogen ma kani pi nindo m’ubino?


Biblia ukoro thelembe m’uketho ng’om upong’ ku peko thorukeni; eng’olo
bende iwa lembe mir anyong’a, nia pekone tie pi nindo moko kende kum ce-
ng’ini eni Mungu bidarugi pet. Lembang’ola mi Biblia copo miyo iri “geno-
gen” pi nindo m’ubino. (Som Yeremia 29:11, 12.) Lembang’ola mi Biblia ko-
nyowa ninyego ku peko mwa ma tin, nikwo ku genogen man anyong’a
pilembe wang’eyo nia wabikwo rondo ku rondo.

2. Biblia ung’olo nia lembe bibedo nenedi i nindo m’ubino?


Biblia uyero nia i nindo m’ubino “tho bibedo nuti kendo ngo, kadok
lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.” (Som
Lembanyutha 21:4.) Kwond peko ceke ma tin ubeungo dhanu, calu ve can,
masendi ma jubesendo kojo mananu, remokum man tho bibedo nuti kendo
ngo. Biblia ung’olo nia dhanu bikwo kud anyong’a man rondo ku rondo i
ng’om maeni ma bidoko Paradizo.

3. Ukwayu watim ang’o kara wabed ku genogen nia lembe ma Biblia


ung’olo bitimere andha?
Dhanu ma dupa gitie ku genogen nia nindo moko lembe bidoko ber ma
sagu iwi ng’om keni, re ging’eyo ngo nia lembene copo timere andha. Ento
ng’ey nia lembe ma Biblia ung’olo timere kwa. Kara watuc nibedo ku geno-
gen nia lembang’ola mi Biblia bitimere andha, kwayu wabed ‘wang’ii i
Lembagora cuu.’ (Tic mi Jukwenda 17:11) Kan ibeponjo Biblia, ibicaku neno
in giri gin m’unyutho nia lembe ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino utie le-
mandha.
9
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe moko ma Biblia


ung’olo nia bitimere i nindo m’ubino.
Wanen bende kite ma lembe m’e-
ng’olone ubekonyo ko dhanu tin eni
nibedo ku genogen.

4. Biblia ung’olo nia wabikwo rondo ku


rondo m’umbe masendi kadok nyanok de
Kenen lembe ma Biblia ung’olo ma jurieyo piny e. Ma kani dhe m’ibekuro kud ava
nisagu? Pirang’o?
Som giragora ma junyutho i ng’ei lembang’olaman, man wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo giragora maeni umiyo iri genogen moko? Nyo iparu nia giragora maeni
copo miyo bende genogen ni juruot peri man jurimbi?

Kenen i paru peri kite ma kwo bibedo ber ko nindo m’ubino i ng’om keni!

NG’ATU MOKO ACEL DE MBE . . . NG’ATUMAN ACEL ACEL . . .

˙ ma biwak pi can, ma bitii, kadi ma ˙ bijolo wedi pare m’ucer pi nidokwo kendo iwi ng’om.
bitho.—Isaya 25:8. —Yohana 5:28, 29.
˙ ma biremo kadi ma bibedo goro.
˙ bibedo ku yotkum man tego mir aradu.—Yob 33:25.
—Isaya 33:24; 35:5, 6.
˙ ma jubisendo. ˙ bibedo ku cam lee, ot ma cuu man tic ma nyayu
—Isaya 32:16, 17. anyong’a.—Zaburi 72:16; Isaya 65:21, 22.
˙ ma bineno can pi lwiny.
˙ bikwo saa ceke ku kwiyocwiny.—Zaburi 37:11.
—Zaburi 46:9.
˙ ma paru mi lembe ma reco
˙ bikwo i kwo ma ber nja ku nja.—Zaburi 37:29.
bibedwogo i wiye.—Isaya 65:17.
5. Lembe ma Biblia ung’olo romo kelo
alokaloka i kwo peri
Dhanu ma dupa cwinygi udaru tur ni kum lembe ma reco
(
ma gibeneno ubetimere i ng’etgi. Jumoko gibenyego ku kero
migi ceke pi nikelo alokaloka. Ento lembene ubevoyogi. Wake-
nen kony ma dhanu ubenwang’u tin eni nikum lembe ma Biblia
VIDEO: Abed anyego pi dhanu ma
ung’olo nia kwo bidoko ma ber mandha. Nen VIDEO, man i
jubesendo mananu (4:07)
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I video maeni, kit masendi ma kani m’ubed unyayu
can i Rafika?
˙ Kadok masendi m’ebed enyego i kume uthum ungo de,
re Biblia ukonye. Nenedi?

Ka wageno lembe ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino, wabiwe-


ko ngo cwinywa utur magwei man wabikwo kud anyong’a ka-
dok wabenyego ku peko de. Som Lembrieko 17:22 man Juru-
mi 12:12, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo ibeparu nia lembe ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino
copo kelo alokaloka i kwo peri? Pirang’o iparu kumeno?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Lembe ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino utie vupo.”
˙ Pirang’o pire tie tek nia ikesay ning’eyo in giri gin m’unyutho nia andha lembe ma
Biblia ung’olo bitimere?

11
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Biblia ung’olo lembe dupa ma beco
ma biketho wabikwo kud anyong’a Nen kite ma genogen copo ko-
mandha nindo m’ubino. Lembe mae- nyi ko i saa mi peko.
no miyo iwa genogen man ekelo alo- “Iromo nwang’u genogen
kaloka ma ber i kwo mwa niai kawoni. mandha kani?” (Cew!, nindo 22,
dwi mir 4, 2004)

Penji mi poyowic
˙ Pirang’o dhanu gitie ku yeny mi
ng’eyo lembe ma Mungu ng’olo?
˙ Biblia ung’olo lembang’o pi nindo Nen kite ma genogen copo ko-
m’ubino? nyo ko ju ma gitie ku twoyo ma
key ungo.
˙ Nibedo ku genogen pi nindo
m’ubino copo konyi nenedi niai “Nyo Biblia copo konyo ng’atu
m’ukwo ku twoyo ma key
tin eni?
ungo?” (Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 3:37 Kinde m’ibelubo mizik maeni,
keketh nia in ku juruot peri
wun’i Paradizo ma Biblia ng’olo
man wubekwo kud anyong’a.
Lembe m’ukwayu itim Kepar nia in’i Paradizo

N Kara lembe ma Biblia ung’olo pi


nindo m’ubino udong’ i wii, dok
isom kendo in giri verse ceke
ma nwang’ere i ponji maeni.
Som thiwiwec ma piny e, pi ni-
N Lembe mange: neno kite ma kwo pa ng’atu
moko m’ubed unyego pi twero
pa dhanu ku pa lei ugam uloke-
re ko niai m’eponjo lembe ma
Biblia ung’olo pi nindo m’ubino.
“Anwang’u nia dong’ acopo
loko ngo lembe mi ng’om”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 7,
2013)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 02,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
03

Nyo Biblia beyero lemandha?


Biblia ung’olo lembe dupa man bende etie ku ponji ma beco. Copere nia
ibed imaru ing’ey lembe ma Biblia ubeponjo, re nyo saa moko ibed ibedo ku
jiji iwi lembene moko. Nyo wacopo geno lembang’ola man juk ma nwang’e-
re i iye ma ke etie buku ma con e? Nyo lembe ma Biblia ubeyero copo bedo
iwa ku kony tin eni de? Man nyo wacopo yiyo nia lembe m’ebeyero pi nindo
m’ubino tie lemandha? Dhanu ma dupa giyiyo lembe mi Biblia. Wakenen
thelembe m’uketho giyiyo.

1. Nyo lembe mi Biblia tie lemandha kunoke m’athunga?


Biblia uyero nia lembe m’i iye bebedo “atira man lemandha.” (Eklizia 12:10)
Ekoro lembe m’utimere andha man mi dhanu ma gigam gikwo de andha.
(Som Luka 1:3; 3:1, 2.) Ju ma gikoro kpawa man ju ma timo sayusac ginwa-
ng’u nia gin ma Biblia ukoro iwi nindo, iwi dhanu, iwi kabedo man iwi lembe
m’utimere, utie kwa lemandha.

2. Pirang’o wacopo yero ngo nia Biblia tie buku m’udaru tii?
Wang’ ma pol, Biblia ubed uweco pi lembe moko ma nwang’u fodi jung’eyo
ngo nyanok de nia etie kumeca i saa ma jubekiewe i iye. Ku lapor, eweco iwi
lembe m’uneno sians (niwacu ponjiri) mi ng’om maeni. Saa ma fodi jukie-
wo lembene akiewa con eca, dhanu ma pol gibed giyiyo ngo nia etie lema-
ndha. Ento jururieko ma dongo mi ng’om ma tin, ginwang’u nia karaman
lembe ma Biblia ugam uyero con utie lemandha. Lembe mi Biblia utie “le-
mandha man atira,” ma juromo geno nja ku nja.—Zaburi 111:8.

3. Pirang’o ukwayu wayii nia lembe ma Biblia uyero pi nindo


m’ubino tie lemandha?
I Biblia junwang’u lembila ma tung’ tung’ m’uewo pi ‘gin ma [nwang’u] fo-
d’utimere ngo’ i saa maeca. (Isaya 46:10) Elar eyero pi lembe moko m’u-
dok utimere tap tap kumeca i ng’eye. Elar ekoro bende kubang’e kubang’e
lembe zoo ma tin ubetimere i ng’om. Wabineno lembilane moko i ponji
maeni. Kite ma gipong’o ko tap tap bizungo iwa!

 Lembila utie lembe ma Mungu uyero nia bitimere i nindo m’ubino.

13
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite ma lembe moko mi sians (niwacu ponjiri) mi ng’om


maeni ucwaku ko Biblia. Bende, wayar i lembila moko mi Biblia.

4. Lembe moko mi sians ucwaku Biblia


I rundi ma con, dhanu ma pol gibed gigeno nia ng’om ubedo iwi piny moko.
Nen VIDEO.

( VIDEO: Ng’om ubedo ngo iwi gin


moko (1:13)

Wakenen lembe ma buku pa Yob ugam uyero oro elufu adek ku nusu (3500)
kumeni udaru kadhu. Som Yob 26:7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e:
˙ Biblia uyero nia ng’om ucungo iwi “gin moko ngo.” Pirang’o eno
copo bedo ni lembe mi zungo?
Biblia ukoro kite ma
Fodi oro ukadhu dak ario (200) ku wiye kende ma jururieko ginyang’ nia ka- pii bedhokere ko
raman pii bedhokere adhoka (cycle de l’eau), niwacu, ceng’ kilo i pii mi nam,
eduny edoko ni afuru, edok ecwiyo koth, emol i nam man ebed elokere ku-
meno kumeno. Re kenen lembe ma Biblia ular uyero con oro daru kadhu
kago (3500). Som Yob 36:27, 28, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o lembe ma Biblia uyero iwi kite ma pii bedhokere ko utie
lembe mi zungo?
˙ Nyo giragora maeni umedo genogen m’itie ko iwi Biblia?

(
5. Biblia ular uewo pi lembe moko m’udok
utimere i ng’eye
VIDEO: Biblia ular uewo kite Som Isaya 44:27–45:2, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
m’adhura mi Babeli bipodho
ko (0:58)
˙ Biblia ular ukoro nenedi oro (200) i wang’e kite ma jubinyotho
ko adhura mi Babeli?

Nen VIDEO.
Kpawa mi ng’om unyutho kamaleng’ nia ubimo Siris (Kuro) mi Perse
karacelo ku juaskari pare re ma gimaku adhura mi Babeli i oro
539 W.N.Y. Giwiro wang’ pii ma nwang’u ubino gwoko adhurane, e
pige jwik. Gigam gimondo i adhurane ku dhu gang’ ma giwok ginwa-
ng’u udong’ thwolo, e gimake m’umbe nikiedo lwiny. Oro daru kadhu
elufu abic ku nusu (2500) ma Babeli udong’ ni uvuru. Wakenen gin ma
Biblia ular uewo pire.
Som Isaya 13:19, 20, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Lembila maeni upong’o nenedi?
Uvuru mi Babeli i ng’om mir Irak
 W.N.Y. thelembene tie “i wang’ nyoliri pa Yesu,” man N.N.Y. thelembene tie “i ng’ei
nyoliri pa Yesu.”

6. Biblia ular uewo bende pi lembe


m’ubetimere tin
Biblia ulwong’o nindo ma wabekwo i iye eni nia “kajik
ceng’.” (2 Timoteo 3:1) Wakenen lembe ma Biblia uewo pi
nindone:
Som Matayo 24:6, 7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e:
˙ Lembang’o ma Biblia uyero nia bitimere i nindo
mi kajik ceng’i?

Som 2 Timoteo 3:1-5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’u-


lubo e:
˙ Biblia ukwanu kit timo ma kani ma dhanu bibedo
ko i nindo mi kajik ceng’i?
˙ Ibecuku neno kit timone ma kani?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Biblia tie buku mir uda m’athunga.”
˙ Lembang’o dhe m’uketho in giri iyiyo nia lembe ma Biblia uyero tie lemandha?

15
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kpawa mi ng’om, sians (niwacu ponjiri),
man lembila ceke ubecwaku nia Biblia Nyo lembe moko nuti ma Biblia
uyero lemandha. uyero m’ukoc ku ma sians udok
unwang’u?
“Nyo sians ucwaku
Penji mi poyowic lembe ma Biblia uyero?”
(Thiwiwec mi jw.org)
˙ Nyo lembe mi Biblia utie lema-
ndha kunoke m’athunga?
˙ Lembe moko ma kani ma sians
ucwaku Biblia i iye?
˙ Nyo iparu nia andha Biblia copo Lembang’o ma Biblia uewo nia
bitimere i nindo mi ‘kajik’ ce-
yero lembe mi nindo m’ubino?
ng’i?
Kekor nia pirang’o iparu kumeno.
“Lembila 6 mi Biblia
m’ubepong’o tin eni” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 5, 2011)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 5:22 Nen ayi ma lembila ma Biblia
uewo pi bimobim mi Giriki
ugam upong’o ko.
Lembe m’ukwayu itim Lembila mi Biblia
tielo cwinywa
N Pi nimedo yiyoyic peri i lembe
ma Biblia ubeyero, som man
nen piny ma nwang’ere i the
thiwiwec “Tim sayusac.”

N Lembe mange: Kenen kite ma lembila mi Biblia


uwilo ko paru pa jalwo moko
iwi Biblia.
“Con abed ageno nia Mungu
mbe” (Otkur ma Wiw Na. 5, 2017)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 03,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
04

Mungu mandha tie ng’a?


Oro moko nyanok i ng’ei ma jucwiyo dhanu ci, gicaku woro kwond mungu
dupa. Ento Biblia uweco pi Mungu acel kende, ma ‘e dit nisagu mungu [ma-
nge] ceke.’ (2 Lemkei 2:5) Mungu maenone e ng’a? Man ang’o m’uketho e
dit nisagu mungu mange ceke ma dhanu beworo? I ponji maeni, wabineno
gin ma Mungune ubemito ing’ey i wiye.

1. Nying’ Mungu tie ng’a, man ang’o m’unyutho nia ebemito


wang’ey nyingene?
Mungu unyutho iwa nyinge en gire i Biblia. Eyero kumae: “An a Yehova,
maeni nyinga.” (Som Isaya 42:5, 8.) “Yehova” tie nying’ ma juloko kud i
dhu Juebrania man nimakere ku jururieko dupa, thelembene tie “Eketho
doko.” Yehova bemito wang’ey nyinge. (Ai 3:15) Ang’o m’unyutho nia emito
wang’ey nyingene? Eketho jukiewe i Biblia ma kadhu wang’ elufu abiro
(7000)! Eyo, i ng’om ku polo zoo Mungu mandha en acel kende, nyinge ke
tie Yehova.—Poi mi cik 4:39.

2. Biblia uyero ang’o iwi Yehova?


Pirang’o Biblia uyero nia ku kind mungu ceke ma dhanu gibed giworo con,
Yehova kende re m’utie Mungu mandha? Thelembe tie dupa. Yehova tie ku
dito m’usagu zoo, man en kende re m’etie “Ng’atu ma malu ngbir wi ng’om
ngung’.” (Som Zaburi 83:18.) Etie “Jategokpo,” niwacu, etie ku tego mi
timo gin ci ceke m’emaru nitimo. ‘Ecwiyo piny ceke,’ niwacu ng’om, polo ku
piny mange ceke man gin moko ci ma kwo ni iye iwi ng’om keni. (Lemba-
nyutha 4:8, 11) Tung’ ku dhanu mi ng’om ceke, Yehova nuti kwa man ebibe-
do nuti nja ku nja.—Zaburi 90:2.

 Pi ning’eyo lembe mange iwi thelembe mi nying’ Mungu, man pirang’o i lok mi Biblia moko ju-
wodho nying’ne, nen Thenge ma jumedo A4 mi Biblia—Lok mi ng’om ma nyen (mi français).

17
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen tung’ tung’ m’utie i kind nying’ Mungu mi dito ku nyinge ma dhe.
Wabineno bende yore ma Yehova nyutho ko nyinge iwa, man thelembe
m’uketho enyuthe.

YE HOVA

(
3. Mungu tie ku nying’ dupa mi dito, ento
nyinge ma dhe tie acel kende
VIDEO: Nying’ dupa mi dito, re
nying’ ma dhe acel (0:41) Pi nineno tung’ tung’ m’utie i kind nying’ ng’atini mi dito ku nyinge
ma dhe, nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Tung’ tung’ ang’o m’utie i kind nying’ mi dito ku nying’ ma dhe?

Biblia yero nia dhanu gibeworo mungu dupa man rwodhi de dupa.
Som Zaburi 136:1-3, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ “Mungu mir udul mungu” man “Rwoth mi rwodhi” tie ng’a?
(
4. Yehova ubemito ing’ey nyinge
man itii kude
VIDEO: Nyo nying’ Mungu tie? Ang’o m’unyutho nia Yehova ubemito ing’ey nyinge?
—Thenge (3:11) Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Yehova ubemito jung’ey nyinge?

Yehova ubemito dhanu gitii ku nyinge. Som Jurumi 10:13,


man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o pire tie tek nia watii ku nying’ Mungu ma Yehova?
˙ Iwinjiri nenedi ka ng’atu moko upoy i kum nyingi man ebelwo-
ng’i ku nyingine?
˙ Iparu nia Yehova copo winjere nenedi kan ibetiyo ku nyinge?

5. Yehova ubemito ibed jarimbe (

Dhaku moko ma nyinge Soten mi ng’om mi Camboge uyero nia ng’e-


yo nying’ Yehova umiyo ire anyong’a “m’usagu mi wang’e zoo.” VIDEO: Kite m’asayu ko kaka
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Mungu mandha (8:18)
˙ I video maeni, ning’eyo nying’ Mungu ubino kud adwogi ma
kani iwi Soten?

I wang’ nidoko jarimb ng’atini, mi kwong’o zoo jular jucaku ng’eyo


nyinge. Som Yakobo 4:8a, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I giragora maeni, Yehova ubekwayu nia itim ang’o?
˙ Ning’eyo man nitiyo ku nying’ Mungu copo ketho kindwu
bedo nenedi wukude?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Icopo lwong’o Mungu ku nying’ moko ci pilembe
Mungu tie acel kende.”
˙ Nyo iyiyo andhandha nia nying’ Mungu tie Yehova?
˙ Kekor gin m’unyutho nia Mungu bemito watii ku nyinge.

19
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Mungu mandha tie acel kende man
nyinge Yehova. Ebemito wang’ey nyi- Nen lembe abic m’unyutho nia
ngene man watii kude kara wabed ju- Mungu nuti andha.
rimbe ma ceng’ini. “Nyo Mungu nuti andha?”
(Thiwiwec mi jw.org)

Penji mi poyowic
˙ Yehova ukoc nenedi ku mungu
mange ceke ma dhanu beworo?
˙ Pirang’o wacikara nitiyo ku nying’
Mungu? Kenen nia pirang’o waromo
yiyo nia Yehova nuti kwa.
˙ Ang’o m’unyutho nia Yehova
ubemito ibed jarimbe “Ng’a m’ucwiyo Mungu?”
ma ceng’ini? (Otkur ma wiw, nindo 1,
dwi mir 8, 2014)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen nia pirang’o wacikara ni-
tiyo ku nying’ Mungu, kadok
nwang’u ayi ma jubed julwo-
ng’e ko con ung’eyire ngo de.
Lembe m’ukwayu itim “Yehova tie ng’a?”
(Thiwiwec mi jw.org)
N Kan ibeweco pi Mungu, tii ku
nyinge ma Yehova.

N Lembe mange:
Nyo wacopo tiyo ku nying’
moko ci pi nilwong’o Mungu?
Kenen thelembe m’uketho
wayero nia nyinge ma dhe tie
acel kende.
“Mungu tie ku nying’ ma
tung’ tung’ ma kani?”
(Thiwiwec mi jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 04,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
05

Biblia tie Lembe pa Mungu


piwa wa dhanu
Yehova umiyo iwa giramiya ma ber dit ma julwong’o Biblia. I iye, junwang’u buku
ma tung’ tung’ pier abusiel wi abusiel (66). Re saa moko nyo ibepenjiri nia, ‘Bi-
bliane utundo i bang’wa wa dhanu nenedi?’ Pi ninwang’u dwokowang’ penji mae-
no, wakenen kite ma Biblia ma Lembe pa Mungu utundo ko i bang’wa.

1. Ka dhanu re m’ukiewo Biblia, pirang’o juyero nia eai i bang’ Mungu?


Dhanu ma romo pier ang’wen (40) kumeni re ma gikiewo Biblia, ke pi oro ceng’i-
ni elufu acel ku dak abusiel (1600). Kiewne ucaku i oro elufu acel dak abic kud
apar adek (1 513) i wang’ nyoliri pa Yesu, man ebin ethum i kum oro pier abu-
ng’wen wi abora (98) i ng’ei nyoliri pa Yesu. Gibino dhanu mi suru ma tung’
tung’; jumoko ubino judwarnam, jukwac man rwodhi. Ento gin ceke gikiewo le-
mbe m’urombo. Lembuno ucopere nenedi? Etuc nicopere pilembe Won Bibliane
utie Mungu, niwacu lembe mi iye uai i bang’e. (Som 1 Juthesaloniki 2:13.) Ju m’u-
kiewo Biblia gikiewo ngo paru migi gigi. Ento ‘giyero lembe m’uai i bang’ Mungu
pilembe tipo ma leng’ re m’ubino cwalugi.’ (2 Pethro 1:21) Mungu utiyo ku tipo
ma leng’ pare pi niyuyo iwi dhanu, kunoke nicwalugi kara gikiew paru ma pare
en.—2 Timoteo 3:16.

2. Wend dhanu ma rukani ma romo nwang’u Biblia?


‘Thek ceke ku suru ku dhok man kodhi dhanu’ gicopo nwang’u kony ni kum le-
mbanyong’a m’i Biblia. (Som Lembanyutha 14:6.) Tin, Biblia nwang’ere i dhok
dupa dit nisagu buku mange ceke m’udaru wok niai con. Kago dhanu ceke m’i
ng’om gicopo nwang’u Biblia, kadok gibedo kani kunoke giweco dhok ma kani.

3. Yehova ugwoko Biblia cil tin eni nenedi?


Ku kwong’a, jukejukiewo lembe mi Biblia iwi piny moko ma vuto ngo akeca, calu
ve adila man kolo. Ento dhanu moko ma gimaru Biblia gidok giloke ku cing’gi iwi
karatasi ma cuu. Kadok jubim ku judong dini moko giyenyo ginyoth Biblia cen de,
re dhanu moko gilund gibedo ayika niketho kadok kwo migi i ariti pi nigwoko Bi-
blia. Yehova uyiyo ngo nyanok de nia ng’atu moko kadi gin moko ucer lembe pare
ku tundo i bang’wa. Biblia yero kumae: “Lembe pa Mungu mwa bicungo mi nja.”
—Isaya 40:8.

 Calu ma wabineno i ponji mir 07, tipo ma leng’ utie tego pa Mungu m’etimo ko tic.
21
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange ma bimedo ng’eyong’ec peri iwi kite ma Mungu
utelo ko wi dhanu kara gikiew Biblia, kite m’egwoko ko Bibliane, man kite
m’enyaye ko pi dhanu ceke.

4. Biblia unyutho en gire nia


Won utie ng’a
Nen VIDEO. I ng’eye, som 2 Timoteo 3:16, man
i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.

( VIDEO: Won Biblia tie ng’a?


—Thenge (2:48)

˙ Ka dhanu re m’ukiewo Biblia, pirang’o ke


julwong’e nia Lembe pa Mungu?
˙ Nyo ecicopere andha nia Mungu utii ku
dhanu pi nikiewo paru pare? Kekor.

Icopo kwayu ng’atu mange ukiew barua peri, re nwang’u


lembe mi baruane utie peri in, ento pa jakiew ungo.
Mungu bende uketho dhanu gikiewo Biblia, re lembe mi
iye uai i bang’ Mungu en gire

(
5. Biblia utie asu kadok jugam jumito
nidaru there de
VIDEO: Pi Biblia ubino tek i Calu Biblia uai i bang’ Mungu, Mungu utimo kero nigwoke kara
igi—Thenge (William Tyndale) kud erwiny. Nenedi? I kind rundi dupa m’ukadhu, jubim moko mi
(6:17) ng’om eni gibed gitimo kero migi ceke pi nidaru the Biblia cen. Ju-
dong dini ke gibed gimito ngo nia dhanu usome asoma de. Re kadok
jai ubedo nuti de, man kadok i wang’ ariti mi tho, dhanu dupa gitimo
kero pi nigwoko Biblia. Pi ning’eyo ng’atune moko acel m’i kindgi,
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
˙ Calu m’ing’eyo nia karaman dhanu moko gibino ayika nitho
athoa zoo pi nigwoko Biblia, nyo iromo maru ngo nisome kud
ava? Pirang’o?

Som Zaburi 119:97, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Ang’o m’ucwalu dhanu dupa niloko Biblia i dhok mange man
nipoke kadok ging’eyo nia jubinegogi de?
6. Biblia tie pi kwond dhanu ceke
Niai con, Biblia re m’utie buku ma juloko i dhok dupa nisagu man ma nwang’ere i
bang’ dhanu dupa nisagu. Som Tic mi Jukwenda 10:34, 35, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Mungu ubemito nia julok lembe pare i dhok dupa akeca man nia
dhanu ma pol ubed kude?
˙ Lembang’o ma bewang’u ii nisagu i kum Biblia?

Kago

dhanu
ceke
mi ng’om
romo nwang’u Biblia
i dhok moko kokoro
ma ginyang’ i iye
Biblia nwa-
ng’ere
i dhok ma
kadhu

3 000
Biblia ma zoone ku-
noke thenge moko

Wend Biblia ma ve judaru wodho i ng’om zoo utie

5 000 000 000


Buku mange mbe acel de ma juwodho thorukeno

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Biblia tie buku m’udaru tii man ma dhanu ukiewo gin.”
˙ In ke paru peri tie ang’o?
˙ Ang’o m’ubenyutho nia Biblia tie andha Lembe pa Mungu?

23
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Biblia utie andhandha Lembe pa Mu-
ngu, man dhanu ceke romo nwang’e. Som kpawa m’unyutho kite ma
Biblia ugwokere ko niai i gorne
ma con nitundo ma juloke ko i
Penji mi poyowic dhok dupa ma tin eni.
“Kite ma Biblia utundo
˙ Ka jubeyero nia Mungu uyuyo ko cil i nindo mwa eni”
iwi dhanu m’ukiewo Biblia, thele- (Cew!, dwi mir 11, 2007)
mbene tie ang’o?
˙ Lembang’o ma waponjo m’ube-
wang’u ii i kum Biblia?
˙ Mungu utimo kero ma lee Nen kite ma Biblia uboth ko
kud i lembe adek ma nwang’u
dit kara ituc ning’eyo lembe
romo nego there cen.
pare. Lembuno uketho ibewinjiri
nenedi? “Biblia uboth ku rwinyo”
(Otkur ma Wiw Na. 4, 2016)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 14:26 Kenen ariti ma jumoko unwa-
ng’iri ko pi niloko Biblia i dhok
mange.
Lembe m’ukwayu itim Pi Biblia ubino tek i igi
(mi français)
N Cak somo Biblia kubang’ ceng’.
Pieno, tii ku lembe man girago-
ra ma jurieyo i the thiwiwec
“Cak somo Biblia.”

N Lembe mange: Juloko Biblia iwi karatasi man


i dhok mange wang’ dupa dit.
Re pirang’o cwinywa romo
bedo tek nia lembe mi iye
udong’ asu kubang’e?
“Nyo juwilo kunoke junyotho
lembe mi Biblia?”
(Thiwiwec mi jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 05,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
06

Kwo ucaku nenedi?


Biblia uyero pi Mungu kumae: “Icwiyo piny ceke.” (Lembanyutha 4:11) Nyo
iyiyo lembuno? Dhanu moko giparu nia kwo ucaku gire mbwang’ kumeni,
nia ng’atu moko mbe m’ucwiye. Ka eno tie lemandha, nwang’u watie i
ng’om keni de mi mananu! Re kan andha Yehova re m’ucwiyo kwo, nwang’u
ecwiye ngo mi mananu ento ku thelembe moko kokoro. Wakenen lembe
ma Biblia ukoro iwi kite ma kwo ucaku ko, man gin ma copo cwaluwa niyiyo
nia Biblia uyero lemandha.

1. Ng’om man nyikaluku ucaku nenedi?


Biblia uyero kumae: ‘Ku kwong’a Mungu cwiyo polo ku ng’om.’ (Thanga-
mbere 1:1) Jururieko ma pol mi ng’om de giyiyo nia ng’om ku nyikaluku ma
tung’ tung’ gibedo kud acaki migi. Mungu ucwiyo piny maeno nenedi? Eti-
yo ku “tipo pare,” niwacu tego pare m’etimo ko tic, pi niyiko piny ceke m’i
polo ku ng’om, uketho i iye udul nyikaluku ku piny mange bende dupa.
—Thangambere 1:2.

2. Pirang’o Mungu ucwiyo ng’omi?


Yehova ‘ucwiyo [ng’om] ni uvuru ngo, ento kara jubed i iye.’ (Isaya 45:18)
Ecwiyo ng’om kara ubed ni kabedo ma ber mandha ma dhanu bikwo i iye
nja ku nja kud anyong’a. (Som Isaya 40:28 man 42:5.) Jururieko bende gi-
yero nia ng’om mwa eni utie kabedo ma cuu magwei nisagu piny mange
ceke ma ve ng’om m’ecwiyo. M’uweko ng’om ci, ginwang’u ngo kabedo ma-
nge m’utie ku piny ceke ma dhanu copo kwo ko.

3. Dhanu ukoc nenedi ku lei?


I ng’ei cwiyo ng’om, Yehova udok ucwiyo bende piny mange ma kwo ni igi
man ekethogi iwi ng’ombe. Ecwiyo kwond lum ku lei ma tung’ tung’. I ng’e-
ye, ‘Mungu dok ucwiyo dhanu i ayine gire.’ (Som Thangambere 1:27.) Dha-
nu ukoc nenedi ku giracwiya mange? Calu Mungu cwiyowa i ayine gire,
watie ku copo mi nyutho kite kunoke kurayung pare, calu ve mer man be-
dopwe. Ecwiyowa bende ku copo mi ponjo dhok mange, mi foyo ku piny ma
beco, man mi maru mizik. Wa dhanu watie tung’ ku lei, pilembe wan waco-
po woro Mungu man nitimo ire.

 Ponji mi 25 biweco iwi thelembe m’uketho Mungu ucwiyo dhanu.

25
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen gin m’unyutho nia andha Mungu ucwiyo kwo acwiya, man nia lembe ma
Biblia ukoro iwi cwic utie lemandha. Wanen bende nia kite kunoke kurayung ma beco
ma wa dhanu wabenyutho ubeponjowa ku lembang’o iwi Mungu.

(
4. Jucwiyo kwo acwiya
Dhanu gibecuku nwang’u yung ceke pi piny ma gibeyiko, ma ke gibe-
VIDEO: Yii Mungu (2:43)
poro kwa ba piny moko ma Mungu re m’ucwiyo. I andha ca, ng’a m’uci-
kere ninwang’u yung maeno? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi pe-
nji m’ulubo e.
˙ Dhanu giporo ba piny ma kani ma Mungu ucwiyo pi niyiko piny
Nyo ing’eyo? mange?
Icipo nwang’u girasoma
man video ma tung’ tung’ Ot ceke m’unuti, ng’atu moko nuti kokoro m’ugiero. Ka ng’a ke m’utuc
iwi thiwiwec maeni i jw.org, nigiero kunoke m’ucwiyo piny ceke m’udhokowa e? Som Juebrania
kaka ma jukiewo nia “Nyo 3:4, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
gin maeni uwok gire?” man
˙ I kind piny ma Mungu ucwiyo, ma kani m’ubewang’u ii?
“Paru ma tung’ tung’ iwi kite
ma kwo ucaku ko.”
Pirang’o?
˙ Nyo wacopo yiyo nia andha jucwiyo ng’om ku polo ku piny
ceke m’i igi acwiya? Pirang’o wacopo yiyo?

“I andha, kubang’ ot ceke ng’atu


moko giero en, ento ng’atu m’ugiero
piny ceke utie Mungu”
(
5. Thelembe m’ubecwaluwa niyiyo nia
lembe ma Biblia ukoro iwi cwic utie
VIDEO: Nyo jucwiyo ng’om ku
lemandha
polo ku piny mi igi acwiya?—Thenge
I buku mi Thangambere thek 1, Biblia ukoro kite ma ng’om ku
(3:51)
kwo ceke mi iye ucaku ko. Nyo wacopo yiyo lembe m’ekorone ku-
noke nyo etie uda moko ma juthungo athunga? Nen VIDEO, man
i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
˙ Nyo Biblia ubeponjo nia jucwiyo ng’om ku kwo mi iye pi
nindo abusiel ma nindoman utie ku saa 24?
˙ Nimakere ku paru peri, nyo lembe ma Biblia ukoro iwi cwic
utie lemandha? Ka eyo, pirang’o? Kan ungo, pirang’o?

Som Thangambere 1:1, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Jururieko mi ng’om giyero nia andha ng’om ubedo kud
acakine. Lembe ma giyerone urombo nenedi ku m’iai iso-
mo i Biblia?

Dhanu moko beparu nia Mungu uyiko kende kende nyathipiny


moko ma kwo ni iye, man nia nyathipinyne re m’udok ulokere alo-
ka pi niwodho piny mange ceke m’unuti kawoni. Som Thanga-
mbere 1:21, 25, 27, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Biblia ubeponjo lembe ma kani?: Nyo eponjo nia Mungu
uyiko nyathipiny moko m’udok ulokere aloka pi nidoko
rec, lei man dhanu? Kunoke nyo nia ecwiyo acwiya piny
ceke ma kwo ni igi “ku kite ku kite”?

6. I kind giracwiya ceke pa Mungu, dhanu re


ma tie giracwiyane ma segi
Yehova ucwiyo dhanu man ecwiyo bende lei. Ento wa dhanu ecwiyowa i ayi m’ukoc ku pa lei. Som Thanga-
mbere 1:26, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Calu Yehova ucwiyowa i ayi pare gire, mer man kisa ma wabed wanyutho i kindwa wa dhanu ube-
nyutho bende lembang’o i wiye?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Lembe ma Biblia ukoro iwi cwic utie uda
ma juthungo athunga.”
˙ In ke paru peri tie ang’o? Pirang’o iparu kumeno?

27
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ucwiyo ng’om, polo man piny
ceke ma kwo ni igi. Nen lapor mi giracwiya moko
m’ubenyutho nia Jacwic unuti
andha.
Penji mi poyowic “Giracwiya ubeponjowa
ku lembang’o?”
˙ Biblia ubeponjo nia ng’om ku (Cew!, dwi mir 9, 2006)
polo ku piny mi igi ucaku nenedi?
˙ Nyo Mungu uweko kwond
piny ma kwo ni igi ulokiri aloka
niai kud i nyathipiny moko m’eyi-
ko kunoke nyo ecwiyogi ceke ( 2:37 Nen kite ma junyodo copo nyu-
acwiya? tho ko ni awiya migi gin ma Bi-
blia ukoro iwi cwic.
˙ Dhanu ukoc nenedi ku giracwiya
mange? “Yehova . . . ucwiyo piny ceke”

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Kenen nyo andha ponji ma nia


piny ulokere aloka urombo ku
Lembe m’ukwayu itim gin ma Biblia ubeponjo.
“Nyo Mungu utiyo ku piny
N Mond i jw.org, man som thi- ma lokere aloka pi nicwiyo
wiwec acel kunoke nen video kwond piny ceke ma kwo?”
acel i kind ma nwang’ere i the (Thiwiwec mi jw.org)
thiwiwec “Nyo gin maeni uwok
gire?”

N Lembe mange: Nen ka nyo dong piny ma


con ma junwang’u kunoke sa-
yusac ma jururieko gitimo ube-
nyutho nia jucwiyo kwo acwiya
kunoke nyo ewok gire mbwang’
kumeni.
Penji abic m’ukwayu jupenjiri
ko iwi kite ma kwo ucaku ko
(nyathibuku mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 06,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
07

Yehova tie Ng’atu ma nenedi?


Ibed iparu nia Yehova Mungu tie Ng’atu ma nenedi? Dhanu moko giyiyo nia
etie Mungu ma dwong’ andha, ento giparu nia ebor akeca kudwa, ma wa-
romo bedo ngo gin moko i wang’e kadi nibedo jurimbe de. Jumoko ke paru
nia etie ngo Ng’atu m’unuti andha, ento piny moko ma tie ku tego ma lee
ve yamu. Dong’ i andha, Yehova tie Ng’atu ma nenedi? Biblia unyutho iwa
kite (kurayung) moko pa Yehova. Enyutho bende nia Yehova ubedieng’ piri.

1. Pirang’o wacopo neno ngo kum Mungu?


“Mungu en e tipo.” (Yohana 4:24) Yehova tie ku kum ma ve mwa e ngo.
Etie ku kum mi tipo ma kwo i polo, kaka ma wa dhanu wacopo neno ngo.

2. Kite pa Yehova moko


Kadok waromo neno ngo kum Mungu de, re tekene wabeponjo ning’eye,
wacaku mare lee pilembe etie Ng’atu m’unuti andha man etie ku kite dupa
ma beco. Biblia uyero kumae: “Yehova maru bedopwe, man ekuno juma-
leng’ pare ngo.” (Zaburi 37:28) Etie bende “won ngisi (won mer lee) ku
kisa bende,” asagane ni dhanu ma gibesendiri. (Yakobo 5:11) ‘Yehova ni
ceng’ini ku ju ma adundegi tur, man ebodho wagi ju ma cwinygi dieng’.’
(Zaburi 34:18) Nyo ing’eyo bende nia timo mwa copo foyo iye kunoke copo
nyayu can i iye? Ka ng’atu moko ubetimo lembe ma rac mir akakaka, le-
mbene nyayu can man eton i iye bende. (Zaburi 78:40, 41) Ento kan ibeti-
mo lembe m’atira, inyayu mutoro i iye.—Som Lembrieko 27:11.

3. Yehova benyutho nenedi nia emaruwa?


Kite (kurayung) pa Yehova ma dit man ma cuu nisagu zoo utie mer. I
andha, Biblia uyero ngo kende kende nia Mungu tie ku mer, ento nia “en
[gire zoo] e mer.” (1 Yohana 4:8) Yehova ubenyutho iwa mer pare nikadhu
kud i Biblia man bende nikadhu kud i piny m’ecwiyo. (Som Tic mi Jukwenda
14:17.) Ku lapor, ecwiyowa i ayi ma segi dit. Emiyo iwa copo mi neno rangi
dupa ma beco, mi winjo mizik ma beco, man mi bilo mido cam. Eno nyutho
nia ebemito wakwo kud anyong’a.

29
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe ma wang’u ic ma Yehova


ubecuku timo. Wanen bende ayi ma Yehova ube-
nyutho ko iwa kite kunoke kura pare ma beco.

4. Tipo ma leng’ tie tego ma Mungu


timo ko tic
Tap calu ma wabed watiyo ku cingwa pi nitimo tic, Yeho-
va bende betiyo ku tipo ma leng’ pare kumeno. Biblia
unyutho nia tipo ma leng’ utie ngo mungu, ento etie
tego ma Mungu betiyo ko pi nitimo lembe ma tung’
tung’. Som Luka 11:13 man Tic mi Jukwenda 2:17, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Mungu ‘bikonjo’ tipo ma leng’ pare iwi ju m’ubekwa-
ye. Dong’ nyo ibeparu nia tipo ma leng’ne copo
bedo ng’atini, kunoke nyo etie tego ma Mungu timo
ko tic? Pirang’o ibewacu kumeno?

Yehova betiyo ku tipo ma leng’ pare pi nitimo lembe


ma wang’u ijo. Som Zaburi 104:30 man 2 Pethro 1:
20, 21, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova udaru tiyo ku tipo ma leng’ pare pi nitimo
lembe moko ma kani?

5. Kite pa Yehova tie beco lee


Musa ubino jatic ma pwe pa Mungu, re asu egam emito eng’ey
Jacwic pare cuu nisagu. Uketho ekwayu Mungu kumae: ‘Nyuth ira yo
peri, kara ang’eyi.’ (Ai 33:13) Pi nidwoko wang’ kwac pare, Yehova unyutho
ire kite pare moko, niwacu enyutho ire nia etie Ng’atu ma nenedi. Som Ai 34:
4-6, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova unyutho kite pare moko ma kani ni Musa?
˙ Kekwan kite parene moko ma nyeng’i nisagu
6. Yehova ubedieng’ pi dhanu
I rundi ma con, dhanu pa Mungu, niwacu Juisrael, gineno
can lee i Misiri kum gibino ng’eca. Yehova uwinjere nenedi i
kum masendi migi? Keth DWAL MIR AWINJA man woth lubo
somne kud i Biblia peri i Ai 3:1-10, kunoke som versene aso-
ma. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e:

( DWAL MIR AWINJA: Yehova udieng’ pi


masendi migi (2:45)

˙ Nimakere ku verse maeni, Yehova bewinjere nenedi i


kum masendi mi dhanu?—Nen verse mir 7 ku mir 8.
˙ Nyo iparu Yehova utie andha kud ava man copo mi
daru masendi mi dhanu? Pirang’o ibeparu kumeno?

7. Piny ma Yehova ucwiyo ubenyutho


iwa kite pare kamaleng’
Yehova ubenyutho iwa kite pare ma tung’ tung’ nikadhu kud
i piny m’ecwiyo. Nen VIDEO. I ng’eye, som Jurumi 1:20, man
wuwec iwi penji m’ulubo e:

( VIDEO: Giracwiya ubenyutho mer pa


Yehova—Kumwa wa dhanu (1:57)

˙ Kekwan kite moko pa Yehova m’ibeneno nikadhu kud i


piny m’ecwiyo?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ecopere ngo ning’eyo Mungu pilembe kume nen ungo.”
˙ In ke iparu nenedi?
˙ Pirang’o iparu kumeno?

31
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova tie Ng’atu m’unuti andha, re
wacopo neno kume ngo pilembe etie Pi nimedo ng’eyong’ec peri iwi
ku kum mi tipo. Etie ku kite dupa ma Yehova, ponj lembe iwi kite
beco, asagane mer. pare ang’wen ma dongo.
“Mungu tie Ng’atu ma nene-
di?” (Otkur ma Wiw Na. 1, 2019)
Penji mi poyowic
˙ Pirang’o ecopere ngo iwa nineno
kum Yehova?
˙ Tipo ma leng’ utie ang’o?
˙ Kekwan kite pa Yehova moko Nen gin m’ubenyutho nia Yeho-
va bebedo ngo i piny ceke.
“Nyo Mungu ni kakare ceke?”
(Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen thelembe m’uketho Biblia
ulwong’o tipo ma leng’ nia lwet
Mungu.
Lembe m’ukwayu itim “Tipo ma leng’ tie ang’o?”
(Thiwiwec mi jw.org)
N Som Zaburi mi 23, man
kepim nineno nia Yehova tie
Ng’atu ma nenedi nimakere ku
versene.

N Lembe mange: Ebino lembe ma tek ni jalwo


moko ma wang’e tho niyiyo nia
Mungu ubedieng’ pire. Kenen
gin m’udok uloko paru pare.
“Kawoni ayiyo nia acopo
konyo dhanu mange”
(Otkur ma Wiw, dwi mi 1, 2015)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 07,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
08

Icopo doko jarimb Yehova


Yehova ubemito nia ing’eye cuu mandha. Pirang’o? Pilembe eng’eyo nia
kan ibemediri niponjo lembe iwi kite kunoke kurayung pare, iwi tic pare, iwi
ayi m’edieng’ ko pi dhanu, man iwi bero m’ebeyiko pi dhanu, lembuno bi-
cweli kara idok bende jarimbe. Re nyo andha ecopere nidoko jarimb Mu-
ngu? (Som Yakobo 2:23.) Iromo timo ang’o kara idok jarimbe? Biblia udwo-
ko wang’ penji maeno, man enyutho bende nia pirang’o bedo jarimb Mungu
tie ber nisagu bedo jarimb ng’atu moko ci mange.

1. Yehova ubekwayu itim ang’o?


“Wucor ceng’ini i vut Mungu, man en de ebicoro ceng’ini i vutwu.” (Yako-
bo 4:8) Lwong’o maeno thelembene ang’o? Yehova ubekweyi nia idok jari-
mbe. Dhanu moko benwang’u nia etie lembe ma tek dit nibedo jarimb Mu-
ngu, pilembe kume nen ungo. Ento, i Lembe pare Biblia, Yehova unyutho
iwa gin ceke ma waromo ng’eyo i wiye, kara ukonywa wadok jurimbe. Pie-
no, kadok wacopo neno ngo Mungu de, re ka wabesomo lembe m’eyero iwa
i Biblia, mer mwa kude medere ameda man kindwa doko ceng’ini.

2. Pirang’o Yehova tie Jarimo ma ber m’usagu zoo?


Ng’atu moko mbe acel de m’umeri nisagu ma Yehova meri ko. Ebemito ibed
kud anyong’a man ikwaye saa moko ci kan itie ku yeny mi kony. Iromo ‘bolo
adieng’acwiny peri ceke i kore, pilembe ebedieng’ piri.’ (1 Pethro 5:7) Ye-
hova tie ayika saa ceke pi nikonyo jurimbe, nijuko cwinygi, man niwinjogi.
—Som Zaburi 94:18, 19.

3. Yehova ubemito watim ang’o kara wabed jurimbe?


Yehova maru dhanu ceke. Ento jurimbe ma ceng’ini tie “ju m’atira.”
(Lembrieko 3:32) Pieno, kara wabed jurimbe, ebemito nia wabed waii niti-
mo lembe ma ber i wang’e, man waur lembe ceke m’eneno nia tie rac. Dha-
nu moko paru nia giromo tuc ungo nitimo lembe ceke ma Yehova ubekwa-
yu gitim man niuro lembe ceke m’edagu. Re, Yehova benyang’ kudwa. Ejolo
dhanu ceke m’umare andhandha man m’ubeii ku kero migi ceke pi nitimo
gin ma foyo iye.—Zaburi 147:11; Tic mi Jukwenda 10:34, 35.

33
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe mange m’icopo timo pi nidoko jarimb Yehova,


man wanen nia pirang’o etie Jarimo ma ber m’usagu zoo.

5. Gin ma Yehova ubekwayu jurimbe gitim


Wang’ ma pol, wabed wamito jurimbwa gitim lembe moko iwa.
˙ In, ibed imaru jurimbi gitim iri lembang’o?

4. Abraham Som 1 Yohana 5:3, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
ubino jarimb ˙ Yehova ubemito jurimbe gitim ang’o?
Yehova Pi ninyutho woro ni Yehova, saa moko kwayu walok kura kunoke timo
Lembe ma Biblia ukoro iwi mwa. Som Isaya 48:17, 18, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
kwo p’Abraham (ma julwo- ˙ Pirang’o Yehova ubekwayu nia jurimbe gitim alokaloka i kwo
ng’e bende Abram) ubepo- migi?
njowa iwi gin ma waromo
timo pi nibedo jarimb Mu-
ngu man mugisa ma wabi-
nwang’u. Som gin ma Bi-
blia ukoro iwi Abraham i
Thangambere 12:1-4. I
ng’eye, wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Yehova ukwayu Abra-
ham utim ang’o?
˙ Yehova ung’olo nia
ebitimo ang’o ni Abra-
ham?
˙ Nyo Abraham utimo
lembe ma Yehova
ukwayu etim? Kekor.

Jarimo mandha poyo wiwa i kum gin ma copo gwokowa


man ma romo miyo iwa bero. Yehova de ubetimo
kumeno ni jurimbe
7. Jurimb Yehova
giweco i bang’e man
giwinje
Tekene jurimo gibed giweco i kind-
gi, mer migi medere man kindgi be-
nde doko ceng’ini mandha. Som
Zaburi 86:6, 11, man i ng’eye wu-
wec iwi penji m’ulubo e:
Jarimo mandha konyi tek itie ku yeny.
˙ Waromo weco i bang’ Yehova
Yehova bende bikonyi
nenedi?
˙ Yehova ke beweco i bang’wa
nenedi?

6. Lembe ma Yehova ubetimo ni jurimbe


Yehova ubekonyo jurimbe kara ginyeg ku peko ma tung’ tung’.
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.

(
VIDEO: Yehova utimo ira lembe dupa
dit (3:20)

˙ Yehova ukonyo nenedi dhaku ma waneno i video


kara etuc ninyego i dhu paru ma rac man
adieng’acwiny pare?

Som Isaya 41:10, 13, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova ung’olo nia ebitimo ang’o ni jurimbe ceke?
Waweco i bang’ Yehova nikadhu kud i
˙ Nyo iparu nia Yehova romo bedo Jarimo ma cuu? Pira- rwo; en ke eweco i bang’wa nikadhu
ng’o iyero kumeno? kud i Biblia

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ecopere ngo nibedo jarimb Mungu.”


˙ Iromo tiyo ku verse ma kani pi nikonyo ng’atini unyang’ nia wacopo bedo jurimb Yehova?

35
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito ebed Jarimbi, man
ebikonyi kara kindwu bed ceng’ini Bero ma kani m’iromo nwang’u
kude. i kwo peri kan itie jarimb Mu-
ngu?
“Yehova tie Mungu m’ukwayu
Penji mi poyowic ning’eyo kokoro” (Otkur ma Wiw,
nindo 15, dwi mir 2, 2003)
˙ Yehova bekonyo jurimbe nenedi?
˙ Yehova ponjo jurimbe nenedi
kara gitim alokaloka i kwo migi?
˙ Nyo etie lembe ma tek lee nibedo
jarimb Yehova? Pirang’o iyero Nen gin m’iromo timo pi nidoko
jarimb Mungu.
kumeno?
“Acopo timo ang’o pi nidoko
jarimb Mungu?” (Penji m’aradu
gipenjiri ko. Dwokowang’ ma ko-
nyojo, buku mir 2, wic mi 35, mi
français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen gin m’ucwalu dhaku moko
niyero nia bedo jarimb Yehova
ubodho kwo pare.
“Amito ngo atho!”
Lembe m’ukwayu itim (Otkur ma Wiw Na. 1, 2017)

N Kor ni jarimbi gin moko m’ipo-


njo iwi Yehova.

N Lembe mange:
( 1:46 Lub lembe m’aradu moko giko-
ro iwi kite ma gibewinjiri ko i
kum bedo jarimb Yehova.
Nibedo jarimb Mungu
thelembene tie ang’o?

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 08,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
09

Rwo bikonyi nibedo jarimb


Mungu ma ceng’ini
Nyo nindo moko idaru nwang’u de nia itie ku yeny mi telowic i kwo peri? Nyo ibed
ipenjiri ku penji moko ma pigi tek m’ibemaru judwok wang’gi? Nyo itie ku yeny pa
ng’atu moko ma romo juko cwinyi? Nyo ibemaru kindwu bed ceng’ini ku Yehova?
Rwo copo konyi i lembe maeno ceke. Re saa moko nyo ibepenjiri nia, ayi m’atira
ma wacopo rwo ko tie ma kani? Nyo Mungu winjo rwo ceke? Aromo timo ang’o
kara Mungu winj rwo para? Wakenen.

1. Wacikara nirwo i bang’ ng’a man pi lembang’o?


Yesu uponjo nia wacikara nirwo i bang’ Wegwa m’i polo kende. En gire de erwo
i bang’ Yehova. Ewacu nia, “Dong’ ukwayu wurwo kumae: ‘Wegwa ma n’i
polo . . .’” (Matayo 6:9) Ka waberwo i bang’ Yehova, nwang’u wabetudo i mer
mwa kude udok ma tek.
Dong’ wacopo rwo pi lembang’o ke? Pi lembe moko ci. Re kara Mungu uwinj rwo
mwane, wacikara nirwo nimakere ku yeny pare. Biblia uyero kumae: “Gin moko
ci ma tek wabekwayu i bang’e nimakere ku yeny pare, ewinjowa.” (1 Yohana
5:14) Yesu unyutho lembe moko ma pigi tek ma waromo rwo pigi. (Som Matayo
6:9-13.) M’uweko nirwo pi yeny mwa giwa, kwayu ngo wiwa uwil nifoyo bende
Mungu pi lembe ma beco m’etimo iwa, man nikwaye ekony dhanu mange de.

2. Wacikara nirwo nenedi?


Biblia ubekwayuwa nia ‘wakonj adundewa woko [ni Mungu].’ (Zaburi 62:8) Eno
nyutho nia ka waberwo, wacikara niyero ni Mungu lembe ma tap man m’uai i
adundewa. Wacopo rwo ma tek kunoke nyaling’ ling’. Bende waromo rwo saa
moko ci, kaka moko ci, man i ayi moko ci ma wamaru, nik’ebed aruma, acunga
kunoke avuta. Gin ma pire tek utie nirwo i bang’ Yehova i ayi m’ubenyutho woro.

3. Mungu dwoko wang’ rwo mwa nenedi?


Yehova dwoko wang’ rwo mwa i yore ma tung’ tung’. Wang’ ma pol wabed wa-
nwang’u wang’ penji kunoke kwac mwa i Lembe pare Biblia, m’emiyo iwa. Nima-
kere ku Zaburi 19:7, somo Lembe pa Mungu copo “dwoko ng’atu ma cobo (m’u-
ng’eyo lembe ngo) riek.” (Som Yakobo 1:5.) Bende, Mungu copo miyo iwa
kwiyocwiny mir adunde ka wabekadhu i lembe ma tek. M’uweko maeno, ecopo
cwalu jutic pare kara gikonywa saa ma watie ku yeny.

37
M E D NYAN G ’ PE RI

Wanen kawoni kite m’icopo rwo ko i ayi ma nyayu anyong’a i Mungu,


man wanen ayi ma rwo copo konyi ko.

4. Kara Mungu uwinj rwo mwa (

Lembang’o ma tung’ tung’ ma copo ketho Mungu jolo rwo mwa kuno-
ke ngo? Nen VIDEO. VIDEO: Nyo Mungu winjo rwo
Yehova ubemito warwo i bang’e. Som Zaburi 65:2, man i ng’eye wu- ceke?—Thenge (2:42)
wec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo iyiyo andha nia ‘Ng’atu ma winjo rwo’ ubemito irwo i bang’e?
Pirang’o iyero kumeno?

Tekene wabemito Mungu uwinj rwo mwa, wacikara nitimo kero niworo
cik pare. Som Mika 3:4 man 1 Pethro 3:12, man i ng’eye wuwec iwi I saa mi lwiny, thenge ario zoo
rwo nia gin re ma giloy lwiny.
penji m’ulubo e:
Iparu nia Mungu copo winjo
˙ Kara Yehova uwinj rwo mwa, lembang’o m’ubekwayere i bang’wa? andha rwo ma kumeno?

5. Ka waberwo, wacikara niyero lembe m’uai i


adundewa giwa
Dhanu moko juponjogi nia kwayu gimaki ku wigi wec ma gibibeyero saa
ceke ka giberwo. Gitimo de kumeno andha. Ento nyo kumeno re ma Mu-
ngu ubemito wabed warwo i bang’e? Som Matayo 6:7, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o ma bikonyi kara kud ibed idwog kwa “iwi lembe ma rom”
kinde m’iberwo?
Wego ma ber mito nyathin
pare ukor ire lembe m’i cwinye. Kubang’ ceng’, bed ipar kadok lembe moko acel ma Yehova utimo iri
Yehova bende ubemito nia ka man foye pire. Tekene kubang’ nindo inwang’u lembe moko acel m’ifoye
waberwo, wayer ire lembe mi pire, i ng’ei yenga acel binwang’u nia idaru rwo pi lembe abiro ma tung’
cwinywa tung’ kakare nibedwogo kwa iwi lembe ma rom.
6. Rwo tie giramiya m’uai i bang’ ( VIDEO: Rwo konyowa niciro
Mungu en gire peko (1:32)

Rwo copo konyowa nenedi i saa mi mutoro ku mi peko


bende? Nen VIDEO.
Nyo ing’eyo?
Biblia unyutho nia rwo copo konyowa kara wanwang’
kwiyocwiny mandha mir adunde. Som Jufilipi 4:6, 7, Wec ma nia “amen” thelembene tie “ebed
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: kumeno,” “andha,” kunoke “tap.” Jucaku tiyo
ku wecne i thum pa rwo niai i rundi ma con
˙ Kadok rwo romo daru ngo peko mwa saa ceke, re dit.—1 Lemkei 16:36.
elund ekonyowa nenedi?
˙ Kekwan lembe moko m’icopo maru irwo pigi

7. Bed inwang’ saa pi nirwo


Saa moko lembe copo pong’ lee i wang’wa, e wiwa gam
wil nia ukwayu warwo. Re rwo pire bino tek rukani i i Yesu?
Som Matayo 14:23 man Marko 1:35, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Yesu utimo ang’o pi ninwang’u saa mi rwo?
˙ Iromo berwo saa ma kani?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Nirwo tie ninyotho saa mananu pilembe ng’atu
ma winjo mbe.”
˙ In ke iromo yero ang’o?

39
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ka wabed warwo niai kud i adundewa,
wabidoko jurimb Mungu ma ceng’ini, Nwang’ dwokowang’ penji
wabinwang’u kwiyocwiny mir adunde, moko ma dhanu ma dupa gi-
man wabinwang’u tego ma watie ku bed gipenjiri ko iwi rwo.
yenyne pi ninyayu mutoro i Yehova. “Lembe abiro m’ukwayu ing’ey
iwi rwo” (Otkur ma Wiw, nindo 1,
dwi mir 10, 2010)
Penji mi poyowic
˙ Wacikara nirwo i bang’ ng’a?
˙ Wacikara nirwo nenedi?
˙ Rwo konyowa i yore moko ma Nen nia pirang’o ukwayu wa-
bed warwo man wacopo berwo
kani?
nenedi i ayi ma cuu.
“Pirang’o acikara nirwo?”
(Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Kenen ka nyo Biblia ubeponjo-


wa nia wabed warwo i bang’
ng’a.
“Nyo ukwayu abed
Lembe m’ukwayu itim arwo i bang’ jumaleng’?”
(Thiwiwec mi jw.org)
N Rwo pi lembe moko ci m’ube-
dieng’o cwinyi, pi lembe moko
m’iromo foyo Mungu pire, man
pi lembe ma ber m’ibemito uti-
mere ni ng’atu mange. ( 1:22 I video mi mizik ma e, kenen
ka nyo kaka kunoke saa moko
nuti ma wacopo rwo ngo i iye.
N Lembe mange:
Rwo saa moko ci

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 09,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
10

Bero m’icopo nwang’u i coko mi


Jumulembe pa Yehova
Nyo judaru lwong’i de nindo moko nia icidh i coko mi Jumulembe pa Yehova? Ka
fodi icidho ngo i coko migi, cicopere nia lworo cidho wang’ ma kwong’a ubenegi
nyanok. Saa moko nyo ibepenjiri kumae: ‘Cokone bekadhu nenedi? Pirang’o pire
tie tek nicidho i cokone? Pirang’o ubekwayu an de acidh i iye?’ I ponji maeni wa-
bineno nia, nicokiri karacelo ku jumange copo konyowa kara kindwa udok ceng’i-
ni mandha ku Mungu. Wabineno bende bero ma cokone copo miyo i kwo mwa
giwa.

1. Pirang’o wa Jumulembe pa Yehova wabed wacokara karacelo?


Jagor Biblia moko unyutho thelembe ma pire tek akeca mi cokiri karacelo ku ju-
mange. Eyero kumae: ‘Abipaku [Yehova] i kind cokiri.’ (Zaburi 22:22) Calu m’i
rundi ma con, tin bende Jumulembe pa Yehova ginwang’u anyong’a lee dit ka gi-
becokiri karacelo. I wang’ ng’om zoo, gibed gicokiri kubang’ yenga pi nipaku Ye-
hova, niwer ire, man nirwo i bang’e karacelo. Kubang’ oro, gibed gitimo bende
coko moko ma dongo pi niworo Mungu karacelo.

2. Ibiwoponjo lembang’o i coko mwa?


I coko mwa, wabed waponjo Lembe pa Mungu; jusome man jukoro iwa iye cuu
mandha. (Som Nehemia 8:8.) Kan ibino, ibiwoponjo lembe dupa iwi Yehova man
iwi kite pare ma beco. Ibicaku nyang’ nia emeri lee man eno bicweli kara idok ja-
rimbe ma ceng’ini. Ibiponjo bende ayi ma Mungu copo konyi ko kara ibed ku kwo
ma cuu man mir anyong’a.—Isaya 48:17, 18.

3. Bero m’iromo nwang’u kan ibedikiri kud umego ku nyimego mange i


coko mwa
Yehova ubekwayu nia “iwa pid piwa ng’atuman pi wadi man pi wadi kara wa-
cwalara i mer man i tic ma beco, man kud wawek nicokara karacelo.” (Juebra-
nia 10:24, 25) I coko mwa, ibiwonwang’u dhanu ma gidieng’ cuu mandha ng’atu-
man pi wadi man pi wadi. Bende, calu in, dhanu maeno ceke gimaru niponjo
lembe lee iwi Mungu. Ibiwinjo gibekoro paru ma beco man ma tielo cwinyjo niai
kud i Biblia. (Som Jurumi 1:11, 12.) Wubiwong’eyuru bende ku dhanu mange
dupa ma gitie kud anyong’a kadok gibenwang’iri bende ku peko i kwo migi. Eno
tie kende kende thelembe moko ma nyanok m’uketho Yehova ubemito nia wabed
wacokara nja!
41
M E D NYAN G ’ PE RI
Coko ubekadhu
Wakenen nia coko mi Jumulembe
pa Yehova bekadhu nenedi man nia
pirang’o pire tie tek nibecokiri i igi.
B

A
(A) Program mi coko mwa bebedo i iye ku
korolembe, lanyuth iwi kite mi rweyo lemba-
nyong’a, man video ma tung’ tung’. Cokone
becaku man ethum ku wer man rwo

(B) I theng cokone moko, jukwayu bende juwinj


giweci pi nidwoko wang’ penji

4. Coko mi Jumulembe pa Yehova


I rundi mi jukwenda, Jukristu gibed gicokiri karacelo pi nitimo thier
(
ni Yehova, niwacu niwore. (Jurumi 16:3-5) Som Jukolosai 3:16, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Jukristu mi rundi mi jukwenda gibed giworo Yehova nenedi? VIDEO: Lembang’o ma
bekadhu i Ot Ker? (2:13)
Tin bende, Jumulembe gibed gicokiri kubang’ yenga i Ot Ker migi.
Pi ning’eyo kite ma coko migi bekadhu ko, nen VIDEO.
I ng’eye, nen cal mi coko ma jukubo man wuwec iwi penji m’ulubo e.
˙ Lembang’o ma betimere i Ot Ker mwa m’ineno urombo ku m’ilar Nyo ing’eyo?
isomo i Jukolosai 3:16? I jw.org, ibinwang’u kaka
˙ Nyo lembe moko mange nuti m’unyeng’i i video kunoke i cal man saa ma coko mwa
betimere i iye i ng’om zoo.
m’iai ineno?

Som 2 Jukorintho 9:7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Pirang’o Jumulembe pa Yehova gibed gikwayu ngo sente i
coko migi?

Karacelo ku japonjo peri, wunen lembe ma jubiponjo i coko acel mi


yenga maeni.
˙ Theng cokone ma kani dhe m’uyenyo telo nen peri man m’ineno
nia romo konyi?
I wang’ coko man i ng’eye

(C) Dhanu ceke tie ajola


C i coko mwa, nik’ebed ju-
maco, jumamon, juruot,
judongo, man awiya
D
(D) Cokone tie mi mananu.
Jumulembe pa Yehova
gikwayu ngo sente man
giketho ngo nia jubol thier
i coko migi

5. Ubekwayu nitimo kero moko kokoro pi


nicidho i coko Nazarethi
Wakenen lapor mi juruot pagi Yesu. Pi nicidho i Yeruzalem i coko ma ju-
bed jutimo kubang’ oro, ubed ukwayu giai i Nazarethi man gitim kilome-
tre dak acel (100) kumeni, ke i ng’om mi gudi man pi nindo ma romo
adek. Som Luka 2:39-42, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Yeruzalem
˙ Nyo woth mi cidho i Yeruzalem ubed ukwayu miyiri moko de? Kekor.
˙ Pirang’o etie lembe ma romo kwayu miyiri kara ituc nicidho i coko?
˙ Iparu nia pire tie tek nitimo kero maeno? Pirang’o idwoko kumeno?

Biblia uyero nia pire tie tek lee mandha nibecokiri pi nitimo thier
ni Mungu mwa karacelo. Som Juebrania 10:24, 25, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o wacikara nicidho i coko mwa nja kubang’ nindone?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Pire tek ungo nicicokiri ku jumange. Kan ibesomo
Biblia i pacu ci, eno romo.”
˙ Giragora kunoke lapor ma kani mi Biblia m’ubenyutho nia Yehova ubemito wabed wacokara karacelo?

43
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Nicidho i coko mwa bikonyi kara iponj
lembe lee iwi Yehova, ibed jarimbe ma ( 4:16 Ka nyo lworo ubenegi nicidho
ceng’ini, man iwore karacelo ku juma- i coko ke? Jalwo moko ubino
nge. bende ku nyathi lworo moko.
Kenen gin m’ukonye kara edok
emar coko.
Penji mi poyowic Wiwa biwil ungo pi jol migi

˙ Pirang’o Yehova ubekwayu nia wa-


bed wacokara karacelo?
˙ Ibiwoponjo lembang’o i coko mi
Jumulembe pa Yehova? ( 4:33 Nen gin m’ukonyo jalawobi
moko nimaru coko man gin
˙ Nicidho i coko mwa copo konyi
m’etimo kara kud ebed ekos
bende i lembe mange ma kani?
coko moko.
Amaru coko lee mandha!

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen bero ma jumange ukoro


nia ginwang’u i kum cidho i
coko.
“Pirang’o ukwayu nicidho i
Lembe m’ukwayu itim coko i Ot Ker?” (Thiwiwec mi
jw.org)
N Walwong’i icidh i coko mwa
man iwok itim kero ning’eyo
dhanu moko kokoro kuca.

N Lembe mange: Nen kite ma kwo pa jalwo moko


m’ubino jarop ma lee ugam
ulokere ko i ng’ei m’ecidho i
coko mi Jumulembe pa Yehova.
“M’umbe atum para ci, kaka
m’acidho i iye ubino mbe”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 7,
2014)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 10,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
11

Gin m’iromo timo kara inwang’


kony lee niai i Biblia
Nyo nindo moko idaru mito de nia icak the tic moko ma lee, re ilund inwa-
ng’u nia tije romo bedo pek akeca? Kara tije udok yot, cicopere nia ipoko
iye poto poto man iwotho cidho kude nok nok. Somo Biblia de nen ni lembe
ma lee man ma pek kumeno. Saa moko nyo ibepenjiri nia, ‘abicaku somne
kani?’ I ponji maeni, wabineno lembe moko ma yot m’iromo timo kara somo
man ponjo Biblia udok ni gin ma nyeng’i.

1. Pirang’o wacikara nisomo Biblia kubang’ nindo?


Ka wabed wasomo Biblia kunoke “cik pa Yehova” kubang’ ceng’, eno ketho
wabedo kud anyong’a man lembe wotho miero iwa. (Som Zaburi 1:1-3.)
I acaki, kepim nibesomo Lembe pa Mungu kadok pi dakika ma nok kende ci,
re kubang’ ceng’. E nok nok ibing’iyo man ibicaku maru somne lee.

2. Icopo timo ang’o kara inwang’ kony lee niai i som mi Biblia?
Kara wanwang’ kony lee niai i som mwa mi Biblia, kwayu wawoth cungo
man wanyam kunoke wapar i lembe ma wabesomo. Wacikara nisomo aso-
ma kende ngo, ento bende ‘wapid’ niwacu wanyam iye. (Yocuwa 1:8) Kinde
m’ibesomo, woth penjiri kumae: ‘Gin m’abesomo eni ubeponja ku lemba-
ng’o iwi Yehova Mungu? Acopo tiyo kude nenedi i kwo para? Acopo tiyo ku
verse maeni nenedi pi nikonyo dhanu mange?’

3. Icopo besomo Biblia saa ma kani?


Nyo ibecuku nwang’u ngo saa m’isom ko Biblia? Lembuno ubetimo dhanu
ma pol m’i kindwa. Dong’ tim kero ‘nitiyo ma ber mandha ku saa peri.’
(Juefeso 5:16) Pieno, icopo koyo saa moko athothi kubang’ ceng’ ubed ni
saa mi somo Biblia. Jumoko gisomo Biblia con kugweno. Jumange gibed
ginwang’u saa mi some dieceng’ i saa mi yom. Jumange ke gisomo Biblia
nja uthieno i wang’ nivuto. Saa ma kani m’inwang’u nia romo bedo ber iri?

45
M E D NYAN G ’ PE RI

Wanen kawoni gin m’iromo timo kara somo Biblia ubed unyeng’i.
Wanen bende kite m’iromo yikiri ko cuu kara inwang’ kony lee i kum ponjo Biblia.

Wacopo ponjo nimaru somo Biblia


tap calu ma wacopo ponjo ko nok nok
nicamu kit cam ma wang’iyo ko ngo

4. Ponj niketho som mi Biblia Lembe ma romo konyi kara


udok ni gin ma nyeng’i icaki ma ber:

 Ng’ii Biblia ma juloko tap tap man


Ecopo bedo yot ungo nicaku somo Biblia. Ento icopo ponjo
ma jutiyo ku wec ma yot i iye. Kepim
niketho som mi Biblia udok ni gin ma nyeng’i, tap calu m’i-
nitiyo ku Lok mi ng’om ma nyen teke-
romo ponjo bende nicamu cam ma fodi nwang’u icamu ne etie i dhok peri kunoke i dhok ma-
ngo i wang’e. Som 1 Pethro 2:2, man i ng’eye wuwec iwi nge m’ing’eyo ma ber.
penji m’ulubo e:
 Cak somo thenge m’ineno nia romo
˙ Kan icaku besomo Biblia kubang’ ceng’, iparu nia so- nyeng’i akeca. Pi nikonyi, iromo neno
mne copo caku nyeng’i man ava mi some copo bene- thiwiwec “Pi nicaku somo Biblia.”
gi? Kekor.  Bed ikiew pi thenge m’idaru somo. Tii
ku thiwiwec “Lub kaka m’iwok i iye ku
Nen VIDEO pi ning’eyo gin m’ukonyo aradu moko kara gicak som mi Biblia” ma nwang’ere i buku
maru nisomo Biblia. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e: maeni.
 Tii ku program mi JW Library ˙. Ero-
mo konyi ku kaka moko ci m’ibenwe-
( VIDEO: Aradu gibeponjo nimaru
ng’iri i iye nisomo Biblia man niwinjo
Lembe pa Mungu (5:33)
somne ma judaru maku i dhok dupa,
m’ibetiyo ke ku telefon kunoke ku jam-
ticne mange.
˙ Aradu ma waneno i video maeni ginyego ku  Tii ku Thenge ma jumedo i Biblia Lok
peko ma kani? mi ng’om ma nyen. Thenge maeno tie
˙ Lembang’o m’ukonyogi kara gimediri asu ku ku kart ma tung’ tung’, cal m’akuba,
man thelembe mi wec ma copo konyi
lembakeca migi mi somo Biblia kubang’ ceng’?
kara isom Biblia i ayi ma romo nyeng’i
˙ Gitimo ang’o kara gimar somo Biblia? lee.
5. Lar iyikiri pi ponjiman mi Biblia ma
wubitimo ku japonjo peri
Som Zaburi 119:34, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o etie ber nilar rwo i wang’ somo Biblia kunoke i wang’ Nyo ing’eyo?
yiko ponji mi Biblia ma wubitimo ku japonjo peri?
Wa Jumulembe pa Yehova
wadaru tiyo ku lok ma tung’
Iromo timo ang’o kara inwang’ bero lee niai i ponji mi Biblia mi nindo- tung’ mi Biblia. Ento, wama-
man? Kan ibeyikiri pi ponjiman mi buku maeni, kepim nibetimo kumae: ru asagane Biblia—Lok mi
(A) Som udukuwec ceke m’i wang’ nyathi thiwiwec m’uyero ng’om ma nyen pilembe ju-
loke tap tap, wec mi iye de
“Med nyang’ peri.”
tie terere, man nying’ Mu-
(B) Yeny man som verse ceke ma jukiewo i ng’etgi nia “som,” ngu tie i iye.—Nen i jw.org
man tim kero inen ka versene urombo nenedi ku lembe thiwiwec m’uyero “Nyo Ju-
ma jubeweco i wiye. mulembe pa Yehova gitie
(C) Riedi the wec kunoke leni ma pigi tek m’udwoko wang’ penji- ku Biblia ma migi gigi?”
man kunoke keth rangi i wigi; eno bikonyi kara wuwok wuyar i
ponjiman ma ber karacelo ku japonjo peri.

A B C

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Somo man ponjo Biblia tie tek dit.
An ambe ku saa.”
˙ In ke iparu nenedi?

47
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kara inwang’ kony lee niai i Biblia, koy
saa m’ibed isome ko kubang’ ceng’, Kenen paru moko ma copo ko-
lar irwo pi ninyang’ i gin m’ibesomo, nyi kara inwang’ kony lee niai i
man lar iyikiri pi ponjiman ma wubiti- som mi Biblia.
mo karacelo ku japonjo peri. “Pi ninwang’u kony lee niai i
som mi Biblia” (Otkur ma Wiw
Na. 1, 2017)
Penji mi poyowic
˙ Ang’o ma bikonyi kara inwang’
kony lee niai i Biblia?
˙ Icopo koyo saa ma kani pi nibe- Nen ayi adek m’icopo somo
somo Biblia man niponje in giri? ko Biblia.
˙ Pirang’o etie ber nia ilar iyikiri i “Biblia copo konya nenedi?
wang’ ponjiman ma wubitimo ka- —Thenge mi 1: Yar i Biblia
peri” (Thiwiwec mi jw.org)
racelo ku japonjo peri?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen gin ma copo konyi kara
imar somo Biblia.
“Biblia copo konya nenedi?
—Thenge mir 2: Som Biblia i
Lembe m’ukwayu itim ayi ma romo nyeng’i”
(Thiwiwec mi jw.org)
N Tii ku lembe ma junyutho i ponji
maeni pi niyikiri pi ponji ma
cen.

N Lembe mange: ( 2:06 Kelub gin m’ubekonyo dhanu


moko ma gidaru ng’iyo ku
somo Biblia kara gimediri
nimaru somne.
Kite mi timo ponji peri ma
segi i ayi ma cuu

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 11,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
12

Lembang’o ma bikonyi kara


imediri asu niponjo Biblia?
Ponjo Biblia tie ku kony man bero lee mandha, ento saa moko ecopo bedo
yot ungo niponje. Saa mange icopo caku penjiri ka nyo andha ebicopere iri
nia imediri niponjo Biblia. Re pirang’o pire tek nia itim kero m’imediri ko asu
niponjo Biblia? Ang’o ma bikonyi kara kadok peko kunoke macero nuti de,
kud iwek ponjine? Wanen.

1. Pirang’o ponjo Biblia tie ku kony lee?


“Lembe pa Mungu e kwo man etie ku tego.” (Juebrania 4:12) Biblia tie ku
kony lee pilembe ebenyutho iri paru pa Mungu man bende nia Mungu meri
man ebedieng’ piri. M’uweko maeno, Biblia ubekonyi kara ibed ku ng’eyo-
ng’ec iwi lemandha, man kara ibed ku rieko man genogen pi kwo ma rondo
ku rondo nindo m’ubino. Re m’ulund usagu zoo, ebekonyi kara idok jarimb
Yehova ma ceng’ini. Kan ibeponjo Biblia, nwang’u ibeweko tego pare uyik
kwo peri udok ma ber nisagu.

2. Pirang’o wacikara ning’eyo nia lemandha mi Biblia pire tek lee?


Lemandha mi Biblia tie ve lonyo moko m’ukanere, uketho Biblia ubekwayu
nia ‘wang’iew lemandha man kudi [walwore].’ (Lembrieko 23:23) Ka wiwa
ubewil ungo nia lemandha mi Biblia pire tek lee, wabitimo kero mwa ceke pi
niponje kadok nyo wabenwang’ara i wang’ peko kunoke macero de.—Som
Lembrieko 2:4, 5.

3. Yehova copo konyi nenedi kara imediri asu niponjo Biblia?


Yehova en e Jacwic peri man Jategokpo. Pieno eng’eyi ma ber m’usagu
man ebemito ekonyi kara iponj lembe i wiye. Ecopo miyo iri “ava man kero
mi timo yeny pare.” (Som Jufilipi 2:13.) Dong’ tekene saa moko ubekwayu
nia imed amora peri mi ponjo Biblia kunoke mi tiyo ku gin m’ibeponjo, ng’ey
nia Yehova tie ayika nikonyi. Tekene itie ku yeny mi tego mange kara ituc ni-
voyo macero kunoke jai ma jubejai ko iri, ng’ey nia etie ayika nimiyo iri tego
maeno. Kende kende bed irwo i bang’e areri pi nikwayu ekonyi kara imediri
niponjo Biblia.—1 Juthesaloniki 5:17.

49
M E D NYAN G ’ PE RI

Wanen kawoni gin ma copo konyi kara imediri asu niponjo Biblia, kadok nyo lembe
sagu i weng’i kunoke nyo jumange gibediyi nia iwek niponjo de. Wabineno bende
kite ma Yehova copo konyi ko kara imediri asu i weng’i ku ponji peri.

Kan idaru konjo kwiyo i bumba kunoke i usawu moko man ibemito iroy bende kidi i iye, kidi moko bimondo ngo
˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙

Ento kan ilar iroyo kidi zoo, kwiyo ma pol bidonwang’u bende kaka. Kumeno bende,
kan ilar iketho “lembe ma pigi tek nisagu” i kabedo ma kwong’a i kwo peri, ibitimogi
ceke man ibidonwang’u saa mi timo bende lembe mange

4. Keth ponjo Biblia ubed ni lembe ma


kwong’a i kwo peri
Saa moko wacopo nwang’u nia lembe upong’ lee i wang’wa ma dong’ wambe ku
saa mi ponjo Biblia. Wacopo timo ang’o saa maeno? Som Jufilipi 1:10, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Iparu nia “lembe ma pigi tek nisagu” i kwo mwa copo bedo lembang’o?
˙ Icopo timo ang’o kara ponjo Biblia ubed ni lembe ma kwong’a i kwo peri?

Ponjo Biblia pong’o yeny mwa mi tipo, niwacu ava ma dit ma watie ko mi ng’eyo
Mungu man mi timo ire. Som Matayo 5:3, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Bero ang’o ma waromo nwang’u ka waketho ponjo Biblia ubed ni lembe ma
kwong’a i kwo mwa?
5. Mediri asu kadok jubejai de (

Saa mange, dhanu moko copo caku nituro cwinyi kara iwek niponjo
Biblia. Kenen lembe ma Francesco ukadhu i iye. Nen VIDEO, man VIDEO: Bero mi mediri asu
wuwec iwi penji m’ulubo e: (5:22)
˙ I video maeni, min Francesco man jurimbe gitimo ang’o kinde
m’ekoro igi pi lembe m’ebeponjo?
˙ Bero ma kani m’edok enwang’u pilembe eweko ngo niponjo
Biblia?

Som 2 Timoteo 2:24, 25, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Paru mi wedi peri ku jurimbi utie ang’o iwi Biblia m’ibeponjo?
˙ Nimakere ku verse ma waay wasomo, kwayu ibed idwok lembe
nenedi ka ng’atu moko ubefoyo ngo ku Biblia m’ibeponjo?
Pirang’o ibeyero kumeno?

6. Jengiri iwi Yehova nia ebikonyi (

Ka wabecoro ceng’ini i vut Mungu, ava mi nyayu mutoro i iye medere i


kumwa. Ento asu, ecopo bedo yot ungo nitimo alokaloka i kwo mwa pi VIDEO: Yehova konyowa
niworo cik pare. Kan ibekadhu i peko maeno, cwinyi kud utur. Yehova nitimo alokaloka (3:56)
bikonyi. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
˙ I video maeni, Jim utimo alokaloka ma kani pi ninyayu anyong’a i
i Yehova?
˙ Lembang’o m’unyeng’i lee i lapor pare?

Som Juebrania 11:6, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Yehova bitimo ang’o ni “dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke,”
niwacu dhanu m’ubetimo kero migi zoo ning’eye man ninyayu
mutoro i iye?
˙ Nimakere ku verse maeni, Yehova winjere nenedi kan ebeneno
kero ceke m’ibetimo pi niponjo Biblia?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o ibeponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova?”
˙ Iromo dwoko ire nenedi?

51
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kadok etie yot ungo de, re ponjo Bi-
blia copo konyi kara ikwo kud anyo- Nen lembe ang’wen m’ukonyo
ng’a tin man rondo ku rondo. Mediri dhanu dupa nitiyo ku saa migi
nijengiri iwi Yehova, e ebipoko mugisa ku rieko.
iwi kero m’ibetimo. “Ayi m’icopo tiyo ko ku saa
peri ku rieko” (Cew!, dwi mir 2,
2014)
Penji mi poyowic
˙ Nyo lemandha mi Biblia pire
tek lee i ii de? Pirang’o iyero ku-
meno? ( 5:05 Nen ayi ma Yehova ukonyo ko
˙ Kan idaru ng’iyo “lembe ma pigi dhaku moko ma cware ubino
tek nisagu,” kwayu itim ang’o? jai i kum kero m’ebetimo pi ni-
nyayu mutoro i Mungu.
˙ Pirang’o mito ikway Yehova uko-
Yehova umiyo iwa tego ma
nyi kara imediri niponjo Biblia?
wayey ko ter mwa

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

( 6:30 Kenen bero ma jalwo moko


unwang’u pilembe dhaku pare
uweko ngo niponjo Biblia.
Lembe m’ukwayu itim
Abino kiyo anwang’ kosa
N Mediri niponjo Biblia kadok moko i lemandha
wang’ acel kokoro kubang’ ye-
nga. Tekene nyathi macero
moko uwok i weng’i, tim kero ni-
nwang’u saa mange pi ponjine.

N Lembe mange: Saa moko jubed juloko nia Ju-


mulembe pa Yehova gibenyo-
tho gamiri man kwo mi ot mi
dhanu. Nyo eno lemandha?
“Nyo Jumulembe pa Yehova
ginyotho udi mi dhanu kunoke
gigiere agiera?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 12,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org 52
PENJI MI POYOWIC IWI
THENGE MI 1
Wuwec iwi penji m’ulubo e karacelo
ku japonjo peri:

1. Lembang’o m’ubenyeng’i akeca i kind 7. Som Juebrania 10:24, 25.


lembe ceke ma Biblia ung’olo pi kwo mi
˙ Bero ma kani m’icopo nwang’u i coko mi
nindo m’ubino?
Jumulembe pa Yehova?
(Nen Ponji mir 02.)
˙ Nyo pire tie tek nibecidho i coko mwa?
2. Pirang’o iyiyo nia Biblia tie Lembe pa Mungu? Kekor.
(Nen Ponji mir 03 man mir 05.) (Nen Ponji mir 10.)

3. Pirang’o pire tie tek nitiyo ku nying’ 8. Pirang’o pire tek nibesomo Biblia kubang’
ma Yehova? ceng’? In ibed isomo Biblia kubang’ ceng’
(Nen Ponji mir 04.) i saa ma kani? (Nen Ponji mir 11.)

4. Biblia uyero nia Mungu re ‘m’ucwiyo piny 9. Niai m’icaku ponjo Biblia, lembang’o m’udaru
ceke.’ (Lembanyutha 4:11) Kan iyiyo lembuno, nyeng’i lee?
kekor nia pirang’o.
(Nen Ponji mir 06.) 10. Niai m’icaku ponjo Biblia, nyo peko moko
nuti de m’idaru nweng’iri ko?
5. Som Lembrieko 3:32. Ang’o ma copo konyi kara imediri asu ni
˙ Pirang’o Yehova re ma tie Jarimo ma ber ponjo Biblia?
m’usagu zoo? (Nen Ponji mir 12.)
˙ Yehova ubemito wan ke watim ang’o kara
Penji mange ma nyo ibepenjiri ko:
wabed jurimbe? Nyo ibeparu nia Yehova
ubekwayu watim lembe ma wacopo romo
ko ngo?
(Nen Ponji mir 07 man mir 08.)

6. Som Zaburi 62:8.


˙ Kekwan lembe moko m’idaru rwo pigi i
bang’ Yehova. Lembang’o mange m’ineno
nia icopo rwo pigi?
˙ Yehova bedwoko wang’ rwo mwa nenedi?
(Nen Ponji mir 09.)
PONJI
THENGE MIR 2 13 Kite ma dini mi vupo ubecido
ko nying’ Mungu
Paru ma dit: Lembe ma Mungu 14 Wacikara niworo Mungu nenedi
kara ufoy iye?
udaru timo iwa man ayi m’atira ma
15 Yesu tie ng’a?
wacikara niwore ko kara ufoy iye
16 Lembe ma Yesu utimo kinde
m’ebino i ng’om keni
17 Yesu tie Ng’atu ma nenedi?
18 Kite ma wacopo ng’iyo ko Jukristu
mandha
19 Nyo Jumulembe pa Yehova gitie
Jukristu mandha?
20 Kite ma lembe ukperere ko i cokiri
mi Jukristu
21 Jukani m’ubetimo tic mi rweyo
lembanyong’a?
22 Kite m’iromo rweyo ko lembanyong’a
ni jumange
23 Tim kero ilim batizo: etie lem ma
pire tek lee!
24 Jumalaika gitie jukani man tic migi
tie ang’o?
25 Yeny pa Mungu tie ang’o piwa?
26 Pirang’o lembe ma reco man
masendi unyay i ng’omi?
27 Tho pa Yesu copo bodhowa—nenedi?
28 Nyuth foyofoc pi gin ma Yehova giku
Yesu gitimo iri
29 Ka watho, wadoko nenedi?
30 Wedi peri man jurimbi m’utho
gibicer!
31 Ker pa Mungu tie ang’o?
32 Ker pa Mungu dong’ ubebimo!
33 Lembe ma Ker pa Mungu bitimo
13

Kite ma dini mi vupo


ubecido ko nying’ Mungu
Mungu en e mer. Re dini dupa m’ubeloko nia gitie dini pa Mungu gibetimo
lembe lee dit ma reco. Pirang’o kumeno? I adundo, gitie dini mi vupo. Gibe-
cido nying’ Mungu ku ponji man timo migi. Gibecido nyingene nenedi? Ewi-
njere nenedi i kum dini mi vupo? Man ebitimo dininegi nenedi?

1. Kite ma dini mi vupo ubecido ko nying’ Mungu ku ponji migi


Dini mi vupo “giwilo lemandha pa Mungu ku vupo.” (Jurumi 1:25) Ku lapor,
dini ma pol uponjo ngo nying’ Mungu ni ju migi ma ke Biblia uyero nia wa-
cikara nitiyo ku nying’ Mungu. (Jurumi 10:13, 14) M’umedo maeno, ka le-
mbe moko ma rac utimere ci, judong dini moko giponjo nia eca tie yeny pa
Mungu. Eno tie vupo ma rac. Mungu ubenyayu ngo nyanok de lembe ma rac
en. (Som Yakobo 1:13.) Lembe mi can utie nia vupo mi dini eno uketho dha-
nu ma dupa dong’ gimaru ngo Mungu.

2. Kite ma dini mi vupo ubecido ko nying’ Mungu ku timo migi


Dini mi vupo ubetiyo ngo ku dhanu kite ma Yehova betiyo ko. Biblia uyero
nia “dubo [mi dini mi vupo] udhurere nitundo i polo.” (Lembanyutha
18:5) Niai con, jurudini gicuku mondo dit i lembgamba (politik) mi ng’om
maeni, gibediko cing’gi i lwiny ma tung’ tung’, man gibeketho dhanu dupa
dit ubetho kunoke gibecwaku tho migi. Judong dini moko gibedo kwa i kum
sayu lonyo uketho saa ceke gibekwayu sente i bang’ julub migi. Timo mae-
no ceke ubenyutho kamaleng’ nia ging’eyo ngo Mungu kadok nyanok de,
man giromo ngo ya gibed jurutic pare.—Som 1 Yohana 4:8.

3. Mungu winjere nenedi i kum dini mi vupo eno?


Ka nyo in de timo mi dini mi vupo ubeton i ii, iparu nia Yehova ke copo wi-
njere nenedi? En emaru dhanu, re edagu judong dini m’ubecido nyinge man
m’ubesendo julub migi. Uketho eng’olo nia jubinyotho dini mi vupo man
“jubinwang’e kendo ngo.” (Lembanyutha 18:21) Eyo, ceng’ini eni, Mungu
binyotho cen dini ceke mi vupo.—Lembanyutha 18:8.

55
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe mange m’ubenyutho kite ma Mungu winjere


ko i kum dini ceke mi vupo. Wanen bende gin ma dini mi
vupo utimo, man nia pirang’o lembuno ucikere ngo niceri
ku ponjo ng’eyo Yehova.

4. Dini ceke ngo re ma


foyo i Mungu
Dhanu ma dupa giyiyo nia dini tie ve gengi ma tung’
tung’ ma terojo i bang’ Mungu. Nyo etie kumeno andha?
Som Matayo 7:13, 14, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Biblia uyero nia gengi ma terojo i kwo tie nenedi?

Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.

( VIDEO: Nyo Mungu jolo dini ceke?


—Thenge (3:22)

˙ Nimakere ku Biblia, nyo dini ma foyo i


Mungu tie dupa? Kekor.

5. Dini mi vupo ubeturo ˙ I saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo, dini ma
dupa gitimo lembang’o?
cik pa Mungu iwi mer
˙ Paru peri tie ang’o i kum lembe ma gitimone?
Dini mi vupo ubecido nying’ Mungu i yore dupa.
Yo acel ma rac magwei ma gibecido ko nyinge Som Yohana 13:34, 35 man 17:16, man i ng’eye
utie nia gibedikiri i lembe mi lwiny. Pi ning’eyo la- wuwec iwi penji m’ulubo e:
porne moko, nen VIDEO. I ng’eye, wuwec iwi penji ˙ Iparu nia Yehova winjere nenedi ka jurudini
m’ulubo e: gibemondo i lembe mi lwinyi?
˙ Dini mi vupo udaru timo lembe dupa dit ma
( VIDEO: Ayi ma kanisa udikiri ko i lwiny reco. Kekwan lembe moko m’ineno ubenyu-
mir ario mi ng’om zoo (2:22) tho nia dini ubeturo cik pa Mungu iwi mer.
6. Mungu ubemito ekony dhanu
kara giwoki cen kud i dini mi vupo
Som Lembanyutha 18:4, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Ning’eyo nia Mungu ubemito ebodh dhanu
ma dini mi vupo ubewondogi uketho ibewinjiri
nenedi?

 Pi ning’eyo nia pirang’o buku mi Lembanyutha ulwong’o dini ceke


mi vupo nia dhaku ma nyinge Babeli ma dit, nen Thenge ma jume-
do, mi 1.

7. Mediri niponjo lembe


iwi Mungu mandha
Nyo ponji man timo ma reco mi dini mi vupo ucikere
niketho ibed ku paru ma rac iwi Mungu? Wakemak la-
por: Kepar nia nyathin moko ujai magwei i kum ponji
mi rieko ma won ubeponje ko. Pieno eweko pacu pagi
man kaka m’ecidho i iye, ewok emondo i kura ma
reco. Won ke umaru ngo timo pare nyanok de. Nyo ju-
Dini mi vupo ubeturo cik pa Mungu romo wak iwi wego maeno pi timo ma rac pa nyathin
m’ukwayu nia jumariri i kindjo pare? Pirang’o jucikiri ngo niwak iwi woni?
˙ Nyo ecibedo ber niwak iwi Yehova man niweko
ponjo lembe i wiye pi timo ma reco mi dini mi
vupo?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Dini ceke tie rom pilembe gin ceke giponjo lembe ma beco.”
˙ Nyo in de itie ku paru ma rom eno?
˙ Kadok dini dupa giloko nia gibeponjo lembe ma beco, pirang’o dini ceke ngo
re ma foyo i Mungu?
57
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Dini mi vupo ucido nying’ Mungu nika-
dhu kud i ponji migi mi vupo man timo Nen lembe ario m’uketho Mu-
migi ma reco. Mungu binyotho dini ngu udagu dini ma pol.
ceke mi vupo. “Nyo dini ceke rom? Nyo gin
ceke giterojo i bang’ Mungu?”
(Thiwiwec mi jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Paru peri tie ang’o iwi ponji man
timo mi dini mi vupo?
˙ Yehova ke winjere nenedi i kum
dini mi vupo? Pirang’o Yehova ubemito nia
wawore karacelo ku jumange?
˙ Mungu bitimo dini mi vupo
nenedi? “Nyo pire tie tek nibedo ko-
koro i dini moko?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Japadri moko lembe mi dini
pare ubed unyang’e ngo. Re le-
mbuno ucere ngo nisayu
Lembe m’ukwayu itim eng’ey lemandha iwi Mungu.
“Gin m’uketho japadri moko
N Macen kinde m’ibicidho i coko, uweko kanisa pare” (Cew!, dwi
wok ipenj umego kunoke nya- mir 2, 2015)
mego moko kumae: “Ang’o
m’ucweli nidoko Jamulembe pa
Yehova?”
Niai con, dini ubecuku ponjo
N Lembe mange: vupo iwi Mungu, uketho dhanu
ma pol ging’eyo migi nia Mu-
ngu dieng’ ungo pigi man nia
cwinye rac. Kenen vupone
moko adek man iponj bende le-
mandha i wigi.
“Vupo ma cero dhanu nimaru
Mungu” (Otkur ma Wiw, nindo 1,
dwi mir 11, 2013)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 13,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
14

Wacikara niworo Mungu


nenedi kara ufoy iye?
Calu ma waneno i ponji m’ukadhu, dini ceke ngo re ma foyo i Mungu. Ento eco-
pere niworo Mungu mwa i ayi ma nyayu anyong’a i iye. Dong’, “ayi ma leng’ mi
timo ire [kunoke, dini]” ma foyo iye tie ma kani? (Yakobo 1:27, korolembe mi
there) Wakenen lembe ma Biblia ubeponjo.

1. Wacikara nilubo ang’o pi ning’eyo ayi m’atira mi woro Mungu?


Pi ning’eyo ayi m’atira mi woro Mungu, wacikara nilubo kende kende gin ma Bi-
blia ubeponjo. Yesu uyero ni Mungu kumae: “Lembe peri en e lemandha.” (Yo-
hana 17:17) Dini moko gitiyo ngo ku lemandha ma nwang’ere i Biblia ma tie
Lembe pa Mungu man m’eyuyo i wiye en. Gilund gitiyo migi ku ponji man
lembsuru mi dhanu. Ento Yehova maru ngo dhanu ‘m’ubekwero niworo cik
pare.’ (Som Marko 7:9.) Re ka wabeworo Mungu tap tap nimakere ku lembe ma
Biblia ubekwayu, wabinyayu mutoro i iye.

2. Wacikara niworo Yehova nenedi?


Yehova re m’utie Jacwic mwa, pieno eromo ya wamiyara ire man wawore dak wi
dak. (Lembanyutha 4:11) Eno nyutho nia wacikara nimare ku cwinywa ceke,
man nitimo thier kunoke nirwo i bang’e kende. Wacikara ngo nitiyo kud ayi gin
m’acwiya, kadi cal mi piny kunoke pa ng’ati moko ci pi niwore.—Som Isaya 42:8.
Thier ma wabetimo ni Yehova kunoke woro ma wabewore ko ucikere nibedo i ayi
‘ma leng’ man m’eyiyo.’ (Jurumi 12:1) Niwacu, wacikara niworo cik pare i kwo
mwa. Ku lapor, ju m’umaru Yehova gicikiri nimaru man niworo bende cik m’emi-
yo iwi gamiri. Bende, gicikiri niuro timo ceke ma reco, calu ve madhu taba, nya-
mu mairungi, tiyo rac ku drog kunoke dawa ma merojo, man tiyo rac ku kong’o.

3. Pirang’o wacikara niworo Yehova karacelo kud


umego ku nyimego mange?
Coko ma wabed watimo kubang’ yenga, bemiyo iwa kaka mi ‘paku Yehova . . .
i cokiri.’ (Zaburi 111:1, 2) Yo acel ma watimo ko kumeno utie nwang’u wabewe-
ro wer mi pak ni Mungu mwa. (Som Zaburi 104:33.) Yehova ubekwayu nia wa-
bed wacidh i coko mwa ceke, pilembe emaruwa man eng’eyo nia cokone biko-
nyowa kara wakwo kud anyong’a rondo ku rondo. I cokone kuca, watielo cwiny
jumange man gin bende gitielo cwinywa.

 Wabiweco iwi lembe ma tung’ tung’ maeno i ponji moko ma bibino bor nyanok i ng’eye. 59
M E D NYAN G ’ PE RI

I thenge maeni wabineno nia pirang’o Yehova umaru ngo ka jubetiyo kud
ayi gin m’acwiya kunoke cal pi nirwo i bang’e kunoke nitimo ire thier.
Wabineno bende yo moko ma dongo dongo ma waromo paku ko Mungu.

(
4. Wacikara ngo nitiyo kud ayi gin
m’acwiya ka waberwo ni Mungu
VIDEO: Nyo Mungu foyo ka jubetiyo Wang’eyo nenedi nia tiyo kud ayi gin m’acwiya foyo ngo i Mu-
kud ayi gin m’acwiya pi nirwo i ngu? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
bang’e? (3:26)
˙ Lembang’o m’ugam utimere i rundi ma con kinde
ma dhanu pa Mungu gipimo nitiyo kud ayi gin
m’acwiya pi niwore?

Dhanu moko gibed gitiyo kud ayi gin m’acwiya ka giberwo


i bang’ Mungu pilembe giparu nia eca re ma biketho kindgi bi-
bedo ceng’ini kude. Nyo iparu nia eno tie lemandha? Som Ai
20:4-6 man Zaburi 106:35, 36, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Ibed ineno dhanu gitiyo ku piny kunoke ayi gin m’acwiya
ma nenedi pi nirwo i bang’ Mungu?
˙ Paru (kunoke nen) pa Yehova tie ang’o iwi tiyo kud ayi
gin m’acwiya eno?
˙ In ke iparu nenedi, nyo etie ber kunoke ngo nitiyo kud
ayi gin m’acwiya?

5. Ka wabetimo ni Yehova kende, (


wabibedo agonya kud i ponji
man paru mi vupo VIDEO: Lemandha ugonya (5:16)
Ka wabeworo kunoke wabetimo ni Yehova i ayi m’atira,
wabibedo agonya kud i ponji man paru ceke mi ndra.
Wanen nia nenedi. Nen VIDEO.
Som Zaburi 91:14, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova ung’olo nia ebitimo iwa ang’o ka wabetimo ire
kende pi ninyutho nia wamare?
6. Ukwayu wawor Mungu 7. Anyong’a nego Yehova
karacelo i coko mwa ka wabenyutho lembe ma
Wapaku Yehova man wateng’ara i kindwa nwa-
wabeponjo ni jumange bende
ng’u wabewer karacelo man wabedwoko wang’ Watie ku kaka dupa dit ma waromo nyutho ko le-
penji i coko mwa. Som Zaburi 22:22, man i ng’e- mbe ma waponjo i Biblia ni jumange. Som Zabu-
ye wuwec iwi penji m’ulubo e: ri 9:1 man 34:1, man i ng’eye wuwec iwi penji
˙ Kan ibewinjo kite m’umego ku nyimego gi- m’ulubo e:
bedwoko ko wang’ penji i coko mwa, nyo le- ˙ Kenyuth lembe moko m’idaru ponjo i
mbene benyeng’i de? Biblia m’iromo maru ikor pire ni ng’atu
˙ Nyo in de iromo yikiri ngo pi nidwoko wang’ mange bende.
penji i coko kadok wang’ aceli?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Calu Mungu neno adunde, wacopo wore i
ayi moko ci, ebifoyo pare.”
˙ In ke iparu nenedi?

61
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kara wanyay mutoro i Jacwic mwa,
wacikara niwore kunoke nitimo ire ke- Som kpawa ma thiwie tie
nde, wacikara nipake karacelo kud “Dong’ atie ngo ng’eca mir ayi
umego ku nyimego mange i coko gin m’acwiya,” pi ning’eyo kite
mwa, man kwayu wabed wanyuth gin ma dhaku moko utuc niweko
ma wabeponjo ni jumange bende. ko nirwo ni ayi gin m’acwiya.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 7, 2011)
Penji mi poyowic
˙ Wacikara nilubo ang’o pi ning’e-
yo ayi m’atira mi woro Mungu? Nen juk moko ma romo konyi
˙ Pirang’o wacikara niworo Yehova kara idwok wang’ penji i coko.
kende? “Pak Yehova i cokiri” (Otkur ma
˙ Pirang’o wacikara niworo Yehova Wiw, dwi mi 1, 2019)
karacelo ku jumange ma gibemi-
to bende nifoyo iye?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 3:07 Nen bero ma jalawobi moko
unwang’u i coko kadok ebino
ire lembe ma yot ungo nibeci-
dho i iye de.
Lembe m’ukwayu itim Yehova udieng’ pira

N Wok idwok wang’ penji


kokoro i coko.

N Lembe mange:
Dhanu ma dupa giyiyo nia mu-
salaba tie ayi ma jung’iyo ko
Jukristu mandha, re nyo waci-
kara nitiyo kude pi niworo
Mungu?
“Pirang’o Jumulembe pa Ye-
hova gitiyo ngo ku musalaba
pi niworo Mungu?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 14,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
15

Yesu tie ng’a?


Yesu tie ng’atu ma pire yik lee akeca niai con. Re dhanu ma dupa ging’eyo
kende kende nyinge, ento ging’eyo ngo lembe mange i wiye. Bende, kan ipe-
njo nia Yesu tie ng’a, ju ma dupa gidwoko wang’ penji maeno i ayi ma tung’
tung’. Dong’ Biblia ke ubeponjo lembang’o i wiye?

1. Yesu tie ng’a?


Yesu tie giracwiya mi tipo kunoke malaika ma kwo i polo. Yehova Mungu re
m’ucwiye i wang’ nicwiyo piny mange ceke. Pieno re ma Biblia ulwong’e nia
“kayu mi giracwiya ceke.” (Jukolosai 1:15) Biblia ulwong’e bende nia “Wod
[Mungu] ma kulong’” pilembe en kende re ma Yehova ucwiye gire ku cinge
m’umbe kony pa ng’atu mange. (Yohana 3:16) Yesu utimo tic karacelo ku Ye-
hova ma Won; ekonye kinde m’ebecwiyo piny mange ceke. (Som Lembrieko 8:
30.) Kawoni de Yesu gitie ku winjiri ma ceng’ini mandha giku Yehova. Ebetimo
ma ber mandha calu “Lembe,” niwacu jakoblembe pa Mungu, pilembe Mungu
betiyo kude pi ninyutho lembe man telowic pare ni jumange.—Yohana 1:14.

2. Pirang’o Yesu ubino i ng’omi?


Oro udaru kadhu elufu ario (2000) kumeni, Yehova utimo udu moko: Etiyo ku
tipo ma leng’ pare, eting’o ko kwo pa Yesu m’ubino malaika i polo, man edok
eroye ni ic i usau-nyodo pa nyaku moko ma nyinge Maria i ng’om keni, ma
nwang’u fodi Mariane utimo de ngo ribiri ku co. Kumeno re ma Yesu ugam
unyolere m’etie dhanu. (Som Luka 1:34, 35.) Yehova uoro Yesu i ng’om keni
kara ebed Masiya kunoke Kristu m’elar eng’olo pire, man kara ebodh dhanu
kud i dubo man tho. Lembe ceke ma Yehova ular uyero i Biblia iwi Masiya
ugam utimere kubang’e kubang’e i kum Yesu. Eno ukonyo dhanu ninyang’ cuu
nia Yesu tie “Kristu, Wod Mungu ma kwo.”—Matayo 16:16.

3. Kawoni Yesu ni kani?


Kinde ma Yesu utho, eweko nibedo dhanu. Mungu udok ucere m’etie kendo
giracwiya mi tipo kunoke malaika, man i ng’eye edok i polo. Kuca, “Mungu
[uwok] udode malu dit apila.” (Jufilipi 2:9) Kawoni, Yesu tie ku dito ma lee
mandha; Yehova kende re m’ukadhe ku dito.

 Wabineno i ponji mi 26 ku 27 nia pirang’o wa dhanu watie ku yeny ma jubodh kowa man kite ma
Yesu ubodho kowa.
63
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange m’ubenyutho nia i andha Yesu tie ng’a,
man nia pirang’o pire tek ya waponj ning’eye cuu.

4. Yesu tie ngo Mungu Som Matayo 3:16, 17.


ma Jategokpo ˙ I saa mi batizo pa Yesu, dwal m’uai i polo
uyero ang’o?
Biblia ubeponjo nia kadok Yesu en e giracwiya ˙ Iparu nia eca ubino dwand ng’a?
ma tie ku tego lee kuca i polo de, re eworo telowic
pa Yehova ma tie Mungu pare man Won. Pirang’o Som Yohana 14:28.
wayero kumeno? Nen VIDEO pi ninyang’ nia ni-
˙ Ng’a ma bebedo dit nikadhu wadi, nyo wego
makere ku Biblia, tung’ tung’ ma lee dit utie i kind
kunoke wod?
Yesu ku Mungu ma Jategokpo.
˙ Yesu ulwong’o Yehova nia Won. Eno ubenyu-
tho ang’o?
( VIDEO: Nyo Yesu Kristu tie
Mungu? (3:22)
Som Yohana 12:49.
˙ Nimakere ku verse maeni, nyo Yesu ubeparu
Verse ma jurieyo e ubekonyowa ninyang’ iwi tung’ nia giku Won gitie ng’atu ma romi? In ke ipa-
tung’ m’utie i kind Yesu ku Yehova. I ng’ei somo ru nenedi, nyo gitie ng’atu ma romi?
verseman, wuwec iwi penji m’ulubo versene.
Som Luka 1:30-32.
˙ Malaika uyero nia Yesu bibedo ng’a ka jupore
ku Yehova Mungu ma tie “Ng’atu ma malu
ngbiri”? Eno nyutho nia ng’a ma dit nisagu?
5. Gin m’unyutho nia 6. Wabinwang’u bero ka
Yesu re m’ubino Masiya wabeponjo lembe iwi Yesu
I Biblia, junwang’u lembila dupa ma Mungu uke- Biblia unyutho nia pire tek lee niponjo lembe
tho jubila uewo pi nikonyo dhanu kara ging’ii Masi- iwi Yesu man iwi tic ma Mungu umiyo i kore.
ya, niwacu, ng’atu ma Mungu ung’iyo pi nibodho Som Yohana 14:6 man 17:3, man i ng’eye
dhanu. Nen VIDEO pi ning’eyo lembilane moko wuwec iwi penji m’ulubo e:
m’uwok upong’o i kum Yesu kinde m’ebino i ng’om.
˙ Pirang’o pire tek akeca ya waponj
ning’eyo lembe lee iwi Yesu?
( VIDEO: Yesu upong’o lembila
(3:03)

I ng’ei somo lembila mi verseman, wuwec iwi penji


m’ulubo versene:
Som Mika 5:2 pi ning’eyo kaka ma Masiya ucikere
ninyolere i iye.
˙ Nyo lembila maeno upong’o kubang’e ku-
bang’e?—Matayo 2:1.

Som Zaburi 34:20 man Zekaria 12:10 pi ning’eyo


lembe ma Biblia ular uewo pi tho pa Masiya.
˙ Nyo lembila maeno upong’o kubang’e ku-
bang’e?—Yohana 19:33-37.
˙ Iparu nia Yesu romo ketho en gire lembila
maeno upong’ tap tap kumeno?
˙ Kite ma lembila maeno upong’o ko ubenyutho
nia Yesu ubino ng’a?
Yesu uyabu iwa yo mi doko jurimb Mungu.
 Som Thenge ma jumedo, mir 2 pi ning’eyo oro ma lembila ular Eponjo lemandha iwi Yehova, man nikume,
unyutho nia Yesu bidoko i iye Masiya. waromo nwang’u kwo ma rondo ku rondo

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Jumulembe pa Yehova giyiyo ngo Yesu.”


˙ In iromo dwoko nenedi?

65
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu tie giracwiya mi tipo, niwacu
malaika. Etie bende Wod Mungu Nen lembe mange m’ubenyu-
man Masiya. tho nia Yesu tie andha Masiya.
“Nyo Yesu re ma tie Masiya
ma lembila ular uewo pire?”
Penji mi poyowic (Thiwiwec mi jw.org)

˙ Pirang’o Biblia ulwong’o Yesu


nia “kayu mi giracwiya ceke”?
˙ I wang’ bino i ng’om keni, Yesu
utimo ang’o i polo?
˙ Wang’eyo nenedi nia Yesu tie Som thiwiwec ma e pi ninyang’
ka nyo Mungu udoko Won Yesu
Masiya?
i ayi ma rom ma dhanu benyolo
ko awiya kunoke ngo.
“Pirang’o Biblia ulwong’o Yesu
nia Wod Mungu?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen nia pirang’o Trinita utie
ngo ponji mi Biblia.
“Nyo Yesu tie Mungu?”
Lembe m’ukwayu itim (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 4,
2009)
N Nen video ma thiwie tie ‘Wu-
ng’ei cuu nia Mungu ukethe ni
Rwoth man Kristu’—Thenge mi
1 (mi français) kunoke som
Luka thek 2 kud 3 pi ning’eyo pi
kwo pa Yesu iwi ng’om keni. Som thiwiwec ma e pi nineno
kite ma kwo pa dhaku moko
N Lembe mange: ulokere ko i ng’ei m’etimo kero
niponjo gin ma Biblia uyero iwi
Yesu.
“Dhaku moko mir anyoli
mi Juyahudi ubekoro gin
m’ucwale niwilo yiyoyic pare”
(Cew!, dwi mir 5, 2013)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 15,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
16

Lembe ma Yesu utimo kinde


m’ebino i ng’om keni
Dhanu ma dupa ging’eyo lembe lee iwi Yesu. Re jumoko ging’eyo pi kwo
pare kende kende kinde m’ebino mukere, jumange ging’eyo kende kende
nia ebino jabila man ng’atu ma pire ber lee, ento jukurucel ging’eyo kende
kende ayi m’egam etho ko. Dong’ kara watuc ninyang’ cuu i wiye, kwayu
wakeponj lembe iwi kwo pare i ng’om keni. Pieno i ponji maeni, wabineno
lembe moko ma pigi tek ma Yesu ugam utimo man kony m’iromo nwang’u i
kum lembene.

1. Tic ma kwong’a ma Yesu ubed utimo ubino ma kani?


Tic ma kwong’a ma Yesu ubed utimo man ma pire bino tek nisagu zoo i iye,
utie ‘nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu.’ (Som Luka 4:43.) Ebed
eponjo nia Mungu biketho Ker, kunoke bimobim, ma bidaru kwond peko
ceke mi dhanu. Yesu urweyo pi lembe maeno ma tielo cwiny kud amora pi
oro adek ku nusu.—Matayo 9:35.

2. Pirang’o Yesu ubed utimo udu?


Biblia uweco pir ‘udu, thangu, man giranyutha [dupa] ma Mungu utimo
nikadhu kud i bang’ [Yesu].’ (Tic mi Jukwenda 2:22) Ku copo ma Mungu
umiyo ire, Yesu utuc nijuko yamu ma tek, enyayu cam ni dhanu elufu ma
lee, ekeyo kum jurutwoyo, man ecero kadok ju m’utho de. (Matayo 8:23-27;
14:15-21; Marko 6:56; Luka 7:11-17) Pirang’o etimo udu maeno ceke? Eti-
mogi pi ninyutho kamaleng’ nia Mungu re m’uore man nia Yehova tie ku
copo mi daru kwond peko ceke mi dhanu.

3. Ayi ma Yesu ukwo ko iwi ng’om ubeponjowa ku lembang’o?


Yesu unyutho woro ni Yehova i lembe ceke. (Som Yohana 8:29.) I kwo pare
zoo, ebed etimo kubang’e kubang’e lembe ceke ma Won ukwayu nia etim,
kadok dhanu dupa gibino judhoge de. Enyutho kamaleng’ nia dhanu copo
timo ni Mungu kadok gibenwang’iri i lembe ma tek. I ayi maeno, Yesu uweko
iwa ‘lapor kara wakwany ba tiende tap tap.’—1 Pethro 2:21.

 Wabineno lembe mange dupa iwi Ker pa Mungu i ponji mi 31-33.

67
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kwoni ayi ma Yesu ubed


urweyo ko lembanyong’a man udu
ma tung’ tung’ m’etimo.

4. Yesu urweyo 5. Yesu uponjo lembe


lembanyong’a dupa ma beco
Yesu ubed uwotho kilometre dak ma lee dit i gengi m’upong’ Yesu urweyo ngo kende kende
kud utur, pi nirweyo lembanyong’a ni kwond dhanu ceke lembanyong’a, ento eponjo bende
m’enwang’u. Som Luka 8:1, man i ng’eye wuwec iwi penji lembe dupa ma tie iwa ku kony.
m’ulubo e: Wakenen lembene moko m’eweco
pigi i saa mi Ponji pare ma pire yik
˙ Nyo Yesu ubed urweyo kende kende ni dhanu m’ucokiri i
lee mi wi got. Som Matayo 6:14, 34
vute pi niwinje?
man 7:12, man i ng’eye wuwec iwi
˙ Yesu ubed utimo kero nenedi pi ninwang’u dhanu penji m’ulubo e:
m’erwey igi?
˙ Yesu umiyo juk ma kani ma
Mungu ular unyutho nia Masiya birweyo lembanyong’a. beco i verse maeni?
Som Isaya 61:1, 2, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: ˙ Iparu nia juk maeno copo
bedo asu ku kony iwa tin eni
˙ Yesu upong’o lembila maeni nenedi?
de? Pirang’o iyero kumeno?
˙ Nyo tin de dhanu copo bedo ku yeny mi winjo lemba-
nyong’a? Pirang’o iparu kumeno?
Nyo ing’eyo?
Lembe ma pol ma wang’eyo iwi
Yesu nwang’ere i buku ang’wen mi
Biblia ma julwong’o Injili kunoke
lembanyong’a. Bukune tie Matayo,
Marko, Luka, man Yohana. Ng’atu-
man m’ukiewo Injili eno ukoro
lembe moko kokoro ma jumange
ukoro ngo iwi Yesu. Ka wasomo
buku ang’wen maeno ceke, wabi-
ng’eyo lembe iwi kwo pa Yesu cuu
mandha.

MATAYO
ular ukiewo buku pare. Eweco
6. Yesu utimo udu ma tung’ tung’ iwi lembe dupa ma Yesu uponjo,
asagane lembe m’eponjo iwi Ker
pa Mungu.
Yehova umiyo ni Yesu copo mi timo udu dupa.
Pi ning’eyo udune moko acel, som Marko 5:25-34 kunoke nen MARKO
VIDEO. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e. ukiewo lembanyong’a m’adundo
nisagu mi juwadi. Eweco iwi
lembe dupa ma wang’u ijo ma
( VIDEO: Kum dhaku m’ubino ku twoyo
Yesu utimo.
ukey (5:10)
LUKA
uweco akeca iwi kite ma Yesu
ubed uneno ko rwo ni gin ma
˙ I video maeni, dhaku m’ubino ku twoyo ubino pire tek lee man ayi m’ebed
ku yiyoyic nia ang’o? enyutho ko woro ni jumamon.
˙ Lembang’o m’unyeng’i i kum udu maeno ma Yesu utimo? YOHANA
ukoro akeca lembe ma Yesu
Som Yohana 5:36, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: uweco pire ku jurimbe ma
ceng’ini man ku dhanu mange
˙ Udu ma Yesu utimo ‘unyutho’ lembang’o?
bende. Eno ubekonyowa ni-
nyang’ nia Yesu ubino ng’atu
ma nenedi.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Yesu re ma tie Mungu ma Jategokpo.”


˙ In ke iparu nenedi?

69
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu urweyo pi Ker pa Mungu, etimo
udu ma tung’ tung’, man eworo Ye- Yesu ubed uweco akeca iwi
hova i lembe ceke. lembang’o?
“Pi Ker pa Mungu ubino tek
rukani i Yesu?” (Otkur ma Wiw,
Penji mi poyowic nindo 1, dwi mi 10, 2014)

˙ Tic ma kwong’a ma Yesu ubed


utimo iwi ng’om keni ubino tic
ma kani?
˙ Udu ma tung’ tung’ ma Yesu uti-
mo unyutho ang’o? Nen thelembe ma romo cwalu-
wa niyiyo nia andha Yesu utimo
˙ Yesu uponjo lembang’o ma
udu.
beco?
“Ponji ma waromo nwang’u i
kum udu ma Yesu utimo”
(Otkur ma Wiw, nindo 15, dwi mir
7, 2004)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Nen kite ma kwo pa jalwo moko


ulokere ko kinde m’eponjo ayi
Lembe m’ukwayu itim ma Yesu ubed udieng’ ko pi
dhanu mange.
N Nen video ma thiwie tie ‘Wu- “Con abed adieng’ kwa pira
ng’ei cuu nia Mungu ukethe ni gira” (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi
Rwoth man Kristu’—Thenge mir mir 10, 2014)
2 (mi français), kunoke som
Matayo 5 nicidho i 7 pi ning’eyo
lembe lee iwi tic ma Yesu utimo
i ng’om keni. The

TIME

29,
Beginning

PLACE

fall Jordan
of

Riv-
Je-

EVENT

er
MATTHEW

Bap-
MARK

tism
LUKE

of
JOHN

Jesus
Mp Nen ayi ma lembe ma pigi tek
3:13-17 1:9-11 3:21- 38 1:

4:1-13
32-34

tempts

Bethany
Jesus

be-
Judean

4:1-11

yond
Wilderness

Jordan
The
Devil
1:12,
13
Jesus
ma Yesu utimo ugam ulubiri ko.
N Lembe mange:
identified as the Lamb of
God 1:15, 29-34 Cana
of Galilee; Capernaum Wedding at ter wine 2:1-12 30,

“Lembe ma dongo dongo ma


Cana; Jesus turns wa- into Pass-
over Jerusalem Jesus

Yesu utimo i ng’om keni”


(Biblia—Lok mi ng’om ma nyen,
Thenge ma jumedo A7, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 16,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
17

Yesu tie Ng’atu ma nenedi?


Ka wabeponjo lembe ma tung’ tung’ ma Yesu uyero man m’etimo iwi ng’om
keni, wabinwang’u nia ebino Ng’atu ma ber dit, man eno bicwaluwa kara
watim kero nibedo jurimbe man jurimb Won ma Yehova. Yesu ubino ku kite
kunoke kura moko ma kani ma beco? Man wacopo lupo lapor pare nenedi i
kwo mwa?

1. Yesu tie ve Won i ayi ma kani?


Kinde ma Yesu ubino i polo, ekwo ku Won pi oro milion ma lee man eponjo
lembe dupa dit i bang’e. Ku lapor, enwang’u nia Won utie Mungu ma jamer.
Gin m’eneno ku m’eponjo uketho paru man timo pare bende urombo tap ku
pa Won. (Som Yohana 5:19.) Yesu ukwanyu kite pa Won tap tap, uketho
eyero kumae: “Ng’atu m’uneno an nwang’u eneno Wego bende.” (Yohana
14:9) Kan ibemediri niponjo lembe iwi kite kunoke kura pa Yesu, ibigam
ng’eyo Yehova cuu mandha. Ku lapor, kisa ma Yesu uneno i kum dhanu,
ubenyutho nia Yehova ubedieng’ piri lee akeca.

2. Yesu unyutho nenedi nia emaru Yehova?


Yesu uwacu kumae: “Kara ng’om ung’ey nia amaru Wego, abetimo tap
calu ma Wego ung’olo ira nia atim.” (Yohana 14:31) Kinde m’ebino i ng’om,
Yesu unyutho nia emaru Won lee mandha. Nenedi? Ewore ku cwinye ceke
kadok kinde m’ebino i lembe ma tek. Bende, mer ma Yesu umaru ko Won
uketho ebed eweco pire akeca, man ebed ekonyo dhanu mange de kara gi-
dok jurimb Won ma ceng’ini.—Yohana 14:23.

3. Yesu unyutho nenedi nia emaru dhanu?


Biblia uyero nia ‘anyong’a pa [Yesu] ni ba dhanu,’ niwacu emaru dhanu lee
dit. (Lembrieko 8:31) Enyutho andha nia emaru dhanu kinde m’ebed etielo
cwinygi man emiyere pi nikonyogi. Etimo udu dupa m’ugam unyutho nia
etie ku tego man bende kisa mi dhanu ubenege. (Marko 1:40-42) Enyutho
bero ni dhanu ceke man ebedo mbe kud akoyakoya. Wec pare ubed ujuko
cwiny dhanu m’adundegi bino atira man umiyo igi genogen. Yesu ubino ayi-
ka nisendere man nitho athoa zoo pilembe emaru dhanu ceke. Ento ju
m’emaru nisagu zoo, utie ju m’ubetimo calku ponji pare.—Som Yohana
15:13, 14.
71
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange m’ubenyutho nia Yesu


ubino Ng’atu ma ber dit, man wanen ayi ma wacopo
nyutho ko bende mer man berocwiny calu en.

Yesu umaru Won mi polo lee dit


man ebed erwo i bang’e nja

4. Yesu umaru Won 5. Yesu udieng’ pi dhanu


Lapor pa Yesu ubeponjowa ku
ma gibino ku yeny mi kony
kite ma wan bende waromo nyu- Yesu ubed udieng’ pi yeny mi dhanu mange i wang’ yeny pare
tho ko nia wamaru Mungu. Som gire. Kadok kinde m’eol, etiyo ku saa man tego pare pi nikonyo
Luka 6:12 man Yohana 15:10; dhanu. Som Marko 6:30-44, man i ng’eye wuwec iwi penji
17:26. I ng’ei somo verseman, m’ulubo e:
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Lembang’o ma tung’ tung’ m’ubenyutho nia Yesu udieng’ pi
˙ Nimakere ku verse maeni, dhanu mange?—Nen verse mi 31, 34, 41, man 42.
wacopo nyutho nenedi nia
wamaru Yehova calu Yesu? ˙ Ang’o m’ucwalu Yesu nikonyo dhanu?—Nen verse mi 34.
˙ Calu Yesu ukwanyu koth Yehova, gin ceke m’etimo ubepon-
jowa ku lembang’o iwi Yehova?
˙ Kekwan yo moko ma wan bende wacopo nyutho ko nia wa-
bedieng’ pi dhanu mange calu Yesu.
(

VIDEO: “Nimiyo nyayu anyong’a lee”


—Thenge (4:00)
6. Yesu tie won berocwiny
Kadok Yesu ubino ngo ku piny dupa de, re ebed emiyo ma nok
m’etie ko ni dhanu mange de. Ekwayu nia wan bende wanyuth
Nyo ing’eyo?
berocwiny. Som Tic mi Jukwenda 20:35, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e: Biblia ubeponjowa nia wabed wa-
rwo i bang’ Yehova, re ku nying’
˙ Nimakere ku Yesu, ukwayu wabed watim ang’o kara Yesu. (Som Yohana 16:23, 24.) Ka
wanwang’ anyong’a? waberwo kumeno, nwang’u wa-
benyutho foyofoc mwa pi lembe
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: ceke ma Yesu utimo pi nikonyowa
kara wadok jurimb Yehova.
˙ Kadok piny mwa mbe akeca de, waromo miyo m’unuti i yo
ma kani ma tung’ tung’i?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Mungu ubedieng’ ungo pi masendi mwa.”


˙ Calu ma Yesu ukwanyu kite pa Won, ayi m’edieng’ ko pi dhanu ubenyutho bende
lembang’o iwi Yehova?

73
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu umaru Yehova man emaru
bende dhanu. Etie ve Won. Pieno, Nen kite moko ma wacopo lubo
tekene ibeponjo ning’eye ci, ibigam i kwo mwa i bang’ Yesu.
ng’eyo Yehova bende. “Kara ilub lapor pa Yesu
ukwayu ibed . . .”
(Yesu en e yo, lemandha man kwo,
Penji mi poyowic mbaya mi 317)

˙ Wacopo nyutho nenedi nia wa-


maru Yehova calu Yesu?
˙ Wacopo nyutho nenedi nia wa-
maru dhanu calu Yesu? Nen nia pirang’o wacikara
nirwo ku nying’ Yesu.
˙ Lembang’o m’unyeng’i nisagu i
kum kura pa Yesu? “Pirang’o ukwayu nirwo ku
nying’ Yesu?” (Otkur ma Wiw,
nindo 1, dwi mir 2, 2008)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Nyo Biblia uyero lembe


moko iwi ayi ma wang’ Yesu
Lembe m’ukwayu itim ubino ko?
“Kum Yesu man wang’e ubino
N Ng’ii kite kunoke kura moko nenedi?” (Thiwiwec mi jw.org)
acel pa Yesu, man tim kero
ninyuthe i kwo peri yenga
maeni.

N Lembe mange:
Ponji ang’o ma waromo nwa-
ng’u i kum ayi ma Yesu ubed
ukwo ko ku dhanu ma mon?
“Mungu ubekwayu nia wa-
nyuth woro ni dhanu ma mon”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 9,
2012, mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 17,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
18

Kite ma wacopo ng’iyo


ko Jukristu mandha
Dhanu ma dupa dit gilwong’iri nia gitie Jukristu. Ento yiyoyic, ponji man
timo migi ulund urombo ngo i kindgi. Dong’ wacopo ng’iyo Jukristu ma-
ndha nenedi?

1. Jukristu mandha tie jukani?


Jukristu mandha tie ju ma gibelubo Yesu. (Som Tic mi Jukwenda 11:26.)
Ang’o ma romo nyutho kamaleng’ nia gitie julub pare mandha? Yesu uwa-
cu kumae: “Tek wubedo i lembe para, nwang’u wutie julubna andha.”
(Yohana 8:31) Eno nyutho nia Jukristu mandha gicikiri niworo kunoke nilu-
bo ponji pa Yesu cuu mandha. Yesu ubed uketho ponji pare zoo ujengere iwi
Lembagora. Kumeno bende, Jukristu mandha gicikiri niketho yiyoyic ku po-
nji migi ceke ujengere iwi Biblia.—Som Luka 24:27.

2. Jukristu mandha ginyutho mer


Yesu uyero ni julub pare kumae: “Wumeruru i kindwu tap calu ma an de
amaruwu.” (Yohana 15:12) Yesu unyutho nenedi nia emaru julub pare?
Ebed ebedo kugi, etielo cwinygi, man ekonyogi. Emiyo kadok kwo pare ngi
pigi. (1 Yohana 3:16) Calu mer ma Yesu unyutho, mer mi Jukristu mandha
bende utie ngo kende kende mer ma wi lak kadi ma ku dhok. Ento ginyutho
ku wec man timo migi nia gimariri andhandha i kindgi.

3. Jukristu mandha gitimo tic ma kani?


Tic utie ma Yesu umiyo ni julub pare. “Eorogi gicidh girwey pi Ker pa Mu-
ngu.” (Luka 9:2) Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed giponjo dhanu, ungo
kende kende kaka ma gicokiri i iye pi niworo Mungu, ento bende kaka ma
dhanu bepong’ i iye man i pacu mi dhanu. (Som Tic mi Jukwenda 5:42;
17:17.) Tin bende, Jukristu mandha girweyo lemandha mi Biblia kaka moko
ci ma dhanu ubenwang’iri i iye. Gimaru dhanu wagi lee mandha, uketho gi-
tiyo ku saa man kero migi ku mutoro pi ninyutho igi lemkwenda mi Biblia
ma miyo genogen man ma juko cwinyjo.—Marko 12:31.

75
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite m’iromo ng’iyo


ko Jukristu mandha kud i kind ju
m’ubelubo ngo ponji man lapor pa Yesu.

4. Giyenyo lemandha i Biblia


Dhanu moko giloko nia gitie Jukristu, ento gi-
lund giyenyo ngo lemandha i Biblia man gitiyo
de ngo kude. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed
giyaru i Lembe pa Mungu, gibed
( VIDEO: Jukristu mi vupo girweyo lembanyong’a ni dhanu mange,
ginyotho ponji pa Kristu (5:11) man gibed ginyutho mer i kindgi

˙ Kanisa moko ma giloko nia gitie Jukristu 5. Girweyo lemandha


gicero dhanu nenedi ku ng’eyo lembe ma m’uai i Biblia
Yesu uponjo?
I wang’ dok i polo, Yesu umiyo ni julubne tic
Yesu uponjo lemandha m’uai i Lembe pa Mungu. moko m’ubemedere asu nitundo tin eni de. Som
Som Yohana 18:37, man i ng’eye wuwec iwi penji Matayo 28:19, 20 man Tic mi Jukwenda 1:8,
m’ulubo e: man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku lembe ma Yesu uyero, wacopo ˙ Yesu uyero nia jubirweyo nitundo awene
ng’iyo nenedi Jukristu ma gitie “i thenge mi man nitundo kani?
lemandha”?
7. Gimariri i
kindgi
Nyo Jukristu mandha gidaru ketho
kwo migi i ariti pi juwagi de? Pi ni-
nyang’, nen VIDEO, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:

VIDEO: Ewodhere nitho pi


nibodho kwo p’umin (2:55)

˙ I video maeni, ang’o m’ucwalu


umego Lloyd niketho kwo
pare i ariti pi nibodho ume-
6. Gitimo calku lembe ma gibeponjo go Johansson?
˙ Nyo eno tie ngo timo mi Ju-
Ang’o m’uketho cwiny jalwo moko ma nyinge Tom ubino tek nia
kristu mandha? Kekor.
edaru nwang’u dini mandha? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e:
Som Yohana 13:34, 35, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
( VIDEO: Akeaweko lemb dini cen
(5:20) ˙ Nimakere ku verse maeni, ju-
lub mandha pa Yesu kunoke
Jukristu mandha, gicikiri ni-
˙ I video maeni, lembang’o m’uketho Tom ukeuweko nyutho ang’o ni dhanu mi ra-
lemb dini? ngi kunoke mi ng’om mange?
˙ Ang’o m’udwoko cwinye tek nia edaru nwang’u ˙ Giromo timo kumeno nenedi i
lemandha? saa mi lwinyi?

Lembayera cogone mbe; kwayu timo de ubed unuti. Som Ma-


tayo 7:21, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I kind lembe ma wabeyero ku ma wabetimo, ma kani ma
foyo i Yesu nisagu?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Dini ceke m’uyiyo Yesu man m’ubelwong’o
nyinge ci tie dini mandha.”
˙ Icopo tiyo ku verse ma kani pi ninyutho ni ng’atu m’ubeyero kumeno nia
lembe moko nuti m’ubekwayere i bang’ Jukristu mandha?
77
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Jukristu mandha gilubo lembe ma
Biblia ubeponjo, ginyutho mer ma- ( 1:13 Kepim ninyang’ lee iwi dini m’u-
ndha i kindgi, man girweyo lemandha betimo kero nilubo lapor man
mi Biblia. ponji pa Yesu kubang’e kuba-
ng’e.
Wa Jumulembe pa Yehova,
Penji mi poyowic watie jukani?

˙ Ponji man yiyoyic mi Jukristu


mandha ucikere nijengere iwi
ang’o?
˙ Jung’iyo Jukristu mandha nwa- Nen gin m’ucwalu mama moko
ng’u gibenyutho ang’o? mi katholiki niyenyo “wedi ma-
ndha mi tipo.”
˙ Jukristu mandha gitimo
tic ma kani? “Gitiyo ku Biblia pi nidwoko
wang’ penji para ceke!”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 4,
2014, mi français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 3:57 Nen kite ma Jukristu mandha
ginyutho ko mer ni Jukristu
wagi ma peko ma rek uwok i
Lembe m’ukwayu itim wigi.
Wakonyo umego mwa saa ma
N Tek ecopere iri, cidh iliew bethel peko ma rek uwok i wigi
(kabedo ma dit) mi Jumulembe
pa Yehova ma nwang’ere ce-
ng’ini kudi.

N Lembe mange: Nen ayi ma Jukristu mandha


mi rundi ma tin gibelubo ko la-
por mi Jukristu mi rundi ma
kwong’a pilembe gibetimo tap
lembe ma Yesu uyero nia jubi-
ng’iyo ko julub pare.
“Juromo ng’iyo Jukristu ma-
ndha nenedi?” (Otkur ma Wiw,
nindo 1, dwi mir 3, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 18,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
19

Nyo Jumulembe pa Yehova


gitie Jukristu mandha?
Wa Jumulembe pa Yehova, wayiyo nia watie Jukristu mandha. Ponji maeni bi-
nyutho nia pirang’o wayiyo kumeno. Wabineno gin ma yiyoyic mwa ucungo i
wiye, thelembe m’uketho walwong’ara nia Jumulembe pa Yehova, man ayi ma
wamer ko i kindwa.

1. Yiyoyic mi Jumulembe pa Yehova ujengere iwi ang’o?


Yesu uwacu kumae: “Lembe [pa Mungu] en e lemandha.” (Yohana 17:17) Tap
calu Yesu, wa Jumulembe pa Yehova bende yiyoyic mwa zoo waketho ucungo
iwi Lembe pa Mungu niai con. Ku lapor, kinde ma kpawa mwa ma kawoni ucaku
i kum oro 1870 kumeni, ungu mi dhanu moko m’atira gicaku ponjo Biblia kara-
celo kilili pi ning’eyo nia ebeponjo ang’o mandha. Yiyoyic migi zoo gibed giketho
ujengere iwi lemandha ma ginwang’u nia Biblia ubeponjo, kadok kinde ma le-
mbe ma ginwang’une ukoc ku ma kanisa ubecuku ponjo. I ng’eye, gicaku rweyo
pi lemandha mi Biblia ma ginwang’une ni dhanu mange bende.

2. Pirang’o walwong’ara nia Jumulembe pa Yehova?


Yehova lwong’o jurutic pare zoo nia Jumulembe pare. Pirang’o? Pilembe tic migi
tie ninyutho lemandha i wiye en e Yehova. (Juebrania 11:4–12:1) Ku lapor, i ru-
ndi ma con, Mungu yero ni dhanu pare kumae: “Wun wu jumulembe para.”
(Som Isaya 43:10.) Yesu bende Biblia ulwong’e nia “Jamulembe mandha.” (Le-
mbanyutha 1:5) Pieno, i oro 1931 wan bende wacaku lwong’ara nia Jumulembe
pa Yehova, man nitundo tin de, watie ku mutoro nilwong’ara kumeno.

3. Jumulembe pa Yehova gibekwanyu lapor mi mer pa Yesu nenedi?


Yesu ugam umaru julub pare lee dit uketho ebed enenogi ve umego ku nyime-
go pare mi ot acel. (Som Marko 3:35.) Kumeno bende, wa Jumulembe pa Yeho-
va watie ve juruot acel man watie i acel i ng’om zoo. Eno re m’uketho walwo-
ng’ara nia umego ku nyimego. (Filemon 1, 2) Waworo bende cik ma e m’uyero
nia, “wumar umego mi wang’ ng’om zoo.” (1 Pethro 2:17) Wabenyutho kit mer
maeno i yore dupa dit. Ku lapor, wabed wakonyo umego ku nyimego mwa i
wang’ ng’om zoo ka peko moko wok i wigi man ka gitie ku yeny mi kony.

 Niai i oro 1879, Jumulembe pa Yehova gibewodho gazeti Otkur ma Wiw, m’ubekonyo pi rweyo
lemandha mi Biblia.
79
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange iwi kpawa mi Jumulembe pa Yehova, man lembe
mange m’ubenyutho kamaleng’ nia watie Jukristu mandha.

Jukristu mandha giketho yiyoyic migi ceke cungo


iwi Biblia man girweyo pi lembene ni dhanu mange

4. Yiyoyic mwa ucungo iwi Biblia (

Yehova ular uyero nia lemandha mi Biblia binyuthere kamaleng’,


niwacu, wabinyang’ i iye cuu nisagu m’i wang’e zoo. Som Daniel VIDEO: Kite ma giyenyo ko
12:4 man 2 Jukorintho 4:6. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e: lemandha mi Biblia kendo (7:45)
˙ Yehova ung’olo nia ang’o ma ‘bimedere’ i kind dhanu pa
Mungu kinde ma gibimediri niponjo Biblia?
Nyo ing’eyo?
Wanen ayi ma ungu moko mi juponj Biblia, uketho i iye Charles
Russell, gibed giponjo ko Lembe pa Mungu. Nen VIDEO, man i Saa moko wabed waloko yiyoyic
(kunoke ponji) mwa moko. Pirang’o?
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Tap calu ma der pa ceng’ m’ubewok
˙ I video maeni, Charles Russell ku juponj Biblia wagi gibed i dhu kugweno bemenyo piny nok
giponjo Biblia nenedi? nok, Mungu bende bemiyo der nok
nok iwi Lembe pare; niwacu, ebed
eketho wanyang’ i iye nok nok.
(Som Lembrieko 4:18.) Pieno, kadok
lembe mi Biblia udong’ pare kuba-
ng’e de, re tekene watuc ninyang’ i
iye cuu nisagu m’i wang’e, waloko
bende yiyoyic kunoke ponji mwa ni-
makere ku nyang’ mwa ma nyen.
5. Wabekwo nimakere
ku nyingwa
Pirang’o wacaku lwong’ara nia Jumulembe pa
Yehova? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e.

( VIDEO: Nyingwa ubenyutho pi


Jukristu mandha ginyutho mer
tic mwa (2:40)
ni ju ma gitie ku yeny

˙ Pirang’o nying’ ma Jumulembe pa Yehova 6. Watie ku mer i kindwa


uromo tap kudwa?
Biblia uporo Jukristu ku watkum. Pieno, gicikiri
Pirang’o Yehova ung’iyo dhanu ubed ni Jumu- nibedo i acel man niwinjiri ma ber. Som 1 Juko-
lembe pare? Eng’iyogi kara gibed ginyuth lema- rintho 12:25, 26, man i ng’eye wuwec iwi penji
ndha i wiye man nia en re m’etie Mungu mandha, m’ulubo e:
pilembe judaru cwayu vupo lee dit i wiye. Wake- ˙ Jukristu mandha gicikiri nitimo ang’o ka Ju-
nen vupone moko ario kende. kristu wagi gin’i peko?
Jurudini moko beponjo ju migi nia Mungu ube- ˙ Nyo ineno mer ma Jumulembe pa Yehova
mito gitii kud ayi gin m’acwiya pi niwore kunoke gibed ginyutho i kindgi? Kekor gin m’ineno.
nirwo i bang’e. Re, kesom Lembe mi Julawi
26:1, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Ka peko moko uwok i kum Jumulembe pa Yehova
˙ Nimakere ku verse maeni, paru pa Yehova m’i theng ng’om moko, Jumulembe mi ng’om
tie ang’o iwi tiyo kud ayi gin m’acwiya? mange ceke gitimo kero nimiyo igi kony m’umbe
galu. Pi nineno laporne moko, nen VIDEO. I ng’e-
Judong dini moko beponjo nia Yesu tie Mungu. ye ke, wuwec iwi penji m’ulubo e:
Re, kesom Yohana 20:17, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e: ( VIDEO: Yamu ma tek ma
nyinge Matthew unyotho piny i
˙ Nimakere ku verse maeni, nyo Mungu ku ng’om mir Haiti (5:29)
Yesu gitie ng’atu ma romi?
˙ Yehova uoro Jumulembe pare gicidh girwey
˙ Jumulembe pa Yehova gikonyiri nenedi i
lemandha i wiye man iwi Wode. Paru peri
ng’ei yamu ma tek m’unyotho pinyi? Eno
tie ang’o iwi or maeno?
ubenyutho ang’o?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Pirang’o wuyero nia wutie Jumulembe pa Yehova
ma ke fodi wunene de ngo e?”
˙ Yehova ucaku lwong’o jurutic pare nia Jumulembe pare niai awene?

81
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Jumulembe pa Yehova gitie Jukristu
mandha. Watie umego ku nyimego i ( 1:00:53 Nen lembe mange m’ukoro pi
ng’om zoo man wabeworo Yehova i kpawa mwa.
acel. Yiyoyic mwa ucungo iwi Biblia Jumulembe pa Yehova—Yiyo-
man wabenyutho lemandha iwi Yeho- yic m’ubenen ku timo, Thenge
va ni dhanu. mi 1: Giwok kud i mudho (mi
français)

Penji mi poyowic
˙ Pirang’o wacaku lwong’ara nia
Jumulembe pa Yehova? ( 7:08 Nen lapor moko m’ubenyutho
˙ Wabed wanyutho mer nenedi i nia Jumulembe pa Yehova gitu-
kindwa? co wi ponji mi vupo ngbeng’
ngbeng’.
˙ Nyo iyiyo nia Jumulembe pa
Dhanu pa Mungu giyungo
Yehova gitie Jukristu mandha?
nyinge
Kekor.

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nwang’ dwokowang’ penji ma
tung’ tung’ ma nyo ibed ipenjiri
ko iwi Jumulembe pa Yehova.
Lembe m’ukwayu itim “Penji ma dhanu bepenjo ake-
ca iwi Jumulembe pa Yehova”
N Penj Jamulembe pa Yehova (Thiwiwec mi jw.org)
moko ukor iri gin m’uketho
cwinye tie tek nia wan’i dini
mandha.

N Lembe mange: Stephen ugam udagu dhanu mi


rangi mange lee mandha uke-
tho ebed etimogi rac. Kenen
gin m’eneno i kind Jumulembe
pa Yehova m’ucwale nitimo alo-
kaloka i kwo pare.
“Kwo para ubino nyothere
magwei” (Otkur ma Wiw, nindo 1,
dwi mir 7, 2015)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MIR 19,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
20

Kite ma lembe ukperere


ko i cokiri mi Jukristu
Yehova tie Mungu ma telo wi lembe ma ber man ma kpero lembe ceke kakare ka-
kare. (1 Jukorintho 14:33, 40) Pieno, ubekwayu lembe mi dhanu pare bende
ukperere man uwothi ma ber i the telowic pare. Dong’ lembene ukperere nenedi,
niwacu, Yehova ubetelo wi cokiri pare nenedi nikadh’i bang’ Yesu? Man wan ke,
waromo timo ang’o kara lembe ceke uwothi ma ber i cokirine?

1. Jawi cokiri tie ng’a?


“Kristu tie wic mi cokiri.” (Juefeso 5:23) Kud i polo, ebeneno man ebetelo wi tic
mi dhanu pa Yehova i ng’om zoo. Pieno, Yesu ung’iyo “jamiru mandha man ma
riek,” ma julwong’o bende Guriri m’utelowic. Eno tie ungu ma nyanok mi ju-
dong cokiri ma gidaru riyo lee i tije man ma Yesu ubetiyo kugi. (Som Matayo
24:45-47.) Guriri m’utelowic ubemiyo telowic ni cokiri mi ng’om zoo, tap calu ma
jukwenda ku judongo mi Yeruzalem gibed gitimo i rundi ma kwong’a. (Tic mi Ju-
kwenda 15:2) Ento umego maeno gibetelo wi dilo mwa gin ungo. Gisomo Biblia
pi ning’eyo gin ma Yehova ubemito gitim, man gilubo telowic pa Yesu kubang’e
kubang’e.

2. Judong cokiri gitie jukani man tic migi tie ang’o?


Judong cokiri tie umego ma gidaru timo ni Yehova ku bedopwe pi nindo ma lee.
Tic migi tie nikwayu rombe pa Mungu. Pieno, gitiyo ku Biblia pi niponjo dhanu pa
Yehova, gikonyogi man gitielo cwinygi. Juculogi ngo acula pi tic maeno, ento gi-
tie “ayika nitimo [tije] i wang’ Mungu; ungo nikum mer mi nwang’u piny i ayi
m’atira ngo, ento ni kum ava m’anzilo.” (1 Pethro 5:1, 2) Ju ma konyogi i tic mi-
gine tie umego ma julwong’o jukony tic. I ng’ei nindo moko, jukony tic bende gi-
romo doko judong cokiri ka gipong’o lembe ma Biblia ubekwayu.
Guriri m’utelowic beng’iyo judong cokiri moko kara gibed juliew mi twodiri. Gilie-
wo cokiri ma tung’ tung’ pi nimiyo igi telowic m’ubekwayere, nitielo cwinygi man
nimiyo amora i kumgi. Gin re ma giketho umego ubed judong cokiri man jukony
tic, tekene gineno cuu nia umegone gipong’o lembe ma Biblia ubekwayu pi ni-
nwang’u rwom maeno.—1 Timoteo 3:1-10, 12; Tito 1:5-9.

3. Jamulembe pa Yehova acel acel utie ku tic ma kani?


I cokiri, dhanu ceke ‘gipaku nying’ Yehova.’ (Som Zaburi 148:12, 13.) Nenedi?
Nwang’u gibecokiri man gibedikiri i lembe ma tung’ tung’ ma betimere i cokone
calu ve nidwoko wang’ penji, nimiyo theng ponji man niwero wer. Bende, nwa-
ng’u gibedikiri i tic mi rweyo lembanyong’a nimakere ku copo migi. 83
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni nia Yesu tie jatela ma nenedi,


wanen kite ma judong cokiri gibetimo ko kero
nilubo lapor pare, man ayi ma wacopo diko ko
cingwa ku Yesu man ku judong cokiri.
Judong cokiri gitimo kero nigwoko
winjiri migi ku mi juruot migi karacelo
ku Yehova ubed ma tek kwa

4. Yesu tie jatela


ma ber akeca
Yesu ubelwong’owa ku yaw yaw nia wayii
etel wiwa. Som Matayo 11:28-30, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yesu tie jatela ma nenedi, man ebe-
mito wawinjara nenedi i the tela pa-
rene? Judong cokiri gidieng’ pi dhanu
ceke mi cokiri
Judong cokiri bende gibelubo lapor pa
Yesu. Nenedi? Nen VIDEO.

(
5. Judong cokiri gibeponjowa
nikadh’i lapor migi
VIDEO: Judong cokiri gimiyo kony i
ng’ei digidi m’uyengo ng’om i Nepal
Yesu ubemito nia judong cokiri ginen tic migi nenedi?
(4:56) Nen VIDEO.

( VIDEO: Judong cokiri gibenyutho


Biblia unyutho kamaleng’ ayi ma judong lapor! (7:39)
cokiri gicikiri nitimo ko tic migi.
Som Isaya 32:2 man 1 Pethro 5:1-3,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Yesu unyutho kite ma judong cokiri gicikiri nibedo ko.
˙ Calu Yesu, judong cokiri bende gibeii Som Matayo 23:8-12, man i ng’eye wuwec iwi penji
kara jumange gibed ma ber. Eno m’ulubo e:
uketho ibewinjiri nenedi? ˙ Biblia ubekwayu lembang’o i bang’ judong cokiri?
˙ Judong cokiri gilubo lapor pa Yesu i Nyo judong dini mange gibelubo lembe ma Biblia
yo mange ma kani? ubekwayu eno? Kekor.
6. Kwayu wadik cingwa ku judong cokiri
Biblia unyutho thelembe ma pire tek m’ucikere nicwaluwa nidi-
ko cingwa ku judong cokiri. Som Juebrania 13:17, man i ng’e-
ye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Biblia ubekwayu nia wabed wor man wajwigara
ni ju m’ubetelo wiwa? In ke paru peri tie ang’o iwi nyutho
woro igi?

Som Luka 16:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Pirang’o wacikara niworo judong cokiri saa ceke kadok i
lembe ma thindho thindho?

Judong cokiri girweyo


lembanyong’a areri

Judong cokiri gitie juponji. Re gi-


konyo bende tic mi ketho leng’o i
kum Ot Ker man bende tic mange

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Imbe ku yeny mi bedo i dini moko pilembe dini tie cwinyjo.”
˙ Pirang’o iparu nia etie ber ya wabed kokoro i cokiri pa Mungu ka wabemito nitimo ire?

85
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu re ma tie wic mi cokiri. Wadiko
cingwa ku mutoro ku judong cokiri ( 4:22 Nen gin m’ubenyutho nia Guriri
m’ubetelo wiwa pilembe gibeii kara m’utelowic man judong cokiri
wawinjara ma ber man gibeponjowa mange gibedieng’ lee mandha
nikadh’i lapor migi ma beco. pi rombe pa Yehova tin eni.
Gitimo kero niteng’o umego
kinde ma jucero dhu tic mwa
Penji mi poyowic
˙ Ng’a ma tie wic mi cokiri?
˙ Judong cokiri gibetimo tic ma
kani i cokiri? ( 4:51 Kenen tic ma lee ma juliew mi
twodiri gibetimo.
˙ Ng’atuman m’ubetimo ni Yehova
utie ku tic ma kani? Kwo pa jaliew mi twodiri m’u-
betimo i kiaru

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Som thiwiwec ma e pi ning’eyo


tic ma mon copo timo i cokiri.
“Nyo Jumulembe pa Yehova
gibed giweko mon de uponji?”
Lembe m’ukwayu itim (Otkur ma Wiw, Nindo 1, dwi mir 9,
2012)
N Kan icidho i coko, wok ipenj ja-
dit cokiri moko ukor iri nia pira-
ng’o emaru tic pare m’etie ko
jadit cokiri.
Nen tic ma tek ma judong co-
N Lembe mange: kiri gibetimo pi nitielo cwiny
umego ku nyimego mange.
“Judong cokiri gitie ‘jutic wa-
dwa pi mutoro mwa’ ” (mi
français) (Otkur ma Wiw, nindo
15, dwi mi 1, 2013)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 20,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
21

Jukani m’ubetimo tic mi


rweyo lembanyong’a?
Ceng’ini eni, Yehova bitiyo ku Ker pare pi nidaru peko ceke ma wabekadhu
kud i iye tin. Eno tie lembe mir anyong’a lee dit ma wacikara ngo nigwoko
iwa kendwa. Yesu ubemito nia julub pare ginyuth lembene ni dhanu ceke!
(Matayo 28:19, 20) Jumulembe pa Yehova gibetimo tap kumeno. Nenedi?

1. Lembe mi Matayo 24:14 ubepong’o nenedi tin eni?


Yesu ular uyero kumae: “Man lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo i
ng’om zoo.” (Matayo 24:14) Wa Jumulembe pa Yehova wabetimo tic mae-
no ma pire tek lee ku mutoro man kud amora. Waberweyo lembanyong’a i
ng’om zoo, ke i dhok ma tung’ tung’ elufu acel (1 000) ku wiye! Calu etie tic
ma dwong’, ebecuku kwayu saa ku kero ma lee man pangulembe ma cuu.
Bende, ka ku kony pa Yehova ngo, nwang’u tije romo timere ngo.

2. Wabetimo kero rukani pi nirweyo ni dhanu?


Warweyo kaka moko ci ma waromo nwang’u dhanu i iye. Mi kwong’o zoo,
warweyo “ot kubang’ ot,” calu ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed giti-
mo. (Tic mi Jukwenda 5:42) Ku yo maeno ma wakalu ko ngo ot moko, wa-
betuc nirweyo lembanyong’a ni dhanu milion ma swa kubang’ oro. Re calu
dhanu moko benwang’iri ngo i pacu migi saa mange, warweyo bende kaka-
re dupa ma dhanu benwang’iri i iye lee. Eyo, saa ceke wasayu kaka moko ci
mi nyutho ni dhanu pi Yehova man pi gin m’ebitimo.

3. Ng’a m’ucikere nirweyo lembanyong’a?


Jukristu mandha ceke gicikiri nirweyo lembanyong’a ni dhanu mange. Etie
tic ma pire tek lee man ma waneno ngo ku tuko. Warweyo saa moko ci kan
ecopere iwa, pilembe wang’eyo nia tije re m’ubebodho kwo mi dhanu. (Som
1 Timoteo 4:16.) Juculowa ngo acula pi tije, pilembe Biblia uyero kumae:
“Wunwang’u mananu, wun de wumii mananu.” (Matayo 10:7, 8) Dhanu
ceke ngo re ma jolo lemkwenda ma wabetero igi. Ento wamedara mwa asu
nirweyo pilembe tije tie thenge acel mi thier ma wabetimo ni Yehova, man
pilembe tije nyayu mutoro i iye.

87
A
M E D NYAN G ’ PE RI

Wabineno kawoni lembe mange iwi kero


ceke ma Jumulembe pa Yehova gibetimo pi
nirweyo lembanyong’a i ng’om zoo, man
wabineno kite ma Yehova ubekonyo kowa i tije.

B C D

E F

´ ¨
Waberweyo lembanyong’a i ng’om ma tung’ tung’: (A) Costa Rica, (B) Etats-Unis, (C) Benin, (D) Thaılande,
`
(E) Cula mi Yap, (F) Suede

(
4. Wabeii lee mandha nirweyo ni dhanu ceke
Jumulembe pa Yehova gibeii ku tego migi zoo pi nirweyo lembanyong’a ni
dhanu moko ci man kakare ceke. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi
VIDEO: Nirweyo lembanyong’a
“cil i tung’ ng’om”
penji m’ulubo e:
(7:33) ˙ Jumulembe pa Yehova gibetimo kero ma rukani pi nirweyo
lembanyong’a? Kekor.

Som Matayo 22:39 man Jurumi 10:13-15, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Tic mwa mi lembanyong’a ubenyutho nenedi nia wamaru
dhanu wadwa?
˙ Yehova neno ju m’uberweyo lembanyong’a nenedi?
—Nen verse mir 15.
5. Wabetimo tije karacelo 6. Waberweyo pi niworo
ku Mungu cik pa Mungu
Lembe tie lee dit m’unyutho nia Yehova re m’ubetelo I rundi mi jukwenda, judhu tic maeni mi rweyo
wi tic mwa eni. Ku lapor, i ng’om mi Nouvelle- lembanyong’a gitimo kero migi ceke kara gijig dho-
´
Zelande, umego moko ma nyinge Paul utundo yo pa ge. Pieno kara tije umedere asu, Jukristu mi rundi
dhaku moko kinde m’ebino rweyo ot kubang’ ot maeca gigam ‘gicero bang’ lembanyong’ane . . . i
ceng’ moko ku reto. Kugweno mi nindo ma rom eca, wang’ cik.’ (Jufilipi 1:7) Tin bende, Jumulembe pa Ye-
dhakune ular urwo nia cika Mungu uor ng’atu moko hova gibetimo kumeno.
kokoro ubin uliewe pi nikonye kara eng’ey Mungu. I
rwo pare, etiyo ku nying’ Mungu ma Yehova. Umego Nen VIDEO.
Paul ukoro nia ‘etundo yo pa dhakune saa adek ke-
nde i ng’ei rwo pare.’ ( VIDEO: Wacero ba lembanyong’a i
wang’ cik (2:28)
Som 1 Jukorintho 3:9, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
´
˙ Lembe ma ve m’utimere i Nouvelle-Zelande
Som Tic mi Jukwenda 5:27-42, man i ng’eye wuwec
no ubenyutho nenedi nia Yehova ubetelo en
iwi penji m’ulubo e:
wi tic mi lembanyong’a?
˙ Pirang’o wabiweko ngo nirweyo lembanyo-
Som Tic mi Jukwenda 1:8, man i ng’eye wuwec iwi ng’a?—Nen verse mi 29, 38, man 39.
penji m’ulubo e:
 Mungu re m’ung’olo nia warwey. Pieno, wa Jumulembe pa
˙ Pirang’o watie ku yeny mi kony pa Yehova Yehova wambe ku yeny mi kenwang’u rusa i bang’ jubim ma
kara watuc nitimo tic mwa mi lembanyo- dhanu pi nirweyo lembanyong’a.
ng’a?

Nyo ing’eyo?
Nja i coko mwa m’i kind yenga, wabed waponjo
bodho ma tung’ tung’ mi rweyo lembanyong’a.
Tekene idaru cidho i cokone moko, kekor gin
m’ineno man paru peri i wiye.

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o Jumulembe pa Yehova gibed giwotho ot
kubang’ ot i pacu mi dhanu?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

89
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu uoro julub pare nia gicidh girwey le-
mbanyong’a ni dhanu mi thek ceke. Ye- ( 5:11 Nen kite ma Jumulembe pa Ye-
hova re m’ubekonyo dhanu pare uketho hova giberweyo ko ni dhanu i
gibetimo tije ma ber. adhura ma dongo.
Nirweyo kaka ma dhanu pong’
i iye i adhura ma dongo: Paris
Penji mi poyowic
˙ Jukani m’ubetimo tic mi rweyo
lembanyong’a i ng’om zoo?
˙ Tije ubenyutho nenedi nia wama-
ru dhanu wadwa? ( 5:59 Jumulembe pa Yehova gitimo
˙ Nyo tic mi rweyo lembanyong’a ang’o pi nikonyo dhanu m’uri-
copo dwokowa jumutoro? Pira- ngo lwinyi?
ng’o iparu kumeno? Wabedaru riew mi tipo mi
dhanu m’uringo lwiny

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 6:29 Ng’atu moko ubekoro


anyong’a m’ebenwang’u i tic mi
rweyo lembanyong’a. Lube i vi-
deo ma e:
Lembe m’ukwayu itim A jamutoro kum ang’iyo tic
maeni i kwo para
N Kan icidho i Ot Ker, wok ipenj
umego ku nyimego moko gikor
iri peko ma gituc ninyego ko
kara gicak rweyo lembanyong’a
man mugisa ma ginwang’u. Lembe ma odipido moko
ung’olo utuc niyabu iwa yo
kara tic mi lembanyong’a
N Lembe mange:
umew lee. Som pi lembene i
thiwiwec ma e.
“Jurwey lembanyong’a mi Ker
gitero lembe migi i wang’
pido” (Ker pa Mungu ubebimo!,
wic mir 13, mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 21,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
22

Kite m’iromo rweyo ko


lembanyong’a ni jumange
Lemandha ma beco m’ibecuku ponjo i Biblia copo ketho saa moko iparu kumae:
“Eni tie lembe ma ber dit m’ukwayu dhanu ceke uwinji!” De andha, dhanu ceke
gicikiri niwinjo lembe maeni! Ento, copere nia lworo yero lembene ni dhanu ma-
nge ubecuku negi. Dong’ wakenen lembe m’icopo timo pi nidaru lworo maeno
man nicaku rweyo lembanyong’a mi Biblia ku mutoro.

1. Icopo timo ang’o pi nikoro gin m’idaru ponjo ni dhanu m’ing’eyo?


Julub pa Yesu giyero kumae: “Wacopo weko ngo niweco iwi gin ma waneno
man ma wawinjo.” (Tic mi Jukwenda 4:20) Ubenen kamaleng’ nia gigam gimaru
lembene lee mandha uketho gimito ginyuthe bende ni dhanu mange ceke. Nyo in
de imaru lemandha mi Biblia man ibemito inyuthe ni jumange? Ka kumeno, bed
iyeny kaka m’ikor ko ku woro lembe m’idaru ponjo i Biblia ni juruot kunoke wedi
peri man jurimbi.—Jukolosai 4:6.

Ayi moko m’iromo caku ko


 Kinde m’ibeweco ku wat peri moko, roy lembe mi Biblia i wecne kumae:
“Aponjo lembe moko m’unyang’a lee yenga maeni.” E inyuth lembene.
 Nyuth paru mi verse moko ni jarimbi m’uberemo kunoke ma tie kud
adieng’a moko, pi nitielo cwinye.
 Ka jaratic wedwu moko upenji nia itie nenedi, kor ire bende lembe
m’iponjo i saa mi ponji peri mi Biblia kunoke i coko.
 Nyuth ni jurimbi kusika mwa mir internet jw.org.
 Lwong’ jumange bende gibin gidikiri kudi i saa ma jubeponjo kudi Biblia,
kunoke nyuth igi ayi ma giromo tiyo ko ku jw.org pi nikwayu juponj
kugi Biblia.

2. Pirang’o etie ber dit nicaku rweyo karacelo ku cokiri?


Julub pa Yesu gibed girweyo ngo kende kende ni dhanu ma ging’eyo. Yesu “orogi
ario ario . . . i adhura ceke” gicidh girwey. (Luka 10:1) Nirweyo i ayi m’upangere
ma ber kumeno umiyo kaka ni dhanu ma dupa dit niwinjo bende lembanyong’a.
Bende, nirweyo karacelo ku jumange uketho julub ceke ginwang’u mutoro lee.
(Luka 10:17) Nyo in de icopo timo kero kara icak rweyo karacelo kud umego ku
nyimego mange mi cokiri?
91
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite m’icopo daru ko lworo peri kara in bende


icak rweyo lembanyong’a man inwang’ mutoro ma tije bemiyo.

3. Yehova bibedo kudi


Dhanu moko gibed gimito gicak rweyo lembanyong’a ento
lworo negogi pilembe giparu nia jumange binenogi rac, bi-
weco rac ku nying’gi kunoke bijologi ngo ma ber.
˙ Nyo in de lworo koro lembe m’idaru ponjo i Biblia ni
dhanu mange ubenegi? Ka eyo, pirang’o? Kan ungo Nyo ing’eyo?
ke, pirang’o? I wang’e, Jumulembe pa Yehova ma
pol gibino ku lworo lee dit mi caku
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e. rweyo lembanyong’a ni jumange. Ku
lapor, Sergey ubed uparu nia calu etie
dhanu ma yo, eromo tuc ungo niweco
( VIDEO: Arwo nia Yehova umii ira ku jumange. Re i ng’ei m’ecaku ponjo
tegocwiny (4:05) Biblia, ekoro kumae: “Kadok abino
jalworo de, re acaku koro gin m’abe-
ponjo ni dhanu mange bende.
˙ Aradu mi video maeni gidaru lworo migi nenedi? Azungo lee dit nia koro lembe mi Bi-
blia ni dhanu mange ulund udwoko
cwinya tek ateka man uteng’o yiyoyic
Som Isaya 41:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
para.”
˙ Ka lworo rweyo lembanyong’a ubenegi,
pirang’o icikiri nirwo?
5. Rweyo lembanyong’a
miyo anyong’a
Yehova uoro Yesu ubin urwey
lembanyong’a. Yesu ubed uneno tije nenedi?
Som Yohana 4:34, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Ka wabecamu cam ma cuu, kumwa
bedo ma ber man wakwo kud anyong’a.
Pirang’o Yesu uporo timo yeny pa Mu-
ngu, m’uketho i iye rweyo lembanyo-
ng’a, ku cami?

4. Nyuth woro ˙ Iparu nia ang’o ma copo miyo iwa


anyong’a ka waberweyo lembanyong’a?
I wang’ nirweyo lembanyong’a ni ng’atini, kud ipar
kende kende iwi lembe m’ibiyero, ento par bende iwi
ayi m’ibiyere ko. Kwayu nitiyo ku wec mi woro. Som Kepim nitimo kumae:
2 Timoteo 2:24 man 1 Pethro 3:15, man i ng’eye  I saa mi coko m’i kind yenga, lub cuu bo-
wuwec iwi penji m’ulubo e: dho moko m’iromo caku ko wec ku dhanu
iwi lembe mi Biblia.
˙ Icopo tiyo ku juk mi verse maeni nenedi kan
 Wec ku japonjo peri mi Biblia pi ning’eyo
ibeweco ku ng’atini iwi lembe mi Biblia?
gin m’iromo timo kara ikiew nyingi man
˙ Wedi peri kunoke jurimbi moko giromo jolo ngo icak timo theng ponji mir awiya mi somo i
lembene. Saa maeno iromo timo ang’o? Le- coko m’i kind yenga. Theng cokone maeno
mbang’o m’ukwayu ngo itim ke? copo tendi kara ibed ku bodho man ing’ey
˙ Pirang’o eromo bedo ber nia iwec kugi ku rieko nikoro lembe m’ibeponjo ni dhanu mange,
m’umbe lworo.
kakare nidiyogi adiya ku yiyoyic peri?
 I buku maeni, tii ku thiwiwec “Dhanu
moko beyero kumae” kunoke “Ng’atu
moko romo penji kumae” pi niponjo ayi
m’iromo bedwoko ko wang’ penji kunoke
jai ma bewok wang’ ma pol.

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Lembang’o ma nyen?”


˙ Icopo tiyo nenedi ku kaka maeno pi nikoro ire bende gin m’idaru ponjo i Biblia?

93
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Nirweyo lembanyong’a ni dhanu ma-
nge miyo anyong’a. Lworo kud unegi, ( 1:43 Nen yo ang’wen ma yot m’iro-
kum etie yot nicaku rweyo. mo rweyo ko lembanyong’a ku
kart mi jw.org.
Kite m’iromo miyo ko kart mi
Penji mi poyowic JW.ORG

˙ Pirang’o ukwayu warwey lemba-


nyong’a ni dhanu mange?
˙ Iromo nyutho nenedi woro kinde
m’iberweyo?
˙ Icopo daru nenedi lworo mi caku Nen lembe ang’wen ma copo
konyi kara irwey lembanyong’a.
rweyo lembanyong’a kud i ii?
“Nyo itie ayika nidoko jadwar
dhanu?” (Otkur ma Wiw, dwi
mir 9, 2020)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 11:59 Lapor pa nyathi nyaku moko
ma Biblia uweco pire romo ko-
nyowa nibedo ku tegocwiny mi
rweyo lembanyong’a kadok
fodi watie awiya de. Nen video
Lembe m’ukwayu itim ma e:

N Par pi ng’atu moko m’iromo Yehova bimiyo iri tegocwiny


rweyo ire lembanyong’a. Par le-
mbe m’ibiyero, ayi m’ibiyere ko,
man saa m’ibiyere i iye.
Som gazeti ma e pi ning’eyo
N Lembe mange: kite m’icopo koro ko lembe mi
Biblia ni wedi peri ma gitie ngo
Jumulembe pa Yehova.
“Kite m’icopo mulo ko adunde
wedi peri ma gitie ngo Jumu-
lembe” (Otkur ma Wiw, nindo 15,
dwi mir 3, 2014, mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 22,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
23

Tim kero ilim batizo: etie lem


ma pire tek lee!
Yesu uponjo nia Jukristu gicikiri nilimo batizo. (Som Matayo 28:19, 20.) Re
batizone julimo nenedi? Man lembang’o m’ukwayu itim i wang’ nilimo?

1. Jucikiri nilimo batizo nenedi?


Wec ma nia “batizo,” uai kud i wec mi dhu Jugiriki ma thelembene tie “ni-
royo vuc” i the pii. Pieno, kinde ma Yesu ubelimo batizo, juroye en zoo
emwony i pii mi kulo Yordan; i ng’eye Biblia uyero nia “eai malu kud i pii.”
(Marko 1:9, 10) I bang’ Jukristu mandha bende, ka ng’atini ubelimo batizo,
juroyo kume zoo mwony vuc i pii.

2. Limo batizo nyutho ang’o?


Ka ng’atini ubelimo batizo, nwang’u ebenyutho nia edaru thiero kwo pare ni
Yehova Mungu. Juromo thieriri nenedi ni Yehova? I wang’ nilimo batizo,
ng’atini lar rwo en gire i bang’ Yehova, man i rwone, eng’olo nia ebitimo ire
nja ku nja. Bende, eng’olo ni Yehova nia ebitimo ire kende man nia yeny pa
Mungune re m’ebiketho ni gin ma kwong’a i kwo pare zoo. Ka ng’atini uti-
mo kumeno, nwang’u eng’iyo “nikwerere gire” man ‘nimedere nilubo tok’
Yesu man ponji pare. (Matayo 16:24) Ka ng’atini uthierere man elimo bati-
zo, edoko jarimb Yehova ma ceng’ini mandha man bende jarimb jurutic
pare.

3. Lembe m’ukwayu itim i wang’ limo batizo


I wang’ limo batizo, pire tie tek nia ilar iyikiri. Nenedi? Ubekwayu ikeponj
lembe iwi Yehova man itim kero nibedo ku yiyoyic ma tek i iye. (Som Jue-
brania 11:6.) Kinde ma yiyoyic man ng’eyong’ec peri iwi Yehova ubemedere,
mer m’imare ko bende bimedere. Lembuno biroyo i ii ava mi rweyo pire ni
dhanu mange man ibicaku kwo nimakere ku cik pare. (2 Timoteo 4:2; 1 Yo-
hana 5:3) E kinde ma dong’ ibewotho “i ayi m’uromo ku Yehova” man
‘ibenyayu anyong’a i iye i lembe ceke,’ icopo maru nithiero kwo peri ni
Mungu man nilimo batizo.—Jukolosai 1:9, 10.

 Kadok ng’atini ular ulimo i dini mange de, bikwayu edok elim batizo kendo. Pirang’o? Pilembe
dini m’elar elimo i iye utie ngo dini ma ponjo lemandha mi Biblia. Bende, kara wan ceke wabed i
yiyoyic acel ma rom, wacikara nilimo kit batizo ma rom man mandha.—Nen Tic mi Jukwenda 19:
1-5 man ponji mir 13.

95
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni ponji ma waromo nwang’u i


kum lembe ma Biblia uyero iwi batizo pa
Yesu man bende ayi ma ng’atini romo
yikere ko pi batizo.

Wathiero kwo mwa ni Yehova


nwang’u wabeng’olo ire i rwo nia
wabitimo ire rondo ku rondo
Kinde ma wabelimo batizo, nwang’u
wabenyutho ni dhanu ceke m’ubenenowa
nia wadaru thiero kwo mwa ni Mungu

4. Ponji ma waromo nwang’u i 5. Kud ilwor, icopo tuc


kum lembe ma Biblia uyero iwi nilimo batizo
batizo pa Yesu
Ku kwong’a, nithiero kwo ni Yehova man nilimo
Som Matayo 3:13-17 pi ning’eyo kite ma batizo batizo copo nen ni lembe ma pek akeca. Re, nok
pa Yesu ugam ukadhu ko. I ng’eye, wuwec iwi nok kan ibemediri niponjo lembe iwi Yehova man
penji m’ulubo e: ibeng’eye cuu, ibigam nwang’u nia itie ayika ni-
maku yub maeno ma pire tek. Dhanu moko de
˙ Nyo Yesu ulimo m’etie nyathin ma noki? nuti ma gitimo kumeno. Pi ning’eyo ju moko m’i
˙ Elimo nenedi? Nyo jukonjo kunoke jutono kindgi, nen VIDEO.
pii atona i wiye?
( VIDEO: Kite mi doko ku winjiri ma
I ng’ei limo batizo, Yesu ucaku tic ma pire tek ma ceng’ini ku Yehova (1:11)
Mungu umiyo ire iwi ng’om keni. Som Luka 3:21-
23 man Yohana 6:38, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
Som Yohana 17:3 man Yakobo 1:5, man i ng’eye
˙ I ng’ei limo batizo, Yesu uketho tic ma kani i wuwec iwi penji m’ulubo e:
kabedo ma kwong’a i kwo pare?
˙ Lembang’o ma copo konyo ng’atini kara
eyikere pi batizo?
6. Ka walimo batizo, wadoko acel m’i
kind juruot pa Yehova
Ka walimo batizo, wadoko juruot acel karacelo kud umego ku nyimego mi ng’om
zoo ma gibetimo ni Mungu i acel. Kadok watie dhanu mi suru, dhok, man kabedo ma
tung’ tung’ de, re wan ceke watie ku yiyoyic ma rom man wabeworo cik ma rom mi
Biblia i kwo mwa. Som Yakobo 2:23 man 1 Pethro 2:17, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Ka ng’atini ulimo batizo, winjiri pare ku Yehova man ku jurutic pare
mange doko nenedi?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Fodi atie ngo ayika nilimo batizo.”
˙ Nyo in de itie ku paru ma rom eno? Ka eyo, pirang’o?

97
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yesu uponjo nia Jukristu gicikiri nilimo
batizo. Re i wang’ limo batizone, kwa- Batizo tie ang’o, man etie ngo
yu ng’atini ular utim kero nibedo ku ang’o? Som thiwiwec ma e pi
yiyoyic ma tek i Yehova, ecak nikwo ning’eyo.
nimakere ku cik pa Mungu, man ethier “Batizo tie ang’o?”
kwo pare gire ni Yehova. (Thiwiwec mi jw.org)

Penji mi poyowic
˙ Julimo batizo nenedi man pira-
ng’o pire tek nilimo? Nen lembe ma tung’ tung’ ma
˙ Limo batizo nyutho ang’o? ng’atini copo timo i wang’ limo
batizo.
˙ I wang’ nithiero kwo mwa man
nilimo batizo, kwayu walar watim “Mer m’imaru ko Yehova
bicweli nilimo batizo” (Otkur
ang’o?
ma Wiw, dwi mir 3, 2020)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Jalwo moko umaku yub mi limo


batizo pilembe enwang’u en
Lembe m’ukwayu itim gire nia eni tie lemandha. Som
pire i gazeti ma e:
N Pi ning’eyo lembe m’udong’ m’u- “Gimito anen an gira lembe
kwayu itim kara ilim batizo nindo ma Biblia ubeponjo” (Otkur ma
m’ubino, nen lembe ma jurieyo i Wiw, nindo 1, dwi mir 2, 2013)
thum mi thenge mir 4 mi buku
maeni, tap i the thiwiwec m’uwa-
cu, “Nyo atie ayika nidoko jarwey
lembanyong’a?” man “Nyo atie Som thiwiwec ma e pi nineno
ayika nilimo batizo?” nia pirang’o ecopere nilimo ba-
tizo man pi ning’eyo lembe
N Lembe mange: m’ukwayu itim i wang’ nilimo.
“Nyo acikara nilimo batizo?”
(Penji m’aradu gipenjiri ko. Dwoko-
wang’ lembe ma konyojo, Buku
mir 2 wic mi 37, mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 23,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
24

Jumalaika gitie jukani


man tic migi tie ang’o?
Yehova ubemito wang’ey juruot pare mi polo. I kindgi, junwang’u jumalaika man
Biblia ulwong’ogi nia “wot Mungu.” (Yob 38:7) Biblia ukoro lembang’o i wigi? Tic
migi tie ang’o i kwo mwa wa dhanu? Man nyo gin ceke gitie ju pa Mungu?

1. Jumalaika gitie jukani?


Yehova ular ucwiyo jumalaika i wang’ nicwiyo ng’om. Jumalaika gitie giracwiya
ma kwo i polo man gitie ku kum mi tipo ma waromo neno ngo, tap calu kum
Mungu. (Juebrania 1:14) Wendgi tie milion ma swa, man ng’atuman utie ku kite
m’ukoc ku mi juwagi. (Lembanyutha 5:11) ‘Gibetimo [calku] lembe pa [Ye-
hova],’ man gibeworo “badwal mi lembe pare.” (Zaburi 103:20) I rundi ma con,
saa moko Yehova ubed uoro jumalaika gicidh giter lembkwenda pare, gikony
dhanu man gibodhgi. Tin eni, jumalaika gibetelo wi Jukristu kara gitund i bang’
dhanu m’ubemito niponjo lembe iwi Mungu.

2. Sitani ku pajogi pare gitie jukani?


Jumalaika moko gigwoko ngo bedoleng’ migi ni Yehova uketho gijai ire. Malaika
m’ular ujai ‘julwong’e Wonabali man Sitani, en m’ebewondo ng’om zoo.’ (Le-
mbanyutha 12:9) Sitani umito nia en re m’ebim wi jumange, uketho ebidho wang’
dhanu ma kwong’a, niwacu Adamu giku Eva, man i ng’eye edok etelo kadok juma-
laika mange gilubo toke i jai parene. Jumalaika maeno m’ujai julwong’ogi pajogi.
Yehova uriemogi cen kud i polo man ceng’ini eni, ebinyothogi ceke.—Som Le-
mbanyutha 12:9, 12.

3. Sitani ku pajogi pare gibewondo dhanu nenedi?


Sitani ku pajogi pare gibewondo dhanu dupa tin eni nikadhu kud i timo mi weco
ku tipo kunoke weco ku pajogi. Eno tie timo ma rac dit ma ng’atini pimo niweco
ko ku tipo m’ucido kunoke niyenyo lembe moko i bang’ pajogi. Ecopo bedo dhok
ku dhok kunoke nikadhu kud i bang’ ng’atu mange. Ku lapor, dhanu moko bemi-
to ging’ey lembe mi nindo m’ubino kunoke m’ung’eyere ngo. Pieno, gicidho i
bang’ ajoga man i bang’ ju ma somo nyikaluku, ju ma sayu bati migi, ju ma somo
leni mi diecingjo kunoke ma somo kieu (maraya). Jumange ke pi nikeyo twoyo, gi-
sayu thieth mir ajoga. Dhanu dupa giparu nia timo maeno tie rac ungo, ento paru
migine tie vupo. Bende, Sitani ku pajogi pare gibewondo dhanu nia gicopo weco
ku ju m’utho. Ento Yehova ucimo wang’wa kumae: “Kud wulokru ba ju ma weg
tipo, kadi ba jucwitho; kud wuyenygi.” (Lembe mi Julawi 19:31) Emiyo iwa cimo-
wang’ maeno pi nigwokowa i kum Sitani ku pajogi pare. Gitie judegi pa Mungu
man gibeyenyo yore ceke ma gitim kowa rac. 99
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe ma beco ma jumalaika


gibetimo, peko ma weco ku tipo m’ucido copo
kelo i wiwa, man kite ma wacopo gwokara ko i
kum Sitani ku pajogi pare.

4. Jumalaika gibekonyo tic mi


nyutho pi Yehova ni dhanu
Jumalaika pa Mungu girweyo ngo lembanyong’a ni dhanu
dhok ku dhok calu wan. Ento gibetelo wi dhanu pa Mungu
kara gicidh i bang’ dhanu m’ubemito ponjo lembe i wiye.
Som Lembanyutha 14:6, 7, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Pirang’o watie ku yeny mi kony mi jumalaika
kara warwey ma beri?
˙ Ning’eyo nia karaman jumalaika gibetelo wiwa i bang’
dhanu m’ubemito ponjo Biblia uketho ibewinjiri nenedi?
Pirang’o ibewinjiri kumeno?

5. Ceriri cen ni tipo m’ucido


Sitani ku pajogi pare gitie ngo jurimb Yehova ento judegine.
Gitie bende judegi mwa. Som Luka 9:38-42, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pajogi gibetiyo ku dhanu nenedi?

Wacikara ngo nilwong’o kunoke niweko kaka ma pajogi


romo mondo ko i bang’wa. Som Poi mi Cik 18:10-12, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pajogi gibepimo nimondo i kwo mwa kunoke niweco
kudwa i yore ma kani? Kaka m’ibekwo i iye, timo ma
kani mi weco ku pajogi m’unyay lee?
˙ Yehova ukwero kud wamond i timo mi weco ku pajogi.
Nyo iparu nia etimo rac nikwerowa ku lembuno?
Pirang’o ibeparu kumeno?
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo rigi ma Palesa utwiyo i cing nyathin pare ubino
kelo ngo en peko i wiye? Pirang’o iyero kumeno?
˙ Ugam ukwayu Palesa utim ang’o kara pajogi
kud gisende?

Jukristu mandha gijay cen ni pajogi man gimbe ku winjiri kugi


niai con. Som Tic mi Jukwenda 19:19 man 1 Jukorintho 10:21,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: (

˙ Pirang’o pire tek ninyotho piny moko ci ma nyo itie ko ma


romo bedo ku winjiri ku tipo m’ucido?
VIDEO: “Wugut ni Wonabali” (5:02)

6. Voy sitani ku pajogi pare


Sitani re m’ubebimo wi pajogi. Jumalaika ke ng’a- Icopo voyo Sitani ku pajogi pare. Som Yakobo
tu m’ubetelo wigi tie Mikael ma malaika ma dit, ni- 4:7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
wacu Yesu. Mikael utie ku tego ma rukani? Som
Lembanyutha 12:7-9, man i ng’eye wuwec iwi ˙ Icopo gwokiri nenedi ni Sitani ku
penji m’ulubo e: pajogi pare?

˙ I kind Mikael ku jumalaika pare man Sitani ku


pajogi pare, jukani ma tek nisagu?
˙ Nyo julub pa Yesu gicikiri nilworo Sitani ku
pajogi pare? Pirang’o iyero kumeno?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Etie rac ungo nineno filme pa karacika kunoke mir ulelo
dhanu, pilembe gitie kende kende jamb nambu.”
˙ Pirang’o eno tie paru ma raci?

101
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Jumalaika ma pwe gibekonyowa. Ento
Sitani ku pajogi pare gitie judegi pa Nen gin m’ubenyutho nia Mi-
Yehova, man gibewondo dhanu nikad- kael ma malaika ma dit utie
hu kud i timo mi weco ku tipo Yesu.
m’ucido. “Mikael ma tie jadit mi juma-
laika utie ng’a?” (Thiwiwec mi
jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Jumalaika pa Yehova gibekonyo
dhanu nenedi ning’eye?
˙ Sitani ku pajogi pare Nen gin m’unyutho nia Wona-
gitie jukani? bali tie ng’atu m’unuti andha,
ento etie ngo ayi ma julwong’o
˙ Pirang’o ubekwayu ngo imond i
ko lembe ma reco.
timo moko ci mi weco ku tipo
“Nyo Wonabali unuti andha?”
m’ucido?
(Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Nen kite ma dhaku moko utuc


nivudhere ko cen i the cing pa-
jogi.
Lembe m’ukwayu itim
“Enwang’u thelembe m’uketho
N Kepim nineno nia nyo itie ku wabekwo” (Otkur ma Wiw, nindo
piny moko ma romo bedo ku 1, dwi mir 7, 1993)
winjiri ku tipo m’ucido, man
kway Yehova umii iri rieko m’i-
mak ko yub ma cuu iwi gin m’i-
romo timo kugi.
Nen ayi ma Sitani ubewingo ko
dhanu nikadhu kud i timo mi
N Lembe mange:
weco ku pajogi.
“Lemandha iwi thangu, jeyi,
man ajoga” (Yo ma terojo i kwo
ma rondo ku rondo, thenge mir 5,
mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 24,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
25

Yeny pa Mungu tie ang’o piwa?


Biblia unyutho nia kwo mi dhanu tie adundo man epong’ ku peko. (Yob
14:1) Nyo eno re m’utie kit kwo ma Mungu ubemito wabed ko? Kan ungo,
yeny pare tie ang’o piwa? Nyo yeny parene bitimere nindo moko de? Biblia
udwoko wang’ penji maeno i ayi ma romo juko cwinywa. Wakenen.

1. Yehova ubemito wabed ku kwo ma nenedi?


Yehova ubemito wabed ku kwo ma ber magwei. Pirang’o wabeyero kume-
no? Kinde m’ecwiyo dhanu ma kwong’a, niwacu Adamu giku Eva, ekethogi
i podho mir Eden, m’ubino paradizo, niwacu kabedo ma leng’ ma yerere
ngo. I ng’eye, “Mungu mio mugisa igi: man Mungu wacu igi kumae, Wu-
nyol, wumedru de, wupong’ ng’om, man wudwoke wor iwu.” (Thanga-
mbere 1:28) Yehova umito nia ginyol awiya, gidwok ng’om zoo ni paradizo,
man gigwok lei bende. Yeny pare ubino nia dhanu ceke gibed ku yotkum ma
leng’, man gikwo rondo ku rondo.
Kadok lembe ceke unyothere man gin ma nwang’u ekeco pi dhanu ubeti-
mere ngo de, re yeny parene ulokere ngo. (Isaya 46:10, 11) Asu ebemito
dhanu ma gibewore gikwo rondo ku rondo, ke i ng’om ma leng’ mandha.
—Som Lembanyutha 21:3, 4.

2. Wacopo timo ang’o kara wakwo kud anyong’a tin eni?


Yehova ucwiyowa ku “yeny mi tipo” i iwa, niwacu ava mi winjo lembe pare,
mi ng’eye, mi timo ire man mi lubo telowic pare i kwo mwa. (Som Matayo
5:3-6.) Ebemito nia wabed ku winjiri ma ceng’ini kude, ‘wawoth i yo pare
ceke, wamare, man watim ire kud adundewa ceke.’ (Poi mi Cik 10:12; Ya-
kobo 2:23) Ka wabeworo Yehova, wacopo kwo kud anyong’a mandha kadok
wabenyego ku peko ma tung’ tung’, pilembe nwang’u wabekwo nimakere
ku cik pare.

 I thiwiwec m’ulubo, wabineno gin m’uketho tin wabekwo ngo calu ma Mungu ukeco.

103
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni mer ma lee ma Yehova unyutho kinde m’ebeyiko ng’om piwa, man
wanen gin ma Lembe pa Mungu ubeponjo iwi thelembe m’uketho Mungu ucwiyowa.

3. Yeny pa Yehova utie nia


dhanu gibed ku kwo ma ber
(
Nen VIDEO, man wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Mungu ucwiyo ng’omi?
VIDEO: Pirang’o Mungu ucwiyo
Biblia uyero nia Yehova uketho “kwo ma rondo ku rondo” i adunde ng’omi?—Thenge (1:41)
dhanu (Eklizia 3:11, NWT). Wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, yeny pa Yehova tie ang’o piwa?
Ecopere nidoyiko kendo ot ma judaru
wenjo man m’unyothere. Kumeno bende,
kadok dhanu udaru nyotho ng’om maeni
de, Mungu bidoyike man ebidoko kendo
ma leng’ pi dhanu m’umare

4. Yeny pa Yehova ulokere ngo


Som Zaburi 37:11, 29 man Isaya 55:11, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Wang’eyo nenedi nia lembe ma Yehova ukeco piwa ulokere ngo?

5. Woro Yehova re ma miyo iwa


anyong’a mandha i kwo
Ning’eyo thelembe m’uketho wabekwo romo miyo iwa anyong’a. Nen
(
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Bero ang’o ma Terumi unwang’u kinde m’etuc ning’eyo thele-
mbe m’anzilo mi kwo? VIDEO: Atuc ninwang’u
thelembe m’anzilo mi kwo
Som Eklizia 12:13, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: (5:03)

˙ Yehova utimo iwa lembe dupa dit ma beco. Dong’ wan ke waci-
kara nitimo ang’o ire?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o Mungu ucwiyowa ma ke eng’eyo


nia wabitho athoa?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

105
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito wakwo kud anyong’a
man rondo ku rondo iwi ng’om keni, Nen gin m’unyutho nia podho
ma lembe ceke tie leng’ man beco mir Eden ubedo nuti andha.
kwa iwa. Ka wabetimo ire kud adunde- “Nyo podho mir Eden ubino
wa ceke, kwo mwa bedo kud anyong’a nuti andha kunoke etie lembe
mandha, kadok i nindo ma tin eni. m’athunga?” (Otkur ma Wiw, ni-
ndo 1, dwi mi 1, 2011)

Penji mi poyowic
˙ Yeny pa Yehova ular ubino ang’o
pir Adamu giku Eva? Nen gin m’uketho cwinywa tie
˙ Wang’eyo nenedi nia lembe ma tek nia ng’om mwa eni bibedo
Yehova ukeco kunoke mito pare nuti nja ku nja de.
pi dhanu ulokere ngo? “Nyo jubinyotho ng’om mae-
ni?” (Thiwiwec mi jw.org)
˙ Iromo timo ang’o pi nibedo ku
kwo mir anyong’a mandha?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen gin ma Biblia uyero nia
copo konyi kara ibed ku kwo
mir anyong’a.
Lembe m’ukwayu itim “Thelembe mi kwo utie
ang’o?” (Thiwiwec mi jw.org)
N Nwang’ ng’atu moko man ikor
ire lembe ma beco ma Yehova
ukeco nia ebitimo iwa.

N Lembe mange:
( 3:55 Jalwo moko ubino paru nia etie
ku piny ceke. Re nen gin n’uke-
tho edok enwang’u nia kara-
man ekoso lembe moko i kwo
pare.
Kawoni re ma dong’ abekwo
kwo mir anyong’a

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 25,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
26

Pirang’o lembe ma reco man


masendi unyay i ng’omi?
“Pirang’o?” Eno tie penji ma rac ungo ma jubed jupenjiri ko wang’ ma pol ka le-
mbe moko ma rac utimere. Re lembe ma ber utie nia, Biblia udwoko wang’ penji-
ne cuu mandha!

1. Sitani uroyo lembe ma rac nenedi i ng’omi?


Sitani Wonabali ujay ni Mungu. Emito en re m’ecak bimo wi jumange, uketho ewi-
ngo dhanu ma kwong’a, niwacu Adamu giku Eva, e gilubo bende toke i jay pare.
Ewingogi nenedi? Etiyo ku vupo, ewondo ko Eva. (Thangambere 3:1-5) Eketho
Eva uparu nia Yehova ubino twone atwona ku gin moko ma ber m’ecikere nibedo
ko. Nimakere ku wec pare, eloko nia dhanu copo kwo ma ber magwei ka gibewo-
ro ngo Mungu. Sitani ucwayu vupo mi kwong’o kinde m’eyero nia Eva bitho ngo.
Pieno, Biblia uyero nia etie “javupo man e wego mi vupo.”—Yohana 8:44.

2. Adamu giku Eva ging’iyo nitimo ang’o?


Yehova unyutho bero ma lee dit ni Adamu giku Eva. Emiyo igi nying’ yen ceke mi
podho mir Eden nia gicam. Ndhu acel kende re m’ekwero igi. (Thangambere
2:15-17) Ento gilund ging’iyo migi nicamu tap nying’ yen maeno ma Mungu kwe-
ro igi. Biblia uyero nia, Eva “gamu nying’ yende, e ecamu.” I ng’eye, Adamu be-
nde udok ‘ucamu.’ (Thangambere 3:6) Gin ario zoo gituro cik pa Mungu. Calu
Adamu giku Eva gibino dhanu ma leng’, niwacu m’umbe ku dubo, nwang’u ebino
igi yot dit nitimo lembe m’atira. Pieno, gituro cik pa Mungu akakaka kinde ma gi-
camu nying’ yen ma Mungu ukwero igi. Lembe ma gitimo eno ubino dubo, man
saa maeno, ginyutho kamaleng’ nia dong’ gikwero Mungu kud ubim wigi. Lembu-
no ukelo igi masendi ma lee.—Thangambere 3:16-19.

3. Lembe m’Adamu giku Eva gitimo ubedo kud adwogi ma kani i wiwa?
Kinde m’Adamu giku Eva gidubo ci, gidoko dhanu ma leng’ ungo. Pieno giketho
nyikwaygi ceke ulagu dubo migine. Biblia uyero pir Adamu kumae: “Ni kum ng’a-
tu acel dubo umondo i ng’om, man tho ni kum dubo, e kumeno tho ulal i
bang’ dhanu ceke kum kagi ceke gidubo.”—Jurumi 5:12.
Thelembe mange de tie dupa m’uketho wabenwang’ara ku masendi tin eni. Saa
moko, wasendara pilembe wan giwa re ma walar wamaku yub moko ma rac i wa-
ng’e. Saa mange ke, waneno can ni kum yub ma reco ma jumange re ma gimaku.
Saa m’ucelo lundo peko wok rek i wiwa, kende kende pilembe wabenwang’ara
kaka ma rac man i saa de ma rac.—Som Eklizia 9:12.
107
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni gin m’unyutho nia Mungu ube-


nyayu ngo en lembe ma reco man masendi Adamu giku Eva gibino dhanu ma leng’,
m’upong’ i ng’om tin eni. Wanen bende kite niwacu m’umbe ku dubo, man gibed
gikwo i Paradizo. Ento ging’iyo migi
m’ewinjere ko ka wabesendara. niwinjo dwand Sitani man gijay
ni Yehova

4. Ng’atu m’ubenyayu (
masendi i kumwa
Dhanu ma dupa giparu nia Mungu re m’ubetelo VIDEO: Ng’a m’ubebimo wi
wi ng’om maeni ceke. Nyo eno lemandha? Nen ng’omi? (1:24)
VIDEO.
Som Yakobo 1:13 man 1 Yohana 5:19, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo Mungu re m’ubenyayu masendi ku le-
mbe ma reco?

(
5. Lembe ma bimobim
pa Sitani unyayu
VIDEO: Pirang’o Mungu uweko Nen VIDEO.
can umedere cil tin?—Thenge
(3:07) Som Thangambere 3:1-6, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Sitani ucwayu vupo ma kani?—Nen verse mir 4 kud 5.
˙ Ang’o m’unyutho nia edong’ ebedo ve Sitani ubeyero nia Yeho-
va utwono dhanu ku lembe moko ma ber akeca?
˙ Nimakere ku paru pa Sitani, nyo dhanu gitie ku yeny mi bimo-
bim pa Yehova pi nibedo kud anyong’a?

Som Eklizia 8:9, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Lembang’o m’ubetimere i ng’om niai ma dong’ Yehova ubebi-
mo ngo wi ng’ombe?
6. Yehova ubedieng’ pi masendi mwa
Nyo Yehova ubedieng’ de pi masendi ceke ma wabenwa-
ng’ara ko? Wakenen gin m’ubimo Daudi man jakwenda Pe- Nyo ing’eyo?
thro gikiewo. Som Zaburi 31:7 man 1 Pethro 5:7, man i Kinde ma Sitani ugam ucwayu vupo iwi
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Yehova, ecido nyinge ku rac. Eroyo paru
ma rac iwi dhanu nia Yehova tie Jabim
˙ Yehova winjere nenedi kan ebeneno masendi mwa? Ni-
m’atira ngo man ma jamer de ngo. Ce-
ng’eyo nia Yehova ubedieng’ pi masendi mwa uketho ng’ini eni kinde ma Yehova bidaru peko
ibewinjiri nenedi? ceke mi dhanu, ebilwoko nyingene bidoko
leng’ kubang’e. Niwacu, ebinyutho kama-
leng’ nia bimobim pare re ma cuu niloyo
mange ceke. Lwoko acidi kud i nying’ Ye-
hova kunoke dwoko nyinge leng’, re ma
tie lembe ma pire tek nisagu zoo i ng’om
ku polo ceke.—Matayo 6:9, 10.
Niai m’Adamu giku Eva gijay
ci, dubo, masendi, man tho
umondo ma rac i ng’om

7. Mungu bidaru masendi


ceke mi dhanu Yehova bidaru dubo, masendi,
man tho cen. E dhanu bidoko leng’
Som Isaya 65:17 man Lembanyutha 21:3, 4, man i ng’eye kendo calu m’i wang’e man gibikwo
wuwec iwi penji m’ulubo e: rondo ku rondo i Paradizo
˙ Mungu bitimo ang’o i kum masendi ceke ma dhanu
bekadhu i iye? Pirang’o eno tie lembe mir anyong’a?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Masendi tie yeny pa Mungu.”


˙ Iromo dwoko nenedi?

109
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Sitani Wonabali man Adamu giku Eva
re ma ginyayu masendi ku lembe Som thiwiwec ma e pi ning’eyo
ceke ma reco m’ubetimere i ng’om. Re nia dubo tie ang’o nimakere ku
Yehova ubedieng’ lee mandha pi peko Biblia.
mwa, man ceng’ini eni ebidarugi pet. “Dubo tie ang’o?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Penji mi poyowic
˙ Sitani Wonabali uwondo Eva ne-
nedi?
˙ Jay m’Adamu giku Eva gijay ko ni Thiwiwec ma e unyutho adote
Mungu utie kud adwogi ma kani i moko ma Sitani Wonabali uwo-
wiwa ceke? dho i podho mir Eden.
˙ Wang’eyo nenedi nia Yehova “Pirang’o Mungu uweko ma-
sendi ubemedere?” (Otkur ma
ubedieng’ pi masendi mwa?
Wiw, nindo 1, dwi mi 1, 2014)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Kenen penji moko m’ubedie-
ng’o cwiny dhanu moko lee
man nen bende dwoko wang’e.
Lembe m’ukwayu itim “Pirang’o Junazi gigam gine-
go Juyahudi lee? Pirang’o ke
N Say ng’atu moko man inyuth ire Mungu ucero ngo nek mae-
nia pirang’o Mungu ubenyayu no?” (Thiwiwec mi jw.org)
ngo en lembe ceke ma reco ma
wabeneno i ng’etwa.

N Lembe mange: ( 5:09 Nen ponji ma jalwo moko


unwang’u iwi masendi m’ebino
neno ubekadhu i ng’ete.
Dong’ atie kenda ngo

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 26,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
27

Tho pa Yesu copo bodhowa


—nenedi?
Tin ka wabedubo, wabesendara, man wabetho, etie pilembe kwaruwa ma
kwong’a, Adamu giku Eva, gituro cik pa Mungu. Ento lembe mwa unyothe-
re ngo magwei, genogen unuti. Yehova uoro Wode ma Yesu Kristu ubin utho
piwa i ng’om keni kara nikume, wabodh kwo mwa kud i dubo man tho. Bi-
blia uponjo nia nikadhu kud i tho pare, Yesu uculo jamgony i wiwa. Jam-
gony tie gin ma jumiyo kunoke juculo pi nigonyo piny moko kunoke ng’ati-
ni. Gin ma Yesu umiyo pi nigonyowa ubino kwo pare ma leng’, niwacu
m’umbe ku dubo. (Som Matayo 20:28.) Calu ebino ng’atu m’umbe ku dubo,
ebino ku twero ma nwang’u eromo kwo ko rondo ku rondo kadok i ng’om
keni. Re Yesu umiyere pi nitho, uketho eyabu iwa yo ma waromo donwang’u
ko kendo gin ceke m’Adamu giku Eva gibayu. Nikadhu kud i tho pare, Yesu
unyutho bende kamaleng’ nia giku Won ma Yehova gimaruwa lee mandha.
Ponji maeni bikonyowa kara wanyuth foyofoc lee mandha pi tho pa Yesu.

1. Tho pa Yesu utie ku bero ma kani iwa tin eni?


Calu watie judubo, wabed watimo lembe dupa dit ma foyo ngo i Yehova.
Ento ka waloko cwinywa cuu mandha, wakwayu Yehova ku nying’ Yesu nia
etim iwa kisa, man watimo kero mwa ceke pi nidok ungo kendo iwi kosa
mwa, Yehova biweko iwa man wabidoko jurimbe ma ceng’ini. (1 Yohana 2:1)
Biblia uwacu kumae: “Kristu utho wang’ acel pi nja pi dubo, won bedo-
pwe utho pi dhanu ma gi weg bedopwe ngo kara eterwu i bang’ Mungu.”
—1 Pethro 3:18.

2. Tho pa Yesu bikelo iwa bero ma kani i nindo m’ubino?


Yehova uoro Yesu ubin uthier kwo pare ma leng’ “kara kubang’ dhanu ceke
ma tek ubenyutho yiyoyic i [Yesu] kud unyothere, ento enwang’ kwo ma
rondo ku rondo.” (Yohana 3:16) Nikum lembe ma Yesu utimo eno, ceng’ini
eni Yehova bidaru lembe ceke ma reco ma dubo p’Adamu unyayu. Pieno, ka
wabenyutho yiyoyic i lam ma Yesu uthiero, wabibedo ku genogen mi kwo
kud anyong’a man rondo ku rondo i ng’om ma bidoko ni paradizo!—Isaya
65:21-23.

 Dubo tie ngo kende kende nitimo lembe ma rac. Enyutho bende hali kunoke kwo ma leng’ ungo
ma walagu i bang’ Adamu giku Eva man ma becwaluwa kwa nitimo lembe ma rac. 111
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe mange m’unyutho


nia pirang’o Yesu uthiero kwo pare,
man bero m’icopo nwang’u nikum
lembe m’etimone.

Adamu ukeubino dhanu m’umbe


ku dubo. Re cik pa Mungu m’eturo
uketho eroyere man eroyo dhanu
ceke i dubo man i tho

3. Tho pa Yesu ugonyowa 4. Dhanu ceke copo nwang’u


kud i dubo man tho bero nikum tho pa Yesu
Nen VIDEO, man wuwec iwi penji Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e: m’ulubo e:

( VIDEO: Pirang’o Yesu utho? ( VIDEO: Pirang’o Yesu utho?


—Thenge mi 1 (2:01) —Thenge mir 2 (2:00)

˙ Adamu ubayu ang’o kinde m’eturo cik pa ˙ Ecopere nenedi nia dhanu ceke unwang’
Mungu? bero nikum tho pa ng’atu acel kende?

Som Jurumi 5:12, man i ng’eye wuwec iwi penji Som 1 Timoteo 2:5, 6, man i ng’eye wuwec iwi
m’ulubo e: penji m’ulubo e:
˙ Dubo m’Adamu utimo unyayu lembang’o ˙ Adamu ubino ng’atu ma leng’, niwacu m’u-
ma rac i kumwa? mbe ku dubo. Ento kinde m’edubo ci, eroyo
dhanu ceke i dubo man i tho. Yesu bende
Som Yohana 3:16, man i ng’eye wuwec iwi penji ubino dhanu ma leng’. Pirang’o Biblia yero
m’ulubo e: nia emiyo “jamgony m’uromo” kunoke ma
romi?
˙ Pirang’o Yehova uoro Wode i ng’om keni?
Yesu ubino dhanu m’umbe ku
dubo man eturo de ngo cik pa
Mungu. Pieno, emiyo ni dhanu ceke
genogen mi doko leng’ man mi
nwang’u kwo ma rondo ku rondo

5. Jamgony utie giramiya pa


Yehova piri
Ng’atuman ma tie jarimb Yehova ucikere nineno Kinde m’ibesomo verse ma e, kepim niparu kite
jamgony ni giramiya ma Yehova umiyo athothi pire ma Yehova uwinjere ko saa ma Wode ubesendere.
en. Ku lapor, Som Jugalatia 2:20, man i ng’eye Som Yohana 19:1-7, 16-18, man i ng’eye wuwec
wuwec iwi penji m’ulubo e: iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o m’unyutho nia jakwenda Paulo uneno ˙ Ibewinjiri nenedi pi lembe ma Yehova giku
jamgony ni giramiya ma Mungu miyo athothi Yesu gitimo iri?
pire?

Kinde m’Adamu udubo, eroyere man eroyo nyi-


kwaye ceke i tho. Ento Yehova uoro Wode ubin
utho kara ibed ku genogen mi nwang’u kwo ma
rondo ku rondo.

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Tho pa ng’atu acel kende romo bodho
dhanu zoo nenedi?“
˙ Icopo dwoko nenedi?

113
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Nikum tho pa Yesu, Yehova copo weko
dubo mwa, man wacopo kwo rondo Nen thelembe m’uketho Biblia
ku rondo. ulwong’o kwo ma leng’ ma Yesu
uthiero nia jamgony.
“Lam ma Yesu uthiero ubino
Penji mi poyowic “jamgony pi dhanu dupa” ne-
nedi?” (Thiwiwec mi jw.org)
˙ Pirang’o Yesu utho?
˙ Pirang’o Biblia uyero nia nikum
tho pare, Yesu umiyo jamgony
ma romi?
˙ Bero ma kani m’iromo nwang’u Nen lembe ma wacikara nitimo
kara wabothi.
nikum tho pa Yesu?
“Yesu ubodho dhanu
nenedi?” (Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nyo Yehova copo weko kadok
dubo ma peki?
“Dwokowang’ penji mi Biblia”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 5,
Lembe m’ukwayu itim 2013)

N Kan iberwo, bed ifoy Yehova pi


Wode m’emiyo pi nibodhi.

N Lembe mange:
Ninyang’ nia Kristu uthiero kwo
pare piwa, ukonyo jalwo moko
niloko kit kwo pare.
«Je ne suis plus esclave de la
violence» (Thiwiwec mi jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 27,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
28

Nyuth foyofoc pi gin ma Yehova


giku Yesu gitimo iri
Iwinjiri nenedi ka jarimbi moko umiyo iri giramiya ma leng’ lee man m’u-
nyeng’i? M’umbe jiji, anyong’a negi lee man imito inyuth ire foyofoc pi gi-
ramiyane. Yehova giku Yesu bende gimiyo giramiya ma ber m’usagu mange
zoo ma waromo nwang’u. Etie jamgony. Dong’ waromo nyutho nenedi nia
wafoyo giramiyane? Wakenen.

1. Yo moko ma kani ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa pi gin ma Mungu


giku Kristu gitimo iwa?
Biblia ung’olo nia “kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i
[Yesu]” copo kwo rondo ku rondo. (Yohana 3:16) Ninyutho yiyoyic thele-
mbene tie ang’o? Etie ngo kende kende niyiyo Yesu. Wacikara bende nin-
yuthe nikadhu kud i ng’iyong’ic ma wabemaku man lembe ceke ma wabeti-
mo i kwo mwa. (Yakobo 2:17) Ka wabenyutho yiyoyic nikadhu kud i timo
man wec mwa, eno biketho mer m’i kindwa ku Yesu man Won ma Yehova bi-
doko tek.—Som Yohana 14:21.

2. Coko moko ma kani ma segi ma konyowa ninyutho foyofoc mwa pi gin


ma Yehova giku Yesu gitimo?
Uthieno m’i wang’ tho pare, Yesu unyutho ni julub pare kite mange ma gi-
copo nyutho ko foyofoc migi pi lam m’ethiero. Ecaku the lembe moko ma
segi ma Biblia ulwong’o nia “Cemo mir uthieno pa Rwoth” ma julwong’o
bende ‘Poy pi tho pa Kristu’ man ewacu igi nia gibed gicokiri karacelo pi
lembene. (1 Jukorintho 11:20) Yesu ucaku the coko maeno kara jukwenda
pare man Jukristu mandha ceke ma biwok i ng’eygi gibed gipoy nia ethiero
kwo pare pigi. Pi coko ma segi maeno, Yesu ung’olo kumae: “Wumeduru
nitimo kumeni, wupoy ko pira.” (Luka 22:19) Pieno, kan ibecidho i Poy pi
tho pa Yesu, nwang’u ibenyutho foyofoc peri pi mer ma yawe mbe ma Ye-
hova giku Yesu ginyutho iwa.

115
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni yo mange ma waromo nyutho ko


foyofoc mwa pi mer ma yawe mbe ma Yehova giku
Yesu ginyutho iwa. Wanen bende nia pirang’o Poy
pi tho pa Yesu tie lembe ma pire tek akeca.

3. Wacopo timo ang’o pi


ninyutho foyofoc mwa?
Kepar nia ng’atu moko ubodho kwo peri
kinde m’ibecithung’. Nyo wii copo wil yot
yot pi lembe m’etimo iri? Ungo. Ma jiji
mbe, icopo sayu yo ceke mi nyutho ire
foyofoc pi lembe m’etimo iri.
Yehova re m’ucwiyowa, man wabekwo de
nikum bero pare. Som 1 Yohana 4:8-10,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o lam ma Yesu uthiero utie
giramiya ma segi? Yesu umaru Lembe pa Mungu,
ebed erweyo lembanyong’a,
˙ Ibewinjiri nenedi i kum lembe ma Ye- man ebed ekonyo dhanu mange
hova giku Yesu gitimo iri?

Wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi pi


gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa? Som
2 Jukorintho 5:15 man 1 Yohana 4:11;
5:3. I ng’ei somo verseman, wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku giragora maeni, waco-
po timo ang’o pi ninyutho foyofoc
mwa?

4. Lub lapor pa Yesu


Yo mange ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa utie ni-
lubo lapor pa Yesu. Som 1 Pethro 2:21, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Wacopo nyutho nenedi i kwo mwa nia wabekwanyu
batiend Yesu tap tapi?
5. Bed icidh i Poy pi tho pa Kristu
Pi ning’eyo lembe m’ugam utimere i saa mi cemo mir uthieno pa
(
Rwoth ma jutimo wang’ ma kwong’a, som Luka 22:14, 19, 20. I
ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e:
VIDEO: Wapoy pi tho pa Yesu ˙ Lembang’o m’ugam utimere i saa mi cemo mir uthieno pa
(1:41) Rwoth?
˙ Mukathi ku divai ubenyutho ang’o?—Nen verse mir 19 ku 20.

Yesu umito nia julub pare gibed gicokiri pi Cemo mir uthieno
pa Rwoth wang’ acel kubang’ oro, tap i nindo m’etho i iye. Pieno, Ju-
mulembe pa Yehova gibed gicokiri karacelo nja kubang’ oro pi nipoy
pi tho pa Kristu i ayi m’eng’olo man m’eweko en gire. Pi ninyang’ lee
iwi coko maeno ma pire tek lee, nen VIDEO. I ng’eye, wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Poy pi tho pa Yesu bekadhu nenedi?

Mukathi ku divai tie lanyuth. Mukathi


ubenyutho kum Yesu m’ubino mbe
ku dubo m’ethiero piwa. Divai ke
ubenyutho rimbe

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Kan iyiyo Yesu ci, ibiboth.”


˙ Icopo tiyo nenedi ku Yohana 3:16 man Yakobo 2:17 pi ninyutho ni ng’atini nia niyiyo
Yesu ayiya kende uromo ngo?

117
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Wanyutho foyofoc mwa pi gin ma
Yesu utimo iwa nwang’u wabenyutho ( 9:28 Tho pa Kristu ucikere nicwalu-
yiyoyic i iye, man nwang’u wabeco- wa watim ang’o?
kara i Poy pi tho pare. Etiyo ku kume pi niyungo Ye-
hova

Penji mi poyowic
˙ Ninyutho yiyoyic i Yesu thele-
mbene tie ang’o?
˙ Icopo maru itim ang’o pi ninyu-
tho foyoyoc peri pi gin ma Ye- Nen lembe mange iwi
hova giku Yesu gitimo iri? yiyoyic man iwi kite ma wacopo
nyuthe ko.
˙ Pirang’o pire tie tek lee nicidho i
Poy pi tho pa Kristu? “Nyuth yiyoyic i lembang’ola
pa Yehova” (Otkur ma Wiw, dwi
mir 10, 2016)
Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Kenen kite ma kwo pa dhaku


Lembe m’ukwayu itim moko uyikere ko kinde m’epo-
njo lembe iwi lam ma Kristu
N Tim kero ceke icidh i Poy pi uthiero piwa. Som lembene i
tho pa Yesu ma bitimere nindo kpawa mi kwo ma thiwie tie
“Anwang’u nia kwo para zoo
ma cen. Penj umego kunoke
udoko ma leng’ man atie kud
nyamego m’ubeponjo kudi Bi- anyong’a.”
blia nia lembene bitimere
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
awene, man kiew nindone kaka
Wiw, nindo 1, dwi mir 8, 2011)
m’iromo beneno yot yot.

N Lembe mange: Nen nia pirang’o wend dhanu


ma nyanok kende re ma camu
mukathi man madhu divai i saa
mi Poy pi tho pa Yesu.
“Pirang’o Jumulembe pa Ye-
hova gitimo Cemo mir uthieno
pa Rwoth i ayi m’ukoc ku mi
dini mange?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 28,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
29

Ka watho, wadoko nenedi?


Nyo ng’atu moko m’imaru lee udaru tho de? I saa maeno mi litho ma lee,
icopo caku penjiri kumae: ‘Ka watho, wadoko nenedi man wacidho kani?
Nyo nindo moko wabidonen kendo ku wedi mwa ma githo de?’ I ponji maeni
ku m’ubelubo, wabineno kite ma Biblia udwoko ko wang’ penji maeno i ayi
ma juko cwiny.

1. Ka watho, wadoko nenedi?


Yesu uporo tho ku nindo ma pek. Pirang’o? Nyo tho urombo andha ku ni-
ndo? Eyo. Ng’atu m’unindo nindo ma pek copo ng’eyo ngo gin moko acel
de m’ubetimere i ng’ete. Kumeno bende, ka ng’atini utho, eng’eyo gin moko
ngo: ewinjo ngo litho, esendere ngo, man esendo de ngo ju ma kwo. Biblia
uyero nia “ju m’utho ging’eyo gin moko ngo.”—Som Eklizia 9:5.

2. Bero ma kani ma wacopo nwang’u ka wang’eyo


lemandha iwi ju m’utho?
Dhanu ma pol gilworo tho man gilworo kadok ju m’utho. Ento lembe ma
Biblia uponjo iwi ju m’utho copo juko cwinyi. Yesu uyero kumae: “Lema-
ndha bigonyowu.” (Yohana 8:32) Jurudini moko giponjo nia ka ng’atini
utho, piny moko nuti i kume ma medere asu nikwo. Ento Biblia uyero ngo
kumeno. Eno nyutho nia ka ng’atini tho, esendere ngo. Bende, calu ju m’u-
tho ging’eyo ngo gin moko, giromo sendowa de ngo. Pieno wacikara ngo
nimiyo igi piny, kunoke niworogi, kadi nirwo igi.
Dhanu moko wacu nia gicopo weco ku ju m’utho. Ento eno tie lembe ma
copere ngo. Pirang’o? Calu ma waai waponjo, ju m’utho “ging’eyo gin
moko ngo.” Pieno, dhanu ceke ma giparu nia giweco ku wedi migi m’utho,
i andha eca gibeweco ku pajogi ma gikethiri gin gigi kaka dhanu m’uthone.
Dong’ ning’eyo lemandha iwi ju m’utho gwokowa i kum pajogi eno. Yehova
ucimo wang’wa i kum timo mi weco ku ju m’utho, pilembe eng’eyo nia eca
wabeweco ku pajogi, man nia lembe maeno copo nyayu peko i kumwa.
—Som Poi mi Cik 18:10-12.

119
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange ma Biblia ubeponjo iwi tho, man lembe ma bitielo
yiyoyic peri i Yehova, kum etie Mungu ma jamer man esendo ngo ju m’utho.

3. Lemandha iwi ju m’utho (

I wang’ ng’om zoo, dhanu giyiyo lembe ma tung’ tung’ iwi kite
ma wadoko ko ka watho. Re i andha, lembe ma giyiyone ceke utie VIDEO: Nyo ju m’utho
ngo lemandha. ging’eyo lembe moko de?
˙ Kaka m’ibekwo i iye, dhanu giyiyo nia wadoko nenedi ka watho? —Thenge (1:19)

Pi ning’eyo gin ma Biblia ubeponjo iwi lembe maeno, nen VIDEO.


Som Eklizia 3:20, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, ka ng’atini utho, edoko nenedi?
˙ Nyo verse maeni uyero nia gin moko nuti i kum dhanu ma me-
dere asu nikwo ka ng’atini utho?

Biblia ukoro iwa pi tho pa Lazaru m’ubino jarimo ma ceng’ini pa


Yesu. Kinde m’ibesomo Yohana 11:11-14, kenen lembe ma Yesu
uyero iwi kite ma Lazaru ubino ko kinde m’etho. I ng’eye, wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Yesu uporo tho kud ang’o?
˙ Lembuno ubenyutho nia ka watho wadoko nenedi?
˙ Ibeparu nia lembe ma Biblia ukoro iwi tho utie lemandha?
4. Bero mi ng’eyo
lemandha iwi tho
Ning’eyo lemandha iwi tho ketho walworo ngo
ju m’utho. Som Eklizia 9:10, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo ju m’utho giromo sendowa de?

Ka wayiyo lemandha ma Biblia ubeponjo iwi ju


m’utho, wabiyiyo ngo vupo ma nia jucikiri nimiyo
Ning’eyo lemandha iwi ju
igi piny pi ninyayu mutoro i igi kunoke nia juworgi.
m’utho gonyowa kud i kura
Som Isaya 8:19 man Lembanyutha 4:11, man i
man lembe ceke ma foyo
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
ngo i Yehova
˙ Ibeparu nia Yehova winjere nenedi ka ng’atini
ubeworo ju m’utho kunoke ubesayu kony
moko i bang’gi?

5. Ning’eyo lemandha iwi ju


m’utho juko cwinywa
Dhanu ma pol juponjogi nia ka githo, gibisendiri pi Ka wabemedara ning’eyo Yehova, wabinyang’ cuu
lembe ma reco ma gilar gitimo i kwo migi. Ento nia etie Mungu ma copo sendo ngo ju m’utho
lembe ma juko cwinywa utie ning’eyo nia ng’atu nyanok de. Parune de romo bino ngo i wiye. Som
moko mbe ma sendere i ng’ei tho, kadok ng’atu Poi mi Cik 32:4 man 1 Yohana 4:8, man i ng’eye
m’ubed utimo lembe ma reco magwei de. Som Ju- wuwec iwi penji m’ulubo e:
rumi 6:7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku lembe ma giragora maeni ukoro
˙ Calu ma wasomo i Biblia nia ka ng’atini utho iwi Mungu, nyo andha eromo yiyo nia ju m’u-
dubo pare udaru wekere, nyo ibeparu nia tho gisendiri? Kekor.
andha jucopo sende asu pi lembe ma reco ˙ Nyo inwang’u nia lemandha ma Biblia ube-
m’elar etimo? ponjo iwi ju m’utho copo juko cwinyjo andha?
Pirang’o iyero kumeno?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Cwinya ubepido nia kan atho abicidho kaka mi masendi.”
˙ Icopo tiyo ku verse ma kani pi nijuko cwinye?

121
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ka ng’atini tho, kwo pare jik man
eng’eyo gin moko ngo. Ju m’utho gi- Nimakere ku Biblia, thelembe
sendiri ngo, man gin de gisendo ngo mi wec ma nia “ng’eyong’ec”
ju ma kwo. utie ang’o i andha? Kenen.
“Ng’eyong’ec tie ang’o?”
(Thiwiwec mi jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Ka watho, wadoko nenedi?
˙ Ning’eyo lemandha iwi ju m’utho
utie iwa ku bero ma kani?
˙ Ning’eyo lemandha iwi ju m’utho ( 3:07 Nyo Mungu bebolo judubo i
mac ma kuthumi? Kenen.
Nyo mac ma kuthum utie
andha?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nyo wacikara nilworo


ju m’utho?
Tipo ju m’utho—Nyo gicopo
konyi kunoke gicopo timi
Lembe m’ukwayu itim raci? Nyo gitie andha? (nyathi-
buku, mi français)
N Tim kero imak ku wii giragora
moko acel mi ponji maeni ma
romo konyi nikoro kite ma wa-
doko ko ka watho.
Kenen ayi ma jalwo moko
N Lembe mange: unwang’u ko jukocwiny kinde
m’eponjo lemandha iwi kite ma
wadoko ko ka watho.
“Iya wang’ lii i kum dwoko-
wang’ lembe ma terere man
ma piemere ngo mi Biblia”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 2,
2015)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 29,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
30

Wedi peri man jurimbi


m’utho gibicer!
Ka wat mwa kunoke jarimbwa moko utho, lembuno nyayu can ma lee i iwa.
Eno re m’uketho Biblia ulwong’o tho nia jakwor. (1 Jukorintho 15:26) I ponji
mi 27, waneno nia Yehova bikabu jakwor maeno cen. Ka dong’ ju ma nwan-
g’u gidaru tho ke? I ponji maeni, wabiweco akeca iwi lembe mange ma ber
ma Yehova ung’olo pi dhanu ma wendgi lee dit maeno ma gidaru tho. En-
g’olo nia ebicerogi kara gidogikwo kendo kud anyong’a rondo ku rondo. Re
nyo gibicer andha? Kan andha, nyo gibicer pi nicikwo i polo kunoke i ng’om
keni?

1. Gin ma Yehova bitimo ni wedi mwa man jurimbwa ma githo


Yehova ubekuro kud ava ma lee dit saa m’ebicero iye dhanu ceke m’utho.
Won yiyoyic moko ma nyinge Yob ubino ku tegocwiny nia kinde m’ebitho,
Mungu biwil kude ngo. Uketho eyero ni Mungu kumae: “Ibilwong’o, e abiyii
[kud i kabuli].”—Som Yob 14:13-15, NWT.

2. Wang’eyo nenedi nia ju m’utho gibiceri?


Kinde ma Yesu ubino i ng’om, Mungu ugam umiyo ire copo mi cero dhanu
m’utho. Ku lapor, ecero nyaku moko mi oro apar ario (12) man bende wod
dhatho moko. (Marko 5:41, 42; Luka 7:12-15) Nindo moko i ng’eye, jarimbe
ma Lazaru de utho. Re Yesu ucere, kadok nwang’u dong’ edaru timo ceng’
ang’wen i liel. Yesu urwo i bang’ Mungu man i ng’eye ekok i wang’ kabuli ku-
mae: “‘Lazaru, wok woko!’ E ng’atu ma nwang’u utho uwok woko.” Lazaru
ucer andha! (Yohana 11:43, 44) Kepar kit anyong’a ma wedi pa Lazaru man
jurimbe gibino ko!

3. Genogen ma kani m’iromo bedo ko pi wedi peri man jurimbi ma githo?


Biblia ung’olo kumae: “Cer bibedo nuti.” (Tic mi Jukwenda 24:15) Dhanu
ceke ma Yesu ugam ucero con, gicidho ngo i polo. (Yohana 3:13) Ecerogi
gidogikwo kendo iwi ng’om keni man gibedo kud anyong’a pi lembene.
Ceng’ini eni bende, Yesu bicero dhanu ma wendgi lee dit man gibidokwo i
paradizo iwi ng’om keni. Eyero nia “dhanu ceke ma gin’i kabuli” gibicer. Ka-
dok nyo jumoko nuti ma dong’ wi dhanu uwil pigi de, Mungu re uwil pigi
ngo.—Yohana 5:28, 29.
123
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe mange ma Biblia uyero m’ubenyutho nia Yesu tie ku copo mi cero
ju m’utho man nia ebicerogi de andha. Wanen bende kite ma lembang’ola mi cer
copo juko ko cwinyi man copo miyo ko iri genogen.

4. Yesu unyutho kamaleng’ nia etie


ku copo mi cero ju m’utho
Wakedok kendo iwi lembe ma Yesu utimo ni jarimbe ma
Lazaru. Som Yohana 11:14, 38-44, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o m’unyutho nia nwang’u Lazaru utho andha?
—Nen verse mi 39.
˙ Ka nwang’u Lazaru ucidho i polo, iparu nia nwang’u
Yesu copo cere andha pi nidwoge kendo iwi ng’om
keni?

Nen VIDEO.

( VIDEO: Yesu ucero Lazaru


(1:16)

5. Dhanu ma wendgi lee gibicer!


Som Zaburi 37:29, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Udul dhanu ma bicer gibikwo kani?

M’uweko jurutic pa Yehova, Yesu bicero bende dhanu


mange dupa ma gibino mbe ku kaka mi woro Yehova.
Som Tic mi Jukwenda 24:15, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Ng’a m’ibekuro cer pare kud ava ma lee?
Ng’ey nia Yesu copo cero ng’atini
yot yot, tap calu ma janyodo copo
cewo ko nyathin pare yot yot kud
i wang’ nindo

6. Lembang’ola mi cer copo miyo (


iri jukocwiny man genogen
Lembe ma Biblia ukoro iwi cer pa nyaku pa Yairo ujuko man utielo VIDEO: Genogen mi cer miyo
cwiny dhanu dupa ma nwang’u can umondo i igi. Som lembene i iwa tegocwiny nenedi? (3:21)
Luka 8:40-42, 49-56.
I wang’ nicero nyakune, Yesu uyero ni won ma Yairo kumae: “Lworo
kud unegi, bed ku yiyoyic kende.” (Nen verse mi 50.) Genogen mi cer
copo konyi nenedi . . .
˙ saa ma ng’atu moko m’imaru utho?
˙ saa m’ibenweng’iri i ariti mi tho?

Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Genogen mi cer ukonyo junyodo pa Phelicity nenedi?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ju m’utho gibicer i polo ento i ng’om keni ngo.”
˙ In ke iparu nenedi?
˙ Icopo tiyo ku giragora ma kani pi ninyutho ni ng’atini nia dhanu ma pol gibicer
pi nidokwo kendo iwi ng’om keni?

125
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Biblia ung’olo nia dhanu ma
wendgi kwanere ngo ma githo, gibi- Nen lembe ma tung’ tung’ m’i-
cer. Yehova ubemito nia gidwog gikwo copo timo pi ninyego ku can
kendo, man emiyo ni Yesu copo mi ma tho nyayu.
cerogi. “Kony ni ju ma lembcan uwok
i wigi” (Cew! Na. 3, 2018, mi
français)
Penji mi poyowic
˙ Yehova giku Yesu gibekuro kud
ava nitimo lembang’o ni dhanu
m’utho? ( 5:06 Nyo andha Biblia copo konyo
˙ Udul dhanu ma bicer gibikwo ng’atu ma cwinye ng’abere?
kani, nyo i polo kunoke i ng’omi? Ka ng’atu moko m’imaru utho
Pirang’o ibeyero kumeno?
˙ Ang’o m’uketho iyiyo nia wedi
peri ma githo gibicer andha?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 2:07 Awiya gicopo nyego nenedi ku
can mi tho pa wedi migi kunoke
mi jurimbgi?
Lembe m’ukwayu itim Jamgony

N Kan ing’eyo ng’atu moko ma


wat pare kunoke jarimbe moko
utho, ng’ii saa moko ma ber
man itiel cwinye ku gin ma
Biblia uyero iwi cer.
Nyo dhanu moko nuti ma gi-
N Lembe mange: bicer pi nicikwo i polo? Jukani
ma gibicer ungo ke?
“Cer tie girang’o?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 30,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
31

Ker pa Mungu tie ang’o?


Thiwiwec kunoke lembe ma dit ma Biblia uweco i wiye akeca utie Ker pa
Mungu. Yehova bitiyo ku Kerne pi niketho ng’om zoo udok kendo paradizo
calu m’ekeco niai con. Re Ker pa Mungune tie ang’o? Wang’eyo nenedi nia
Kerne ubebimo kawoni? Nyo lembe moko nuti ma Kerne udaru timo? Man i
nindo m’ubino ke ebitimo lembang’o? Wabidwoko wang’ penji maeno ceke
i ponji maeni ku m’ubelubo.

1. Ker pa Mungu tie ang’o, man ng’a ma tie Rwoth mi Kerne?


Ker pa Mungu tie bimobim kunoke gavmenti ma Yehova Mungu re m’uke-
tho. Rwoth mi Kerne tie Yesu Kristu; ebebimo ke niai i polo ma tie kal mi
Kerne. (Matayo 4:17; Yohana 18:36) Biblia uwacu pi Yesu kumae: “Ebibi-
mo . . . pi nja.” (Luka 1:32, 33) Yesu re ma tie Rwoth kunoke Jabim mi Ker
maeno; pieno, ebibimo iwi dhanu ceke mi ng’om.

2. Jukani ma gibibimo giku Yesugi?


Yesu Kristu tie Rwoth, re ebibimo en kende ngo. Dhanu mi “suru ceke,
dhok ceke, kodhi dhanu ceke, man thek ceke . . . gibicamu ker” karacelo
kude. (Lembanyutha 5:9, 10) Wend dhanune tie adi? Niai ma Yesu ubino i
ng’om keni, dhanu ma gitie julub pare wendgi tie milion ma lee dit. Nyo
dhanu maeno ceke gibibimo karacelo kude? Ungo. Dhanu elufu dak acel
pier ang’wen wi ang’wen (144 000) kende re ma bicidho i polo pi nibimo ka-
racelo ku Yesu. (Som Lembanyutha 14:1-4.) Ento Jukristu mange ceke mi
ng’om, gibibedo lwak mi Kerne.—Zaburi 37:29.

3. Ker pa Mungu tie ber nisagu bimobim ceke mi dhanu—Nenedi?


Jubim ma dhanu, kadok nyo gibeii nitimo lembe ma beco de, re gituc ungo
nitimo lembe ceke ma gibemito gitim, pilembe gimbe ku copo. Pieno i ng’ei
nindo, juwilogi ku jubim mange. Re jubim m’i ng’eygi de caku pong’o kwa
yeny migi gigi kakare nipong’o yeny mi lwak. Ento Yesu ma tie Rwoth mi Ker
pa Mungu lundo, ng’atu moko mbe ma biwile kud iwi Ker. Mungu ‘uketho
ker ma binyothere ngo rondo ku rondo.’ (Daniel 2:44) Yesu tie Rwoth ma
ber m’usagu zoo man ebibimo iwi ng’om ceke m’umbe akoyakoya acel de.
Etie won mer, jabero, man ng’atu m’atira. Ebiponjo bende lwak dhanu pare
kud ayi mi tiyo ku jumange i ayi ma rom, niwacu ku mer, ku bero, man i ayi
m’atira.—Som Isaya 11:9.
127
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni nia pirang’o Ker pa Mungu re


ma tie ber nisagu bimobim moko ci mi dhanu.

4. Ker pa Mungu tie ku tego ma 5. Ker pa Mungu biwilo mi


lee man ebibimo wi ng’om zoo dhanu cen
Yesu Kristu tie ku tego man copo nisagu jubim Pirang’o Ker pa Mungu biwilo bimobim ceke mi
ceke ma dhanu m’ucaku bimo niai con. Som Ma- dhanu? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi pe-
tayo 28:18, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu- nji m’ulubo e.
bo e:
˙ Ang’o m’unyutho nia Yesu tie ku dito m’usa- ( VIDEO: Ker pa Mungu tie
gu mi jubim mange ceke ma dhanu? ang’o?—Thenge (1:41)

Jubed juwilo jubim ma dhanu wang’ ma pol, man


gin ceke gibimo kende kende iwi theng’ ng’om ˙ Bimobim mi dhanu utie kud adwogi ma
moko. Nyo Ker pa Mungu de tie kumeno? Som kani?
Daniel 7:14, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e: Som Eklizia 8:9, man i ng’eye wuwec iwi penji
˙ Pirang’o iparu nia etie lembe ma ber ning’e- m’ulubo e:
yo nia Ker pa Mungu tie Ker ma ‘binyothere ˙ Nyo ibeparu nia Ker pa Mungu ucikere niwi-
ngo’? lo bimobim mi dhanu e ceni? Pirang’o ibe-
˙ Pirang’o iparu nia etie lembe ma ber ning’e- paru kumeno?
yo nia Kerne bibimo wi ng’om zoo?
7. Ker pa Mungu utie ku cik ma
beco dit nisagu mi dhanu
Jubim maeni gibed giwodho cik ma tung’ tung’
pi nikonyo man nigwoko lwak mi ng’om migi. Ker
pa Mungu bende utie ku cik ma lwak mi Kerne gi-
cikiri niworo. Som 1 Jukorintho 6:9-11, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Iparu nia ng’om romo bedo nenedi ka nwa-
ng’u dhanu ceke giworo cik maeni ma Mu-
ngu umiyo iwi kurajo?
˙ Nyo iparu nia Yehova tie ku twero mi miyo
cik maeno ni lwak mi Ker pare? Pirang’o
iparu kumeno?
˙ Ang’o m’unyutho nia kadok dhanu ma fodi
pi kawoni gibeworo ngo cik maeno de giro-
mo lokiri?—Nen verse mir 11.

 Wabiweco iwi cikne moko m’uneno kurajo i thenge


Yehova ung’iyo jumaco ku jumamon mir 3 mi buku maeni.
mi suru ceke kara gicidh gibim
karacelo ku Yesu
Bimobim mi dhanu bewodho cik ma tung’ tung’ pi
nigwoko man nikonyo lwak mi ng’om migi. Ker pa
6. Jubim mi Ker pa Mungu gitie Mungu lundo utie ku cik ma beco nisagu zoo pi
ju ma ginyang’ kudwa nigwoko man nikonyo lwak pare

I ng’om keni, Rwoth mwa Yesu ubino dhanu


ma ve wan, re m’umbe ku dubo. Pieno, ‘kisa
copo nege i kum ng’ico mwa.’ (Juebrania 4:15)
Dhanu elufu dak acel pier ang’wen wi ang’wen
(144 000) bende ma giweg bedopwe man ma gi-
bibimo karacelo ku Yesu, Yehova ung’iyogi “kud i
suru ceke, dhok ceke, kodhi dhanu ceke, man
thek ceke.”—Lembanyutha 5:9.
˙ Yesu ku ju m’ebibimo kugi ging’eyo peko
mwa wa dhanu cuu mandha. Pirang’o ibe-
paru nia eno tie lembe ma ber dit iwa?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ker pa Mungu nwang’ere i adunde dhanu?”


˙ In ke iromo yero ang’o?

129
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ker pa Mungu tie bimobim kunoke
gavmenti m’unuti andha i polo man Ker pa Mungu nwang’ere kani?
ma bibimo wi ng’om zoo. Nen gin ma Yesu uponjo iwi le-
mbuno.
“Nyo Ker pa Mungu ni i adu-
Penji mi poyowic ndewa?” (Thiwiwec mi jw.org)

˙ Ng’a ma tie Rwoth mi Ker pa Mu-


ngu, man ebibimo ku jukani?
˙ Pirang’o Ker pa Mungu tie ber ni-
sagu bimobim ceke mi dhanu?
˙ Yehova ubemito nia lwak mi Ker ( 1:43 Pirang’o Jumulembe pa Yehova
gimoko kikiki i kum Ker pa Mu-
pare gitim ang’o?
ngu kakare nidiko cing’gi kuno-
ke nicwaku bimobim mi dhanu?
Gimoko i kum Ker pa Mungu
kende

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen lembe ma Biblia unyutho
iwi dhanu elufu dak acel pier
ang’wen wi ang’wen (144000)
Lembe m’ukwayu itim ma Yehova ung’iyo pi nicibimo
karacelo ku Yesu i polo.
N Som Isaya 11:1-10 pi ning’eyo “Jukani ma gicidho i polo?”
nia Yesu tie Ubimo ma nenedi (Thiwiwec mi jw.org)
man kite m’ekoc ko ku jubim
mange ceke ma dhanu.

N Lembe mange: Ang’o m’ukonyo dhaku moko


ninyang’ nia Mungu kende re
ma bikelo lembe m’atira i
ng’om keni?
“Ayi m’atuc ninyang’ ko nia le-
mbe m’atira ngo bithum”
(Cew!, dwi mir 11, 2011)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 31,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
32

Ker pa Mungu dong’ ubebimo!


Ker pa Mungu ucaku nibimo i polo i oro elufu acel dak abung’wen kud apar
ang’wen (1914). Eno tie bende oro ma kajik ceng’, niwacu nindo ma tokcen
mi bimobim mi dhanu, ucaku i iye. Wang’eyo lembuno nenedi? Wakenen gin
ma Biblia ular uyero pi orone, lembe m’ubetimere i ng’om keni, man kura mi
dhanu mi ng’ombe niai i oro 1914.

1. Gin ma Biblia ular uyero


Biblia ular uyero i buku pa Daniel nia Ker pa Mungu bicaku bimo kinde ma
nindo ma julwong’o nia “nindo abiro” bithum i iye. (Daniel 4:16, 17) Oro
dak ma lee i ng’eye, Yesu udok ulwong’o nindo ma rom eno nia “nindo ma
juketho mi thek,” man enyutho nia fodi nwang’u nindone uthum ungo saa
maeca. (Luka 21:24) Dong’ nindone udok uthum awene? Calu ma wabi-
neno, edok ethum i oro 1914.

2. Lembe m’ubetimere i ng’om man kura mi dhanu niai i oro 1914


Nindo moko, julub pa Yesu gipenje kumae: “Ang’o ma bibedo giranyutha mi
bedonuti peri man mi kajik mi ng’omi?” (Matayo 24:3) Kinde ma Yesu ube-
dwoko wang’ penji maeno, enyutho bende lembe dupa dit ma bicaku timere
i ng’om keni i ng’ei m’ebidoko Rwoth mi Ker pa Mungu i polo. I kind
lembene, moko tie lwiny, kec, man digidi. (Som Matayo 24:7.) M’uweko
maeno, Biblia ular uyero bende nia kura mi dhanu mi “kajik ceng’” bidoko
rac man “ma ciro tek.” (2 Timoteo 3:1-5) Lembe maeno ceke ubenen ka-
maleng’, asagane niai i oro 1914.

3. Pirang’o ng’om ubenyothere magwei niai ma Ker pa Mungu


ucaku nibimo?
Nindo ma nok kende i ng’ei ma Yesu udoko Rwoth mi Ker pa Mungu i polo,
ecaku kiedo lwiny i dhu Sitani ku pajogi pare. Eloyo Sitani ku jupare zoo.
Biblia uwacu nia “jubolo [Sitani] piny i ng’om man jumalaika pare de ju-
bologi karacelo kude.” (Lembanyutha 12:9, 10, 12) Sitani utie ku kwinyo
ma lee dit pilembe eng’eyo nia ceng’ini eni jubinyothe cen. Pieno ebenyayu
peko ku masendi ma tung’ tung’ i ng’om zoo. Eno re m’uketho lembe mi
ng’om udoko rac akeca! Re lem ma ber utie nia Ker pa Mungu bidaru peko
maeno pet.
131
M E D NYAN G ’ PE RI

Kawoni wabineno lembe m’ukonyowa ning’eyo nia Ker pa Mungu ucaku


nibimo i oro 1914. Wabineno bende kite ma waromo nyutho ko nia
wayiyo andha ya Ker pa Mungu ubebimo kawoni.

4. Kwan ma jutimo niai i lembila (E) Dhu bimobim pare ukeujik nenedi?—Som
Daniel 4:29-33.
mi Biblia ubenyutho nia juketho
(F) Kinde ma “nindo abiro” ugam uthum, le-
Ker i oro 1914 mbang’o m’udok utimere ni Nebukadne-
zar?—Som Daniel 4:34-36.
Nen VIDEO.
Kite ma lembilane upong’o ko wang’ mir
( VIDEO: Ker pa Mungu ucaku bimo i arionde . . .
oro 1914 (5:02)
(G) Yen ubenyutho jukani?—Som 1 Lemkei
29:23.

I rundi ma con, Mungu uketho Nebukadnezar m’ubi- (H) Dhu bimobim migi ujik nenedi?
no ubimo mi Babeli uleko lek moko, man i lekne, Wang’eyo nenedi nia kadok kinde ma Yesu
Mungu unyutho ire lembe ma bitimere i ng’eye. Ka ubino i ng’om keni de nwang’u fodi bimo-
wasomo lek maeno ku thelembene ma Daniel utuco bimne udok ungo kakare kubang’e?—Som
i Biblia, wabinyang’ kamaleng’ nia ubimo eno uleko Luka 21:24.
lembe ma bitimere i ker pare gire, man bende lembe (I) Bimobimne udok kendo kubang’e awene
m’uneno Ker pa Mungu.—Som Daniel 4:17. man edok ke ku kakani?
Som Daniel 4:20-26, man i ng’eye wutii ku lembe
mi sanduku mi mbaya m’ulubo pi nidwoko wang’
penji m’ulubo e: Nindo abirone ugalu rukani?

(A) Ubimo Nebukadnezar uneno ang’o i lek Theng Biblia moko bekonyowa ninyang’ ma
pare?—Nen verse mi 20 ku mi 21. ber i thenge mange. Ku lapor, buku mi Le-
mbanyutha unyutho nia nindo adek ku nusu
(B) Nimakere ku lekne, lembang’o ma bitimo mi lembila utie ceng’ 1 260. (Lembanyutha
yen m’eneno?—Nen verse mi 23. 12:6, 14) Nindo abiro mi lembila ke utie
(C) Lembang’o ma bidotimere kinde ma “nindo ceng’ adek ku nusu wang’ ario, niwacu ceng’
abiro” bithumi?—Nen verse mi 26. 1 260 wang’ ario. Ka wadiko kwan maeno,
wanwang’u ceng’ 2 520. Saa mange, Biblia
betiyo ku wec ma nia “ceng’” kunoke nindo,
Kite ma lembilane upong’o ko wang’ ma
pi ninyutho oro. (Ezekiel 4:6) I lembila mi
kwong’a . . . “nindo abiro” mi buku pa Daniel bende le-
(D) Yen ubenyutho ng’a?—Nen verse mi 22. mbene tie kumeno, niwacu ceng’ 2 520
ubenyutho oro 2 520.
 Nen thiwiwec ario ma tokcen ma nwang’ere i thenge mi “Tim
sayusac” i thum pa ponji maeni.

132
Winjiri m’utie i kind yen ma Nebukadnezar
uleko ku Ker pa Mungu

LEMBILANE (Daniel 4:20-36)

(A) Yen ma dit mandha (B) ‘Ng’ond yende piny,’ man wek ‘nindo
abiro ukadhi’

(C) ‘Ker peri [bidok]


giri kendo’

Bimobimne udok
Bimobim Dhu bimobimne ujik kakare kubang’e
KITE M’EPONG’O KO WANG’ MA KWONG’A

(D) Nebukadnezar m’ubimo (E) I ng’ei oro mi 606 W.N.Y., rieko pa (F) Rieko pa Nebukadnezar
mi Babeli Nebukadnezar unyothere man edoko ve udwogo man edoko ni dhanu
abelu, uketho etuc ungo nibimo pi oro ma njwa calu m’i wang’e,
abiro mandha e edok iwi ker pare kendo

KITE M’EPONG’O KO WANG’ MIR ARIONDE

607 W.N.Y. Oro 2520 1914 N.N.Y.


(G) Jubim m’ulwobiri iwi ker (H) Junyotho Yeruzalem, e the bimobim mi (I) Yesu udoko Rwoth mi
mi Israel man ma gibed gibi- Jubim mi Israel ujik pi oro 2 520 Ker pa Mungu man ecaku
mo kaka Mungu bimo i polo
(

VIDEO: Ng’om udoko rac ma 5. Niai i oro 1914, ng’om udoko rac ma sagu
sagu niai i oro 1914 (1:10)
Nen VIDEO.
Yesu ular unyutho kite ma lembe bidoko rac ko i ng’om keni i ng’ei
m’ebidoko Rwoth. Som Luka 21:9-11, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ I kind lembe ma Biblia ukwanu, ma kani m’idaru neno ubeti-
mere kunoke m’idaru winjo pire?

Jakwenda Paulo ukoro kite ma kura mi dhanu bidoko ko i kajik


ceng’ mi bimobim mi dhanu. Som 2 Timoteo 3:1-5, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I kind timo ma Biblia ukwanu, ma kani m’ineno dhanu utie ko
kaka m’ikwo i iye?
Kan ing’eyo lembe moko ma romo
nikonyo man nibodho kwo mi dhanu
mange, icopo timo ang’o ku lembene?

6. Nyuth ku timo nia iyiyo andha ya


Ker pa Mungu ubebimo kawoni
Som Matayo 24:3, 14, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Tic ma kani ma pire tek m’ubenyutho kamaleng’ nia Ker pa
Mungu ubebimo eni de?
˙ Icopo nyutho nenedi nia in de ibedikiri i tije?

Ker pa Mungu dong’ ubebimo, man ceng’ini eni ebicaku bimo


bende wi ng’om zoo. Som Juebrania 10:24, 25, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Calu ma “wabeneno nia ceng’ maeno udhingo,” wan ceke
wacikara nitimo ang’o?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o Jumulembe pa Yehova gibed


giwacu nia oro 1914 utie oro ma pire tek lee?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

135
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Gin ma Biblia ular uyero, kwan ma
jutimo niai i lembila mi Biblia, man Nen lembe ma jurukiew kpawa
lembe m’ubetimere i ng’om maeni man dhanu mange bende gi-
ubenyutho kamaleng’ nia Ker pa yero iwi alokaloka m’ubetimere
Mungu dong’ ubebimo. Wabinyutho i ng’om maeni niai i oro 1914.
nia wayiyo andha lembuno nwang’u “Kura mi dhanu unyothere
waberweyo pi Kerne man wabedikara i akeca niai awene?”
coko mwa ma tung’ tung’. (Cew!, dwi mir 4, 2007)

Penji mi poyowic
˙ Kinde ma nindo abiro ma Biblia ular Lembila ma nwang’ere i Matayo
uyero pire i buku pa Daniel uthum, 24:14 uloko kwo pa jalwo moko
lembang’o m’ugam utimere? lee dit. Som lembe m’ekoro i
˙ Ang’o m’uketho iyiyo nia Ker pa thiwiwec ma e.
Mungu ucaku bimo andha i oro “Agam amaru tuko mi base-
1914? ball nisagu lembe mange
ceke!” (Otkur ma Wiw, Na. 3,
˙ Iromo nyutho nenedi nia iyiyo andha
2017)
ya Ker pa Mungu dong’ ubebimo?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Wang’eyo nenedi nia lembila


ma nwang’ere i Daniel thek 4
uweco pi Ker pa Mungu?
“Ker pa Mungu ucaku bimo
Lembe m’ukwayu itim niai awene? (Thenge mi 1)”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir
N Tim kero idok jarwey lemba- 10, 2014)
nyong’a.

N Lembe mange:
Ang’o m’unyutho nia “nindo
abiro” ma juweco pire i buku pa
Daniel thek 4 uthum tap i oro
1914?
“Ker pa Mungu ucaku bimo
niai awene? (Thenge mir 2)”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir
11, 2014)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 32,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
33

Lembe ma Ker pa Mungu bitimo


Ker pa Mungu dong’ ubebimo i polo; ceng’ini eni ebicaku bimo bende iwi
ng’om keni man ebikelo alokaloka ma dongo. Wakenen lembe moko ma
beco ma bitimere i the Kerne.

1. Ker pa Mungu bikelo akwiyacwiny man lembe m’atira


nenedi i ng’om keni?
Yesu, ma tie Rwoth mi Ker pa Mungu, binyotho jutimrac man bimobim ceke
mi ng’om i lwiny mi Armagedon. (Lembanyutha 16:14, 16) Saa maeca, le-
mbe ma e ma Biblia ung’olo bigam timere i zoone. Eng’olo kumae: “Kum i
nindo ma nyanok ci (niwacu edong’ nyanok kende), e judubo bibedo
mbe.” (Zaburi 37:10) Nikadhu kud i Ker maeno, Yesu biketho akwiyacwiny
man bedopwe, niwacu lembe m’atira, i ng’om zoo.—Som Isaya 11:4.

2. Kwo bidoko nenedi i ng’om keni kinde ma yeny pa Mungu


bikwong’o timere i iye?
I the Ker pa Mungu, “won bedopwe bicamu ng’om ni aba, man ebibedo i
ie mi nja.” (Zaburi 37:29) Kepar nia ibekwo i ng’om ma dhanu ceke m’i iye
gitie weg bedopwe, gitie dhanu m’atira, gimaru Yehova man gimariri i
kindgi! Eno tie lembe ma bitimere andha. M’umedo maeno, ng’atu moko
acel de mbe ma kume biremo, man dhanu ceke bikwo rondo ku rondo.

3. I ng’ei ma jubinyotho judubo, Ker pa Mungu bidotimo lembang’o?


I ng’ei nyotho judubo, Yesu bibimo pi oro elufu acel (1 000). I kind nindo
maeno, en karacelo ku dhanu elufu dak acel pier ang’wen wi ang’wen
(144 000) ma gibibimo kugi, gibikonyo dhanu m’i ng’om kara gidok leng’,
niwacu m’umbe ku dubo i kumgi. I thum pa oro maeno, ng’om zoo bidoko
paradizo, niwacu kabedo ma leng’ mandha. Dhanu mi iye ceke bikwo kud
anyong’a pilembe nwang’u gibeworo cik pa Mungu. I ng’eye, Yesu bidwoko
Kerne i cing Won ma Yehova. Saa maeca, ‘nying’ [Yehova] bibedo leng’’
nisagu m’i wang’e zoo. (Matayo 6:9, 10) Pirang’o? Pilembe nwang’u lembe
daru nyuthere cuu mandha nia Yehova re ma tie Jabim ma cuu man ma
dieng’ pi dhanu pare. E Yehova bigam nyotho Sitani ku pajogi pare man
bende dhanu ceke m’ung’iyo nijai i kum bimobim Pare. (Lembanyutha
20:7-10) Lembe ma beco maeno ma Ker pa Mungu bitimo, bibedo rondo ku
rondo. 137
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni thelembe ma copo cwalu-


wa nibedo ku genogen ma tek nia Mungu
bitiyo ku Ker pare pi nipong’o lembe ceke
ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino.

4. Ker pa Mungu bikabu


bimobim mi dhanu
“Dhanu bimo wi dhanu wagi pi nitime rac.” (Eklizia
8:9, NWT ) Ento nikadh’i Ker pa Mungu, Yehova bidaru
lembe maeno ma tie atira ngo.
Som Daniel 2:44 man 2 Juthesaloniki 1:6-8, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova giku Yesu ma Wode gibitimo nenedi gav-
menti man jubim mi ng’om ku dhanu ceke m’ube-
diko cing’gi kugi?
˙ Lembe m’iponjo iwi Yehova giku Yesu ubetielo
cwinyi nenedi nia gibitimo lembe ma pwe man
m’atira?

(
5. Yesu tie Rwoth ma cuu mandha
Calu Yesu re ma tie Rwoth mi Ker pa Mungu, ebitimo lembe dupa
VIDEO: Yesu unyutho gin ma
dit ma beco ni lwak mi Ker pare i ng’om keni. Nen VIDEO kara
Ker pa Mungu bitimo (1:13) inyang’ nia Yesu udaru nyutho nia etie kud ava mi konyo dhanu, man
kara inyang’ nia Mungu umiyo ire en tego ku copo mi timo kumeno.
Lembe ma Yesu utimo kinde m’ebino i ng’om keni, ubedo kende
kende abila mi lembe dupa ma beco ma Ker pa Mungu bitimo. Ke-
nen mugisa ceke ma jurieyo kae man nyuth nia ibekuro ma kani dhe
m’i kindgi kud ava ma dit. Som verse ma nwang’ere i dhu mugisa-
man pi nikonyi inyang’ i iye ma ber.
KINDE M’EBINO I NG’OM KENI, YESU . . . KUD I POLO, YESU . . .

˙ ujuko yamu ma tek iwi nam. ˙ biyiko ng’om man yamu ma dhanu daru nyotho.
—Marko 4:36-41. —Isaya 35:1, 2.
˙ unyayu cam ni dhanu elufu ma lee i
˙ bidaru kec cen kud i ng’om.—Zaburi 72:16.
ayi mir udu.—Matayo 14:17-21.
˙ ukeyo twoyo mi dhanu dupa. ˙ biketho dhanu ceke bikwo m’umbe remo.
—Luka 18:35-43. —Isaya 33:24.
˙ ucero ju m’utho.—Luka 8:49-55. ˙ bicero ju m’utho man ebikabu thone cen.
—Lembanyutha 21:3, 4.

6. Wabikwo ma ber magwei i


the Ker pa Mungu
Ker pa Mungu bimiyo iwa kwo ma ber mandha ma Ye-
hova ukeco pi dhanu niai con. Dhanu bikwo rondo ku
rondo i ng’om ma bidoko ni paradizo. Nen VIDEO pi
ning’eyo kite ma Yehova ubetiyo ko ku Wode ma Yesu
pi nibino pong’o lembe m’ekeco pi dhanu.

( VIDEO: Abila mi lembe ma beco mi


nindo m’ubino (4:38)

Som Zaburi 145:16, man i ng’eye, wuwec iwi penji


m’ulubo e:
˙ Ning’eyo nia Yehova bipong’o yeny mi “gin ceke
ma kwo kubang’e kubang’e” uketho ibewinjiri
nenedi?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ka wan ceke wadiko cingwa ci, waromo daru peko mi ng’om.”
˙ Peko ma kani ma dhanu copo daru ngo ma Ker pa Mungu kende re ma bidaru?

139
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ker pa Mungu bitimo lembe ceke
ma Mungu ubemito. Ebidwoko ng’om Som thiwiwec ma e pi ning’eyo
zoo ni paradizo. Dhanu ma beco re nia Armagedon utie ang’o.
ma bikwo i ng’ombe man gibiworo Ye- “Lwiny mir Armagedon tie
hova rondo ku rondo. ang’o? (Thiwiwec mi jw.org)

Penji mi poyowic
˙ Ker pa Mungu bidwoko nying’
Mungu leng’ nenedi?
˙ Pirang’o wacopo bedo ku geno- Nen lembe ma bitimere i
gen nia Ker pa Mungu bipong’o kind nindo ma Yesu ulwong’o
lembe ceke ma Biblia ung’olo? nia “masendi ma dit.”—Matayo
24:21.
˙ I kind lembe ceke ma beco ma
“Masendi ma dit utie ang’o?”
Ker pa Mungu bitimo, ma kani
(Thiwiwec mi jw.org)
dhe m’ibekuro kud ava nisagu?

Nindo ma thenge maeni uthum i iye ( 1:50 Nen kite ma juruot gicopo paru
ko karacelo pi mugisa ma gibi-
nwang’u i paradizo.
Kepar nia in’i Paradizo
Lembe m’ukwayu itim
N Tii ku trakt ma thiwie tie Ker pa
Mungu tie ang’o? pi nicaku wec
ku dhanu iwi Kerne.

N Lembe mange: I thiwiwec ma e, “Con abed


apenjara ku penji dupa,” nen
kite ma ng’atu moko m’ugam
ujai ni gavmenti utuc ninwa-
ng’u ko dwokowang’ penji m’u-
bino sende.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mi 1, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 33,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org 140
PENJI MI POYOWIC IWI
THENGE MIR 2
Wuwec iwi penji m’ulubo e karacelo
ku japonjo peri:

1. Mungu bitimo dini mi vupo nenedi? 9. Icopo gwokiri nenedi ni Sitani ku pajogi pare?
(Nen Ponji mir 13.) (Nen Ponji mi 24.)

2. Som Ai 20:4-6. 10. Mungu ubemito kwo mwa ubed nenedi?


˙ Yehova winjere nenedi ka dhanu betiyo kud ayi (Nen Ponji mi 25.)
gin m’acwiya pi nirwo i bang’e kunoke niwore?
(Nen Ponji mir 14.) 11. Pirang’o wa dhanu wabesendara man wabetho?
(Nen Ponji mi 26.)
3. Yesu tie ng’a?
(Nen Ponji mir 15.) 12. Som Yohana 3:16.
˙ Yehova utimo ang’o pi nibodhowa
4. Kekwan kite pa Yesu moko m’imaru lee. kud i dubo man tho?
(Nen Ponji mir 17.)
(Nen Ponji mi 27.)
5. Som Yohana 13:34, 35 man Tic mi Jukwenda
5:42. 13. Som Eklizia 9:5.
˙ Jukani ma gitie Jukristu mandha tin eni? Calku ˙ Ka watho, wadoko nenedi?
paru peri, ang’o m’ubenyutho nia gitie Jukristu ˙ Yesu bitimo lembang’o ni udul dhanu ma lee
mandha?
m’utho?
(Nen Ponji mir 18 man mir 19.)
(Nen Ponji mi 29 man mi 30.)
6. Ng’a ma tie wic mi cokiri, man ebetelo
wi cokirine nenedi? 14. Pirang’o Ker pa Mungu re ma tie ber nisagu bimo-
(Nen Ponji mi 20.) bim ceke mi dhanu?
(Nen Ponji mi 31 man mi 33.)
7. Som Matayo 24:14.
15. Nyo iyiyo andha nia Ker pa Mungu dong’ ubebi-
˙ Lembila mi verse maeni ubepong’o mo? Pirang’o iyiyo? Ecaku bimo niai awene?
nenedi tin eni?
(Nen Ponji mi 32.)
˙ Nyo dhanu moko nuti de m’ibecuku rweyo igi
lembanyong’a? Tie ng’agi? Penji mange ma nyo ibepenjiri ko:
(Nen Ponji mi 21 man mi 22.)

8. Nyo pire tie tek nitimo kero nilimo batizo kokoro?


Pirang’o ibeparu kumeno?
(Nen Ponji mi 23.)
THENGE MIR 3
Paru ma dit: Lembe ma Mungu
ubemito i bang’ ju m’ubewore

PONJI
34 Wacopo nyutho nenedi nia
wamaru Yehova?
35 Lembe m’iromo timo kara imak
yub ma cuu
36 Bed ng’atu m’atira i lembe ceke
37 Biblia uyero lembang’o iwi
tic man iwi sente?
38 Nyuth foyofoc pi kwo kum etie
giramiya pa Yehova
39 Kite ma Mungu neno ko rimo
40 Lembe m’ukwayu watim kara wabed
leng’ i wang’ Mungu
41 Biblia uyero lembang’o iwi ribiri?
42 Biblia uyero lembang’o iwi bedo
jamusuma man iwi gamiri?
43 Biblia uyero lembang’o iwi
madhu kong’o?
44 Nyo foc ceke foyo i Mungu?
45 Nicwaku ngo thenge mi ng’om
thelembene tie ang’o?
46 Pirang’o ukwayu ithier kwo peri ni
Yehova man ilim batizo?
47 Nyo lembe moko ubeceri
ku limo batizo?
34

Wacopo nyutho nenedi nia


wamaru Yehova?
Niai m’icaku ponjo Biblia, nyo ibeneno ngo nia mer m’imaru ko Mungu ube-
medere ameda kawoni? Nyo icopo maru ngo nia kindwu wukude umedere
nibedo ceng’ini ma sagu? Kan imaru, tie ber. Ng’ey nia ka Yehova ubeneno
nia mer m’imare ko ubemedere ameda, en bende ebimedere kumeca nime-
ri man nidieng’ piri. Dong’ icopo nyutho ire nenedi nia imare?

1. Wacopo nyutho nenedi ni Yehova nia wamare?


Wanyutho nia wamaru Yehova nwang’u wabeworo cik pare. (Som 1 Yohana
5:3.) Ebediyowa ngo adiya nia wawore, ento ebemito ng’atuman m’i kindwa
ung’ii en gire kan ecopo wore kunoke ngo. Pirang’o? Pilembe Yehova maru
ka ‘wabewore kud adundewa.’ (Jurumi 6:17) Niwacu, ebemito ngo iwore
pilembe nia jubediyi adiya, ento iwore pilembe imare. Thenge mir 3 ku mir 4
mi buku maeni bikonyi kara inyuth ni Yehova nia imare, nwang’u ibetimo le-
mbe ma foyo iye man ibeuro lembe ceke m’edagu.

2. Pirang’o eromo bedo yot ungo ninyutho mer mwa ni Yehova?


“Masendi pa won bedopwe gi dupa.” (Zaburi 34:19) Wan ceke wabenyego
anyega ku dubo ma walagu. Wabekadhu bende i peko mange, calu ve can
sente, masendi, lembe ma wotho ngo atira, man peko mange de. Ka wabe-
nwang’ara i peko, ecopo bedo tek iwa niworo cik pa Yehova. Kakare nitimo
lembe ma foyo iye, eromo bedo yot lundo nitimo gin m’edagu. Ento saa
maeno kan ijenjiri asu man itimo peri gin ma Yehova maru, ibinyutho kama-
leng’ nia imare nisagu lembe mange ceke. Ibinyutho bende nia imoko kikiki
i kume. En bende, ebigam meri man ebiweki ngo nyanok de.—Som Zabu-
ri 18:25

143
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni nia pirang’o kan


ibeworo Mungu, lembene foyo iye.
Wanen bende gin ma romo konyi
kara imediri ninyutho ire woro.

3. Sitani udoti
Buku pa Yob unyutho nia Sitani ukelo adote moko
i wang’ Mungu i kum Yob. Re edoto ngo Yob kende
ento bende dhanu mange ceke m’ubetimo ni Ye-
hova. Som Yob 1:1, 6–2:10, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e:
˙ I paru pa Sitani, pirang’o Yob ubino woro
Yehova?—Nen Yob 1:9-11.
˙ Sitani uyero lembang’o i kum dhanu ceke,
uketho i iye in bende?—Nen Yob 2:4.

Som Yob 27:5b, man i ng’eye wuwec iwi penji


m’ulubo e:
Yob umedere nitimo lembe
˙ Yob unyutho nenedi nia emaru Yehova m’atira i wang’ Yehova,
andhandha? enyutho ko nia emare

4. Nyay mutoro i Yehova


Som Lembrieko 27:11, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Yehova winjere nenedi kan ibenyutho rieko
man ibewore? Pirang’o ewinjere kumeno?
5. Mediri nitimo kwa lembe ma foyo i Yehova (

Mer mandhandha ma wamaru ko Yehova cwaluwa ninyutho pire


ni dhanu mange. Ecwaluwa nitimo kumeno kadok i saa ma lembe tie VIDEO: Cer ba yiyoyic peri
yot ungo de. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: kadok jai unuti de (5:09)
˙ Nyo nindo moko idaru nwang’u de nia etie yot ungo nikoro pi
Yehova ni dhanu mange?
˙ I video maeni, ang’o m’ukonyo Grayson nibayu lworo pare?

Ebibedo iwa yot nitimo kwa lembe ma foyo i Yehova tekene wamaru
gin m’emaru man wadagu gin m’edagu. Som Zaburi 97:10, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku gin m’idaru ponjo, kekwan lembe moko ma Yehova
umaru, man bende lembe moko m’edagu.
˙ Icopo ponjo nenedi nimaru gin ma ber man nidagu
gin ma raci?

6. Woro Yehova miyo


iwa bero kwa
Woro Yehova miyo iwa bero saa ceke.
Som Isaya 48:17, 18, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
Wanyutho nia wamaru ˙ Nyo iyiyo nia gin ceke ma Yehova
Yehova nwang’u wabetimo ubekwayu watim utie pi bero
kwa lembe m’emaru mwa? Pirang’o iyero kumeno?
˙ Niai m’icaku ponjo Biblia man
m’icaku ng’eyo Mungu mandha
ma Yehova, bero ang’o m’idaru
nwang’u?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Mungu kwanu ngo ku lembe moko ci m’abetimo.”
˙ Icopo tiyo ku verse ma kani pi ninyutho ni ng’atini nia timo mwa copo foyo i Yehova
kunoko copo nyayu can i iye?

145
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Wacopo nyutho nia wamaru Yehova
nwang’u wabewore man wabetimo ( 16:49 Nen ayi m’icopo gwoko ko be-
kwa gin m’ebemito, kadok kinde m’e- doleng’ peri ni Yehova man ni
tie yot ungo iwa nitimo kumeno de. cokiri.
“Ibinyuthiri leng’ ni ng’atu
m’ugwoko bedoleng’ pare” (mi
Penji mi poyowic français)

˙ Ponji ma kani m’inwang’u i kum


lapor pa Yob?
˙ Icopo nyutho nenedi nia imaru
Yehova? Thiwiwec ma e unyutho lembe
mange iwi adote ma Sitani
˙ Ang’o ma bikonyi kara imediri
udoto ko dhanu.
nitimo kwa lembe ma foyo i
Yehova? “Yob ugwoko bedocu pare”
(Biblia uweco iwi lembang’o? The-
nge mir 6)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 8:16 Kadok awiya de giromo nyutho
nia gimaru Mungu. Nenedi?
Nyay anyong’a i Yehova
Lembe m’ukwayu itim
N Mak verse mi Lembrieko 27:11
ku wii, man poy pire kinde m’i-
binwang’u nia etie yot ungo ni-
timo lembe ma foyo i Yehova.

N Lembe mange: ( 3:59 Aradu gicopo timo asu gin ma


foyo i Mungu kadok juwagi
ubecego mac i kumgi nia gitim
lembe ma rac de. Kenen.
Cung ma tek ka juwedu bece-
go mac i kumi!

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 34,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
35

Lembe m’iromo timo kara


imak yub ma cuu
Wan ceke wabed wamaku yub (watimo ng’iyong’ic) ma tung’ tung’. Re yub-
ne ma dupa copo bedo ku matoke ma lee iwi kwo mwa man iwi winjiri mwa
ku Yehova. Ku lapor, waromo maku yub iwi kaka ma wabikwo i iye, iwi tic ma
wabitimo pi nipong’o yeny mwa, man waromo ng’iyo ka nyo wabigamu
dhaku, wabigiero kunoke ngo. Tekene wamaku yub ma cuu, wacopo kwo
kud anyong’a man ninyayu mutoro i i Yehova.

1. Icopo tiyo ku Biblia nenedi pi nimaku yub ma cuu?


I wang’ nimaku yub moko, kelar ikway Yehova ukonyi man say paru pare iwi
lembene i Biblia. (Som Lembrieko 2:3-6.) Ibinwang’u nia i lembene moko,
cik pa Yehova uyero lembe thwolo thwolo. Saa maeno, yub ma cuu m’ukwa-
yu imaki utie niworo gin ma Biblia uyero kubang’e kubang’e.
Ka dong’ ibenweng’iri i wang’ lembe moko ma Biblia umiyo ngo cik ma
thwolo thwolo i wiye ke? De asu Yehova bitelo wii ‘i yo m’umaku iwoth i
iye.’ (Isaya 48:17) Nenedi? Copere nia lundo cik mir ukungu unuti ma romo
telo wii. Cik mir ukungu tie ang’o? Tie lemandha ma pigi tek m’ubenyutho
paru pa Mungu iwi lembe moko. Wang’ ma pol wabed wang’eyo paru pa
Mungu iwi lembe moko nwang’u wabesomo Biblia. Ka wanyang’ nia Yehova
neno lembene nenedi, wabimaku yub ma bifoyo iye.

2. Lembang’o m’ukwayu ipar iye cuu i wang’ nimaku yub moko?


Biblia uyero nia, “won pidoic (niwacu ng’atu ma riek) neno i woth pare
cu.” (Lembrieko 14:15) Eno nyutho nia i wang’ nimaku yub kunoke nitimo
ng’iyong’ic moko, wacikara ninwang’u saa mi kenyamu i lembene cuu. Ki-
nde m’ibeluro i lembene, woth penjiri kumae: ‘Cik mir ukungu ma kani mi
Biblia m’aromo tiyo ko i lembe maeni? Yubne ma kani ma biroyo ngo ang’e-
yang’o i iya ento bimiyo ira akwiyacwinyi? Dhanu mange ke bineno yub
m’abecimakune nenedi? Re m’usagu zoo, nyo yub parane binyayu mutoro i
i Yehova?’—Poi mi Cik 32:29.
Yehova tie ku twero mi nyutho iwa gin ma ber ku gin ma rac. Ka wabeii ni-
ng’eyo cik pare man bende cik mir ukungu, man ka wabeii nilubo cikne ku-
bang’gi kubang’gi, nwang’u wabeponjo pidocwiny mwa i ayi m’atira. Pido-
cwiny tie gin ma beyero iwa yor i adundewa nia lembe ma wabemito timo
tie ber kunoke rac. (Jurumi 2:14, 15) Ka waponje ma ber, ebikonyowa kara
wamak yub ma cuu. 147
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite ma cik mir ukungu mi Biblia man bende


pidocwiny mwa konyo kowa nimaku yub ma tung’ tung’.

3. Wek Biblia utel wii 4. Ponj pidocwiny peri kara


Cik mir ukungu mi Biblia copo telo wiwa nenedi
ebed ekonyi nimaku yub m’atira
ka wabemaku yub moko? Nen VIDEO, man i Ka cik mi Biblia unuti m’umiyo telowic ma thwolo
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: thwolo iwi lembe moko, wiwa copo lal ungo nia
wabitimo ang’o. Ento ka cik ma kumenone mbe
( VIDEO: Wek cik mir ukungu mi ke? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji
Biblia utel wii (5:54) m’ulubo e:

( VIDEO: “Mediri nibedo ku


˙ Yehova umiyo iwa giramiya moko ma kani pidocwiny ma ber” (5:13)
ma ber akeca?
˙ Pirang’o emiyo iwa bedagonya mi ng’iyo
lembe wan giwa? ˙ Lembang’o ma tung’ tung’ ma nyamego
˙ Emiyo iwa bende ang’o pi nikonyowa kara mi video maeni utimo pi niponjo pidocwiny
watii ku bedagonya mwa i ayi ma cuu? pare kara etuc nimaku yub ma bifoyo i Ye-
hova?
Pi nineno lapor acel mi cik mir ukungu mi Biblia,
som Juefeso 5:15, 16. I ng’eye, wuwec iwi penji Pirang’o wacikara ngo nikwayu jumange re m’u-
ma e: Iromo timo ang’o kara itii “ma ber mandha mak yub kakawa? Som Juebrania 5:14, man i
ku saa” peri . . . ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ pi nisomo Biblia kubang’ ceng’? ˙ Wacopo neno nia etie yot magwei nikwayu
jumange re m’umak iwa yub. Re i andha wa-
˙ pi nidoko nico, dhaku, janyodo, kunoke
cikara ning’eyo koyo wan giwa kind ang’o
nyathin ma ber m’usagu?
kud ang’o?
˙ pi nicidho i coko mwa?
˙ Watie kud ang’o ma copo konyowa niponjo
pidocwiny mwa kara wamak yub ma beri?

Pidocwiny konyowa ning’eyo gin ma waromo timo i


kwo mwa, tap cal ma kart konyowa ning’eyo kaka
ma wabecidho i iye
Lembe m’ukwayu itim kara
imak yub ma cuu:

5. Wor pidocwiny mi jumange


Dhanu ceke romo maku yub ma rom ungo. Dong’ wacopo nyu-
tho nenedi nia wabeworo pidocwiny mi jumange? Wakewec iwi
lembe ario ma e:
1. Kway Yehova ukonyi kara imak
Lembe mi 1: Nyamego moko umaru niwirere kunoke nirukere yub m’atira.—Yakobo 1:5.
akeca, kunoke nyo emaru kit kendi moko lee, ento edok i cokiri
moko ma nyimego ma pol mi iye gimaru ngo nirukiri kumeca
kunoke gimaru ngo kit kendi maeca.
Som Jurumi 15:1 man 1 Jukorintho 10:23, 24, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, nyamego maeno romo ng’iyo 2. Tim sayusac i Biblia man i gi-
nitimo ang’o? In ke icopo timo ang’o kan itie ku ng’atu rasoma m’ujengere iwi Biblia kara
moko ma pidocwiny pare ukwero ire gin ma pidocwiny inwang’ cik mir ukungu ma romo
peri ulund uyiyo iri? konyo. Iromo weco bende kud
umego ku nyimego ma giteng’ini i
Lembe mir 2: Umego moko ng’eyo nia Biblia ukwerowa ngo ku tipo.
madhu kong’o i mukero ma ber, re eng’iyo nia en ebibemadhu
ngo kong’o nyanok de. E julwong’e i nambu moko man kuca
ewok enwang’u umego mange gibemadhu kong’o.
Som Eklizia 7:16 man Jurumi 14:1, 10, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
3. Lar inen matoke ma yub m’i-
˙ Nimakere ku verse maeni, umego maeno copo ng’iyo becimaku bibedo ko iwi pidocwiny
nitimo ang’o? Icopo timo ang’o kan ineno ng’atu moko peri giri ku mi dhanu mange.
ubetimo lembe ma pidocwiny peri ubekwero iri?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Itie agonya nitimo lembe moko ci m’imaru.
Jakumira ukay lebe.”
˙ Pirang’o wacikara bende nidieng’ iwi paru pa Mungu man mi dhanu mange
iwi lembe ma wabecitimo?

149
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kara wamak yub ma cuu, kwayu walar
wasay ning’eyo paru pa Yehova iwi le- Icopo timo ang’o pi nimaku
mbene man wapenjara nia nyo timo yub ma biketho kindwu wuku
mwane bikonyo jumange akonya ku- Yehova umedere asu nibedo
noke nyo ebitimogi rac. ceng’ini?
“Mak yub ma yungo Mungu”
(Otkur ma Wiw, nindo 15, dwi
Penji mi poyowic mir 4, 2011)

˙ Icopo timo ang’o kara imak yub


ma foyo i Yehova?
˙ Icopo ponjo pidocwiny peri ne- ( 9:50 Med nyang’ peri iwi yore ma Ye-
nedi? hova ubetiyo ko pi nimiyo iwa
juk.
˙ Icopo nyutho nenedi nia ibeworo
pidocwiny mi dhanu mange? Yehova ubetelo wi dhanu pare

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 5:46 Kenen gin m’ukonyo jalwo
moko nimaku yub moko ma
tek.
Lembe m’ukwayu itim Yehova ketho wanwang’u piny
ceke ma beco m’ubekwayere
N Kepar pi yub moko m’idhingo
maku i ng’ei nindo ma nok eni. I
ng’eye, tii ku juk adek ma nwa-
ng’ere i sanduku ma thiwie tie,
“Lembe m’ukwayu itim kara
imak yub ma cuu.” Nen lembe mange iwi gin ma
waromo timo pi nifoyo i Yehova
N Lembe mange: kinde ma cik moko ma thwolo
thwolo mbe ma romo telo
wiwa.
“Nyo saa ceke ubekwayu cik
ukeubed unuti kokoro?” (Otkur
ma Wiw, nindo 1, dwi mir 12, 2003,
mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 35,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
36

Bed ng’atu m’atira i lembe ceke


Dhanu ceke bemaru gibed ku jurimo m’atira. Yehova bende maru jurimbe
gibed dhanu m’atira. Ento etie yot ungo pilembe i ng’om ma wabekwo i iye,
dhanu ma pol gitie dhanu m’atira ngo. Re bero mi bedo atira i lembe ceke
utie ang’o?

1. Wacikara nibedo dhanu m’atira pi thelembe ma kani


ma pire tek nisagu?
Ka watie atira i wang’ dhanu ceke, nwang’u wabenyutho ni Yehova nia wa-
mare man wabewore. Ng’ey nia lembe ceke ma wabeparu ku ma wabetimo
ubedo amoya i wang’ Yehova. (Juebrania 4:13) Ka wang’iyo nibedo dhanu
m’atira, eneno lembene man anyong’a nege lee. Lembe pare yero kumae:
“Yehova dagu weg gondiri, ento enyutho lembamung’a pare ni (niwacu
etie jurimb) ju m’atira.”—Lembrieko 3:32, B.L.L.

2. Wacopo nyutho nia watie atira i lembe moko ma kani mi kwo mwa?
Yehova ubemito nia ‘wawec lembe mandha ng’atuman ku wadi man ku
wadi.’ (Zekaria 8:16, 17) Niwacu, nik’ebed nia wabeweco ku wedi mwa, ju-
rutic wadwa, umego ku nyimego mwa, kunoke judongo pa Leta, wacikara
ngo nicwayu vupo kadi niyero igi lembe moko ma tie kumeca ceke ceke
ngo. Bende, dhanu m’atira gikwalu ngo kwo, gitie ngo weg aram, man gi-
kwalu ngo kwan i kalasi. (Som Lembrieko 24:28 man Juefeso 4:28.) M’u-
medo maeno, dhanu m’atira giculo palatha man karathasi ceke ma Leta
ubebanju i bang’gi. (Jurumi 13:5-7) I yo maeno man mange bende, wanyu-
tho nia wabewotho “atira i lembe ceke.”—Juebrania 13:18.

3. Bero mi bedo dhanu m’atira utie ang’o?


Ka dhanu mange ceke ng’eyo nia watie atira, gibigenowa. Bende, wabike-
tho dhanu ceke mi cokiri giwinjiri ma ber, ma cwinygi kwiyo, tap calu dhanu
mi ot acel. Wan giwa de wabibedo ku pidocwiny ma cuu. M’umedo maeno,
ka watie dhanu m’atira, ‘wabiruko ponji pa Mungu ma Jalar mwa,’ man
wabitelo jumange bende kara gicak timo ni Yehova.—Tito 2:10.

151
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange iwi kite ma Yehova winjere ko ka watie


dhanu m’atira, bero ma waromo nwang’u, man ayi mange ma waromo
nyutho ko nia watie dhanu m’atira i lembe ma tung’ tung’ mi kwo mwa.

4. Nibedo dhanu
m’atira nyayu mutoro i
Yehova
Som Zaburi 44:21 man Malaki
3:16, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Pirang’o etie koso rieko niparu
nia wacopo kanu lemandha
kara kud ung’eyere?
˙ Iparu nia Yehova copo winjere
nenedi ka wabed wayero mwa Tekene awiya gibeyero lemandha, ginyayu anyong’a i
lemandha kadok kinde m’etie junyodo migi. Wan bende ka wabeyero lemandha,
yot ungo nitimo kumeno? wabinyayu anyong’a i Wegwa ma Yehova

(
5. Bed ng’atu m’atira saa ceke
Dhanu ma dupa giparu nia ecopere ngo nibedo atira saa ceke.
VIDEO: Gin ma medo anyong’a
Ento kenen nia pirang’o wacikara nitimo kero nibedo dhanu m’atira
—Pidocwiny ma leng’ saa moko ci. Nen VIDEO.
(2:32) Som Juebrania 13:18, man i ng’eye wuwec iwi penji ma e: Waromo
nyutho nenedi nia watie dhanu m’atira . . .
˙ i ot mwa?
˙ i tic kunoke i kalasi?
˙ i lembe mange?
6. Nibedo dhanu m’atira
miyo iwa bero
Ku kwong’a, wacopo nwang’u nia bedo atira
romo kelo peko. Ento i ng’eye, wabinyang’ nia ka-
raman etie ber magwei nibedo kwa dhanu m’ati-
ra. Som Zaburi 34:12-16, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, bedo dhanu m’ati-
ra copo yiko kwo mwa nenedi?

Ka jaratic utie ng’atu m’atira,


bos pare gene lee mandha

Ka nico ku dhaku gitie dhanu m’atira,


winjiri bedo ma ber mandha i kindgi

Ka wabewotho ku cik pa Leta i


atira, rwongwa yik ma ber i bang’
judongo pa Leta

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Vupo moko tie vupo ma thindho ma juromo kwanu ngo.”
˙ Nyo iyiyo nia Yehova udagu kwond vupo ceke? Pirang’o?

153
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito nia jurimbe gibed
dhanu m’atira i lembe ceke ma gibe- ( 1:44 Video ma e unyutho kite ma ju-
yero ku ma gibetimo. nyodo giromo ponjo ko awiya
migi kara gibed dhanu m’atira.
Bed iyer lemandha
Penji mi poyowic
˙ Wacopo nyutho nia watie atira i
lembe moko ma kani?
˙ Pirang’o etie koso rieko niparu
nia wacopo kanu lemandha kara
kud ung’eyere? ( 9:09 Pirang’o etie ber magwei nia
wabed watim lembe ma wa-
˙ Pirang’o ukwayu ibed ng’atu
ng’olo?
m’atira saa ceke?
Tim lembe m’ing’olo kara
inwang’ mugisa

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nyo waromo culo karathasi pa
Leta ma ke jubed jutiyo ku sen-
tene raci?
Lembe m’ukwayu itim “Nyo wacikara niculo karatha-
si pa Leta kunoke ngo?” (Otkur
N Penjiri kumae: ‘Nyo Yehova ube- ma Wiw, nindo 1, dwi mir 9, 2011)
cukunena ni ng’atu m’atira ku-
noke ngo?’ Nen lembe m’ube-
kwayu itim alokaloka i igi i kwo
peri man tim alokalokane.
Kenen gin m’ucwalu jalwo
N Lembe mange: moko m’ubed uwotho i yo m’u-
gom niloko kwo pare man nido-
ko ng’atu m’atira.
“Anwang’u nia Yehova tie Mu-
ngu ma Jakisa” (Otkur ma Wiw,
nindo 1, dwi mir 5, 2015, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 36,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
37

Biblia uyero lembang’o iwi tic


man iwi sente?
Nyo nindo moko adieng’acwiny ma lee udaru mondo i ii pi tic kunoke pi sente?
Andha, ecopo bedo yot ungo saa moko nipong’o yeny mwa mi kum man bende
niketho yeny pa Yehova i kabedo ma kwong’a calu m’ubekwayere. Re Biblia umi-
yo juk moko ma beco ma romo konyowa i lembe maeno.

1. Biblia uyero lembang’o iwi tici?


Mungu ubemito nia watim tic kud anyong’a. Biblia uyero nia “gin moko mbe ma
ber ni dhanu ma sagu tek . . . eketho anyong’a neg ng’eyong’ec pare kum gin
ma ber mi tic mi muli pare.” (Eklizia 2:24) Yehova ubetimo tic kud amora ku-
bang’ ceng’. Wan bende ka wabetimo tic kud amora, wabinyutho nia wabelubo
lapor pare. E wabinyayu anyong’a i iye man wabibedo ma cwinywa kwiyo.
Tic pire tie tek. Ento wacikara niweko ngo nyanok de nia pire dok tek iwa nisagu
thier ma wabetimo ni Yehova. (Yohana 6:27) Eng’olo nia tek waketho lembe
m’uneno en i kabedo ma kwong’a i kwo mwa, ebipong’o yeny mwa mi kum.

2. Paru ma cuu m’ukwayu wabed ko iwi sente


Kadok Biblia uyero nia “sente en e jamgwok” de, re elund ecimo wang’wa bende
nia sente kende romo miyo ngo iwa anyong’a mandha i kwo. (Eklizia 7:12) Pie-
no kakare nimaru sente akeca, Biblia ubekwayuwa nia ‘cwinywa cung i kum gin
ma watie ko kawoni.’ (Som Juebrania 13:5.) De andha, ka wabefoyo ku giki ma
watie ko, waromo bedo ngo kwa nyacan can pilembe nia wakoso piny moko. Be-
nde, waromo mondo ngo i deni ma tije mbe. (Lembrieko 22:7) M’uweko maeno,
wabiuro ariti mi tuko tuko mi sente, man mi yenyo ya walony nyapio pio m’umbe
kero moko.

3. Waromo nyutho berocwiny ku sente mwa nenedi?


Yehova tie Mungu ma won berocwiny. Wan de wacikara nilubo lapor pare nwa-
ng’u watie “weg berocwiny” man watie “ayika nikonyo jumange ku piny” mwa.
1 Timoteo 6:18) Dong’ waromo tiyo nenedi ku sente mwa ku berocwinyi? Nwa-
ng’u wabetielo ko tic i cokiri, man wabekonyo dhanu ma gitie ku yeny, asagane
ke umego ku nyimego mwa mi tipo. Gin ma foyo i Yehova lee utie ngo wend
sente ma wabemiyo, ento gin m’ubecwaluwa. Tekene adunde m’upong’ ku mer
re m’ubecwaluwa nimiyo ku berocwiny, wabibedo ku mutoro man wabinyayu be-
nde mutoro i i Yehova.—Som Tic mi Jukwenda 20:35.
155
M E D NYAN G ’ PE RI

Kawoni wabineno bero ma wacopo nwang’u ka wabeweko tic i


kabedo pare ma dhe man ka wabefoyo ku gin ma watie ko.

4. Yung Yehova ku tic peri (

Tekene kindwa ku Yehova utie ceng’ini, wacikara bende nibedo


ku paru ma cuu iwi tic. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji VIDEO: Tim tic kud adundeni
m’ulubo e: ceke ni Yehova (4:39)
˙ I video maeni, Jason utie ku timo ma kani ma beco i tic pare?
˙ Ang’o m’unyutho nia eweko ngo tic ucam ire saa mi lembe
pa Mungu?

Som Jukolosai 3:23, 24, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o pire tie tek nia watim tic ku cwinywa ceke?

Tic pire tie tek. Ento wacikara ngo niweko pire dok tek iwa nisagu thier ma wabetimo ni Yehova
5. Bero mi foyo ku gin ma watie ko 6. Yehova bipong’o
Dhanu ma dupa gibetimo kero nicoko igi sente lee ve kwiyo
yeny mwa
mi dhu nam. Ento Biblia ubejukowa nitimo lembe m’ukoc ku Koso tic man koso sente copo
maeno. Som 1 Timoteo 6:6-8, man i ng’eye, wuwec iwi penji miyo iwa kaka mi ng’eyo ka nyo
m’ulubo e: waketho genogen mwa iwi Yehova
˙ Biblia ubemiyo iwa juk ma kani? kunoke ngo. Nen VIDEO pi ning’e-
yo gin ma waromo timo ka wabe-
Waromo kwo asu kud anyong’a kadok jamcingwa tie nok de. nwang’ara i wang’ peko maeno,
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: man i ng’eye, wuwec iwi penji m’u-
lubo e:
( VIDEO: Foy ‘ku gin m’ibedo ko’
(3:20) (

VIDEO: Yehova bipong’o yeny


˙ Kadok juruot mi video maeni gitie jucan de, mwa (6:21)
re pirang’o gitie kud anyong’a?

Dong’ ka nyo watie ku piny moko de, re asu pinyne uberomo


wang’wa ngo, waromo timo ang’o? Yesu ukoro kpawa moko ˙ Umego mi video maeni uka-
m’unyutho ariti ma wacopo nwang’ara ko. Som Luka 12:15-21, dhu kud i peko ma kani?
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: ˙ Etimo ang’o pi ninyego ma
˙ Ponji ang’o m’inwang’u i kum lapor maeno ma Yesu ber ku pekone?
umaku?—Nen verse mir 15.
Som Matayo 6:25-34, man i ng’e-
Som man por Lembrieko 10:22 ku 1 Timoteo 6:10. I ng’eye, ye wuwec iwi penji m’ulubo e:
wuwec iwi penji m’ulubo e: ˙ Yehova ung’olo nia ebitimo
˙ Iparu nia ang’o ma pire tek nisagu? Nyo tie nibedo ku ang’o ni ju m’ubeketho yeny
winjiri ma ceng’ini ku Yehova kunoke nyo nipong’ ku pare i kabedo ma kwong’a i
sente? Pirang’o iparu kumeno? kwo migi?
˙ Nidwaru sente reke reke saa ceke romo kelo peko
ma kani?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Kan anegara ngo ku tic, juruot para gibicamu ang’o?
Pieno kosa mbe kan abekeng’o coko moko.”
˙ Giragora ma kani m’ubekonyi niyiyo nia Yehova bipong’o yeny mwa ka waketho lembe
m’uneno en i kabedo ma kwong’a?
157
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Tic mi kum man sente pigi tie tek i
kwo mwa, ento gicikiri ngo nyanok de Nimakere ku Biblia, nyo sente
niwingo wiwa i kum timo ni Yehova. tie raci? Kenen.
“Nyo sente utie ulag kwond
lembe ceke ma reco?” (Thiwi-
Penji mi poyowic wec mi jw.org)

˙ Ang’o ma copo konyi kara saa


ceke ibed ku paru ma cuu iwi
tici?
˙ Bero ang’o ma wacopo nwang’u
ka wabefoyo ku giki ma watie ko? Nen kite ma waromo tiyo ko ku
sente mwa pi nifoyo i Mungu.
˙ Icopo nyutho nenedi nia igeno
lembe ma Yehova ung’olo nia “Biblia uyero lembang’o iwi ni-
ebipong’o yeny mi dhanu pare? miyo?” (Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nyo etie ber kunoke rac nituko
tuko mi sente?
“Paru mi Biblia iwi tuko mi
sente” (Cew!, dwi mir 3, 2015)
Lembe m’ukwayu itim
N Kenen nia nyo tic peri uketho
ituc nikoso coko wang’ ma pol i
kind dwi moko m’uai ukadhu
eni. Kan ikoso, mak yub mi yiko
lembene. Jalwo moko m’ubed utuko tuko
mi sente man m’ubino won
ayeki uloko kwo pare. Nen gin
N Lembe mange:
m’ucwale nilokere.
“Agam amaru ng’wec ma ku
kana lee dit” (Otkur ma Wiw, ni-
ndo 1, dwi mir 11, 2011)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 37,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
38

Nyuth foyofoc pi kwo kum etie


giramiya pa Yehova
Lembe ma beco upong’ swa ma romo nyang’uwa man ma wacopo timo pi-
lembe watie kwo. Kadok i saa mi peko, wang’ ma pol lembe moko nwang’e-
re kokoro ma wacopo foyo ko pilembe watie kwo. Dong’ wacopo nyutho ne-
nedi foyofoc mwa ni Yehova pi kwo m’emiyo iwa? Man thelembe ma kani
ma pire tek nisagu zoo m’ucikere nicwaluwa ninyutho foyofocne?

1. Pirang’o wacikara ninyutho foyofoc pi kwo mwa?


Wacikara ninyutho foyofoc pilembe kwo tie giramiya ma ber dit m’uai i
bang’ Wegwa ma jamer, Yehova. En re m’etie thekiri kunoke acaki “mi kwo,”
pilembe ecwiyo en piny ceke ma kwo n’i igi. (Zaburi 36:9) “En re m’emiyo
kwo man yuyo ku piny ceke ni dhanu zoo.” (Tic mi Jukwenda 17:25, 28)
M’umedo maeno, Yehova ubemiyo iwa piny ceke ma watie ku yenyne kara
wamedara nikwo. Re m’usagu zoo, wabekwo akwoa kende ngo, ento eketho
bende waromo njoyo kwone.—Som Tic mi Jukwenda 14:17.

2. Wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi ni Yehova pi kwo m’emiyo iwa?


Niai ma megwa unwang’u ic mwa ci, Yehova ubedieng’ piwa. Uketho ku
kony mi tipo ma leng’, jatic pare ma nyinge Daudi ugam uwacu ire kumae i
rwo pare: “Kinde ma fodi abedo ni gin ma ayine mbe i maa, nwang’u
dong’ weng’i nena.” (Zaburi 139:16, B.L.L.) Eyo, kwo peri pire tek lee dit i
wang’ Yehova. (Som Matayo 10:29-31.) Pieno, lembe ton i iye lee mandha
ka ng’atu moko ung’iyo nikabu kwo pa ng’atu mange cen, kunoke ung’iyo
ninegere kadok gire de. (Ai 20:13) Yehova foyo ngo bende tekene wabeke-
tho kwo mwa i ariti m’umbe nidieng’, kunoke wabemaku ngo yub pi nigwo-
ko kwo mwa man mi jumange i kum ret ma romo wok. Ento ka wabekimbo
kwo mwa akimba man wabeworo bende kwo mi jumange, nwang’u wabe-
nyutho foyofoc mwa pi giramiya maeno ma ber akeca ma tie kwo.

 Yehova ubedieng’ lee mandha pi dhanu ceke ma cwinygi tur. (Zaburi 34:18) Eng’eyo nia
adieng’acwiny m’akeca copo royo i dhanu moko, paru mi deyiri kunoke mi negiri ku yore mange.
Pieno, ebemiyo kony ni dhanu maeno. Pi nineno kite ma kony parene copo miyo ni ng’atini kero
mi riemo cen paru mi negiri, som thiwiwec “Abemito atho, nyo Biblia copo konya kinde m’atie ku
paru mi negara cen?” Enwang’ere i thenge mi “Tim sayusac” i thum mi ponji maeni.

159
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni yo mange m’iromo nyutho


ko foyofoc peri pi kwo ma Yehova umiyo iri.

3. Dieng’ i kum
yotkum peri
Calu ma wadaru ng’olo ni Yehova nia
wabitimo yeny pare saa ceke, waci-
kara nitiyo ku kwo mwa zoo pi nitimo
ire. Biblia uwacu nia Jukristu gicikiri
‘nithiero kumgi ubed calu lam . . . ma
leng’’ ni Mungu. Pieno wacikara ni-
gwoko kwo mwane agwoka. Som Ju-
rumi 12:1, 2, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, pi-
rang’o icikiri nidieng’ i kum
yotkum peri?
˙ Kekwan yore moko m’icopo
nyutho ko nia ibedieng’ i kum
yotkum peri.

4. Gwok kwo peri ku mi jumange


i kum ret kunoke tho
Biblia ubecimo wang’wa nia waur timo ceke mir ariti
ma copo nyayu peko i kumwa man i kum jumange.
Nen VIDEO pi ning’eyo lembe moko m’icopo timo
pi nigwokiri museme.

( VIDEO: Gwok kwo peri i kum


ret ma romo wok (8:34)

Som Lembrieko 22:3, man i ng’eye wuwec iwi penji


m’ulubo e: Icopo gwoko kwo peri ku mi jumange ne-
nedi . . .
˙ i pacu peri?
˙ i tic?
˙ kinde m’ibetuko kunoke iberieyo kumi?
˙ kinde m’iberingo ku mutukari, moto, gari,
kunoke ka juyeyi ayeya?
5. Wor kwo pa nyathin ma n’i min
I wer moko ma Daudi uthungo, enyutho nia Yehova dieng’ lee i
kum lembe ceke mi kwo pa nyathin ma fodi n’i min. Som Zaburi
139:13-17, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I wang’ Yehova, kwo pa ng’atini caku saa ma kani, nyo ceng’
ma ic pare upodho i min kunoke kinde m’enyolere?

Cik ma Yehova ugam umiyo con ni nyithindho mir Israel ubed ugwo-
ko mego man bende ic ma giyeyo. Som Ai 21:22, 23, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova ubed uneno nenedi ng’atu m’unego nyathin ma n’i
min kadok akakaka ngo?
˙ Iparu nia eromo winjere nenedi ka ng’atini ulund utimo le-
mbe maeno akakaka?
˙ In ke paru peri tie ang’o iwi kite ma Mungu neno ko kwo pa
nyathin ma n’i mini?

Nen VIDEO.
Kadok dhaku m’ung’eyo ma ber nia kwo pire tie tek lee, copo nwa-
ng’u saa moko nia gin mange m’ecopo timo mbe, ndhu kwayu
ewodh iye cen. Som Isaya 41:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’u-
lubo e: (
˙ Ka jubediyo dhaku moko nia ewodh iye kunoke ebenwang’e-
re i wang’ lembe m’ubecwale niwodho iye, ecikere nikwayu
kony i bang’ ng’a? Pirang’o? VIDEO: Nen kwo ni gin ma pire tek
calu ma Mungu neno (5:00)
 Dhanu ma gigam giwodho ic i wang’e, gicikiri ngo niweko cwinygi umedere ni-
pido akeca pi dubo maeno, pilembe Yehova romo timo igi kisa. Pi ninyang’ lee,
som thiwiwec “Biblia uyero lembang’o iwi wodhoic?” Enwang’ere i thenge mi
“Tim sayusac” i thum mi ponji maeni.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Dhaku tie ku twero mi ng’iyo niwodho iye pilembe
en re m’ebeyeyo icne.”
˙ Ang’o m’ubecweli niyiyo nia kwo pa mego ku pa nyathin mi iye zoo
pigi tie tek lee i wang’ Yehova?
161
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Biblia ubeponjo nia wacikara nimaru
kwo, niwore, man nigwoke agwoka, pile- ( 2:41 Wacopo foyo Yehova nenedi pi
mbe etie giramiya ma pire tek dit m’uai i kwo m’emiyo iwa?
bang’ Yehova. Nik’ebed kwo mwa giwa Wer 141—Kwo tie gin ma wa-
kunoke mi jumange, ceke pigi tek. ng’u ijo

Penji mi poyowic
˙ Ang’o m’ubenyutho nia kwo
pa dhanu pire tek lee i wang’ Ye-
hova? Nyo Mungu copo timo kisa ni
˙ Yehova winjere nenedi ka ng’atu dhaku m’uwodho iye? Nwang’
moko ukabu kwo pare gire kuno- dwokowang’ penji maeno i thi-
ke pa ng’atu mange akakaka? wiwec ma e:
˙ Nyo kwo pire tek i weng’i bende? “Biblia uyero lembang’o iwi
Pirang’o? wodhoic?” (Thiwiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Ning’eyo paru pa Mungu iwi


kwo ucikere nicwaluwa wang’ii
kit galuwang’ man tuko ma ne-
nedi? Kenen.
Lembe m’ukwayu itim “ ‘Tuko mir ariti’—Nyo ukwayu
imond i iye?” (Cew!, nindo 8, dwi
N Yeny yore moko m’iromo gwoko mir 10, 2000)
ko kwo man yotkum peri.

N Lembe mange:
Nen kite ma Biblia copo konyo
ko ng’atu m’utie ku paru mi ne-
gere cen.
“Abemito atho, nyo Biblia
copo konya kinde m’atie ku
paru mi negara cen?” (Thiwiwec
mi jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 38,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
39

Kite ma Mungu neno ko rimo


Rimo tie gin ma pire tek lee. Kan embe, ng’atu moko mbe acel de ma romo kwo.
Calu ma Mungu re m’ucwiyowa, etie ku twero mi nyutho kite m’atira ma wacika-
ra nitiyo ko ku rimo. Dong’ nyo eyero ang’o iwi rimo? Nyo waromo came kuno-
ke nicike i kumwa? Man waromo timo ang’o kara wamak yub m’atira iwi lembe
m’uneno rimo?

1. Kite ma Yehova neno ko rimo


Yehova ugam uyero ni jurutic pare ma con kumae: “Kwo mi ring’kum ceke en e
rimone.” (Lembe mi Julawi 17:14) I wang’ Yehova, rimo ubenyutho kwo. Pieno
calu kwo tie leng’, Yehova neno rimo bende ni gin ma leng’ akeca.

2. Mungu ukwero nitiyo ku rimo i yo ma kani?


Yehova ugam ukwero jurutic pare m’i wang’ nyoliri pa Yesu ku camu rimo. (Som
Thangambere 9:4 man Lembe mi Julawi 17:10.) Kadok i ng’ei nyoliri pa Yesu de,
eketho cik maeno udwogo kendo kinde ma Guriri m’utelowic umiyo telowic ma
e ni Jukristu: “Wukoyuru cen . . . kud i kum rimo.”—Som Tic mi Jukwenda 15:
28, 29.
Nikoyiri cen kud i kum rimo kunoke niceriri i kume thelembene tie ang’o? Wake-
mak lapor: Ka munganga moko ung’olo nia ikoyiri cen ku kong’o, m’umbe jiji ibi-
madhu ngo kendo kong’o. Re nyo icopo camu cam ma tie ku kong’o i iye kuno-
ke niketho jucike i kumi? Ungo. Kumeno bende, cik pa Mungu m’ung’olo nia
wakoyara cen kud i kum rimo, nyutho nia wacikara ngo nimadhu rimo, kadi ni-
camu ring lei ma jucwiro rimbe ngo. Bende, wacikara ngo nicamu cam ceke ma
jumedo rimo i iye.
Kadong’ ubekwayu jutii ku rimo pi nithiedho ng’atini ke? Ayi thiethne moko nuti
m’uturo cik pa Mungu kamaleng’ kamaleng’. Ku lapor, niciko rimo i kum ng’ati-
ni. Ecopo bedo rimo ma zoo, kunoke acel m’i kind thenge ang’wen ma dongo
ma e: rimo ma kwar (globules rouges), rimo ma tar (globules blancs), thenge
ma konyo pi poto pa rimo (plaquettes), man pii rimo (plasma). Wacopo yiyo
ngo kit thieth maeno nyanok de. Re ayi thiethne mange nuti ma nyutho ngo nia
jubeturo cik pa Mungu. Ku lapor, bodho ma jutiyo ko ku nyithi thenge ma poto
poto mi theng rimo ma dongo ma waai wakwanu. M’uweko maeno, wacopo
kwanu bende bodho mange ma jutiyo i iye ku rimb ng’atini en gire. Pi bodhone
ario maeno, ng’atuman ucikere niyaru i lembe cuu man ning’iyo gire, ka nyo ebi-
yiyo kunoke ngo.—Jugalatia 6:5.

 Nen Ponji mi 35, “Lembe m’iromo timo kara imak yub ma cuu.”
163
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe mange iwi gin m’iro-


mo timo pi nimaku yub m’atira iwi kit thieth
m’ubebanju rimo.

3. Mak yub ma foyo i Yehova i


lembe m’uneno yath
Icopo maku nenedi yub ma foyo i Mungu i
kum thieth m’ubekwayu rimo? Nen VIDEO, man i
ng’eye wutii ku penji ma e pi niweco iwi lembe
ma jurieyo: Lembang’o m’icikiri nitimo kokoro i
wang’ nimaku yub m’uneno yathi?

( VIDEO: Kite mi maku yub


m’atira iwi thieth m’ubebanju
rimo (5:47)

˙ Kway Yehova umii iri rieko.—Yakobo 1:5.


˙ Say cik mir ukungu mi Biblia man nen kite
m’iromo tiyo ko kugi.—Lembrieko 13:16. 4. Jumulembe pa Yehova
˙ Lar inyang’ nia ayi thieth ma tung’ tung’ ma giyenyo ginwang’ thieth
kani m’unuti kaka m’ibekwo i iye.
ma cuu magwei
˙ Lond ayi thiethne m’inwang’u nia icopo yiyo
yot yot m’umbe jiji acel de. Etie lembe ma copere niworo cik pa Mungu
˙ Penjiri nia nyo ayi thieth m’ing’iyone biweki iwi rimo man ninwang’u thieth ma cuu, ma re ju-
ku pidocwiny ma leng’ kunoke ngo.—Tic mi tiyo ngo ku rimo i iye.
Jukwenda 24:16. Nen VIDEO.
˙ Ng’ey nia i lembe m’uneno pidocwiny, ng’a-
tu moko mbe acel de m’ucikere ninyutho iri ( VIDEO: Profeser Massimo
ng’iyong’ic m’ukwayu itim, nik’ebed won ot P. Franchi ubedwoko wang’
peri, dhaku peri, jadit cokiri, kadi japonjo penji (1:36)
peri mi Biblia.—Jurumi 14:12.
˙ Kiew yub m’imakune akiewa kara dhanu Som Tito 3:2, man i ng’eye wuwec iwi penji
mange de ging’ey pire. m’ulubo e:
 Nen nyathi thiwiwec mir 5 m’ubeyero, “Kan ubekwayu nia ˙ Pirang’o wacikara ninyutho woro ku molo
jutii ku theng rimo moko,” man Thenge ma jumedo mir 3 saa ceke ka wabeweco ku munganga
m’uyero, “Thieth ma jutiyo i igi ku rimo pa jaratwoyo.” kunoke dokter?
Ma Jakristuman romo
M’uyiyere ngo ng’iyo en gire

Pii rimo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nyithi theng pii rimo

Rimo ma tar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nyithi theng rimo ma tar

Thenge ma konyo pi poto pa rimo . . . . . . . Nyithi theng thenge ma konyo


pi poto pa rimo
Rimo ma kwar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nyithi theng rimo ma kwar

5. Kan ubekwayu nia jutii ku


theng rimo moko Ento kan ubekwayu nia jutii ku nyithi theng ri-
mone ma poto poto, Jakristuman ucikere ning’iyo
Rimo tie ku thenge ang’wen ma dongo dongo ma en gire calku pidocwiny pare m’eponjo ku Biblia ka
e: rimo ma kwar, rimo ma tar, thenge ma konyo pi nyo ebiyiyo kunoke ngo. Jumoko copo ng’iyo ni-
poto pa rimo, man pii rimo. Thenge ang’wen ma kwero thieth ma jutiyo i iye ku nyithi theng rimo
dongo dongo eno bende utie i igi ku thenggi ma- eno. Ento jumange giromo nwang’u nia pidocwiny
nge dupa ma poto poto magwei, ma julwong’o migi uyiyo igi nitiyo ku nyithi theng rimone.
nyithi theng rimo. I kind nyithi theng rimo eno,
Re kinde m’ibemaku yub peri, penjiri ku penji ma e:
moko nuti ma jubed jutiyo ko i yath pi nikiedo i
kum twoyo kunoke pi ning’olo dhu rimo m’ube- ˙ Pirang’o ayiyo kunoke akwero nitiyo ku nyithi
cwir. thenge moko mi rimo? Acopo koro nenedi
thelembe mi ng’iyong’ic para ni dokter?
 Badokter moko gineno thenge ang’wen ma dongo dongo mi
rimo ni nyithi theng rimo. Pieno, eromo kwayu nia ikor igi in pi
yub m’imaku, nia icopo yiyo ngo nyanok de jucik rimo ma zoo i
kumi, kadi thengene ang’wen ma dongo dongo.

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o ibekwero kud jucik rimo i kumi?
Ing’eyo ngo nia rimo bodho kwo?”
˙ Iromo dwoko nenedi?

165
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito wanen rimo ni gin ma
leng’ akeca man kud watii kude i ayi Lembang’o m’ukwayu inyam iye
ma rac. kokoro mandha i wang’ ning’i-
yo ka nyo ibiyiyo kunoke ngo
ayi thieth moko m’ubekwayu
Penji mi poyowic nia jutii ku rimo peri giri?
“Penji mi jusom” (Otkur ma Wiw,
˙ Pirang’o Yehova neno rimo ni gin nindo 15, dwi mir 10, 2000)
ma leng’ akeca?
˙ Wang’eyo nenedi nia cik pa Mu-
ngu m’ung’olo nia wakoyara cen
kud i kum rimo uneno bende ciko Lembang’o m’ukwayu inen iye
rimo i kumjo? cuu kinde m’ibeng’iyo ka nyo
ibiyiyo kunoke ngo nia jutii ku
˙ Icopo timo ang’o kara imak yub
nyithi theng rimo ni yath i
ma cuu iwi thieth m’ubebanju ni- kumi?
tiyo ku rimo?
“Penji mi jusom” (Otkur ma Wiw,
nindo 15, dwi mir 6, 2004)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen gin m’ucwalu jararieko
moko nicwaku paru pa Mungu
iwi rimo.
Lembe m’ukwayu itim “Acwaku paru pa Mungu iwi
rimo” (Cew!, nindo 8, dwi mir 12,
N Tii ku thiwiwec ma tung’ tung’ 2003, mi français)
ma jurieyo i thenge mi “Tim sa-
yusac” pi nikonyi kara imak yub
ma peri giri iwi lembe m’uneno
(1) ciko rimo, (2) tiyo ku yath
m’utie ku nyithi theng rimo i igi, ( 10:23 Nen video ma e pi ning’eyo kite
man (3) kit thieth ma romo ma judong cokiri ma gitimo i
kwayu nia jutii ku rimbi giri. I Komite mi diko kind umego ku
ng’eye, kiew yub m’imakune odiyath gibekonyo ko umego
ku nyimego migi.
akiewa.
Yehova konyo ju m’uberemo
N Lembe mange:

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 39,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab
buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
40

Lembe m’ukwayu watim kara


wabed leng’ i wang’ Mungu
Kepar pi mego m’ubeyiko wode m’ubecidho i kalasi. Etimo kero ceke nine-
no nia wode ujom ma ber man ekendo bongu ma cuu man ma leng’. Eno
ketho wode bedo ku yotkum ma cuu man jumange de gineno nia junyodo
pare gibegwoke ma ber. Tap calu junyodo, Wegwa ma jamer, Yehova, ube-
mito nia wan bende wabed leng’ i kumwa, i paru, i wec, man i kura mwa. Ka
watie leng’, wabinwang’u bero man wabimiyo bende yung ni Wegwa mi
polo.

1. Wacopo bedo leng’ i kumwa nenedi?


Yehova uyero kumae: “Wucikuru nibedo leng’.” (1 Pethro 1:16) Kara wabed
leng’ i wang’ Mungu, kwayu ngo wabed ku cilo i kumwa, man kwayu wabed
ku paru, wec, man timo ma beco kwa. Dong’ waromo bedo leng’ i kumwa
nenedi? Nwang’u wabejom kubang’ ceng’, wabelwoko man wagomo bongu
mwa, wabeyiko pacu mwa, mutukari, moto, kunoke gari mwa ubed ma leng’
saa ceke. Wacopo konyo bende tic mi ketho leng’o i kum Ot Ker mwa. Ka
kumwa leng’ saa ceke, wabiyungo Yehova.—2 Jukorintho 6:3, 4.

2. Kara wabed leng’, wacikara niuro lembe ma kani?


Biblia ubekwayuwa nia “wadwokara leng’ ni gin ceke ma cido kum man
ng’eyong’ec.” (2 Jukorintho 7:1) Niwacu, wacikara niuro lembe ceke ma
romo nyotho kumwa, paru, man rieko mwa. Wacikara nibedo ku paru ma
foyo i Yehova, pieno kwayu watim kero niriemo cen paru ceke m’umakere
ngo. (Zaburi 19:14) Kwayu bende waur wec ceke ma reco ento watii kwa ku
wec ma beco.—Som Jukolosai 3:8.
Wacikara bende niuro piny mange ma romo cido kumwa ku kura mwa, man
ma romo timowa rac. Ku lapor, taba, nyamu mairungi, mwodo transis, man
tiyo rac ku drog kunoke ku yath. Ka wabeuro lembe maeno, wabibedo ku
yotkum ma ber man wabinyutho nia wabeworo kwo ma Mungu miyo iwa.
Wacikara bende nitimo kero wabed leng’ i paru man i kura mwa, nwang’u
wabenyego i kum timo ceke m’ucido man lembsasa, calu ve nyobo wat-
kumjo mi ribiri pi nidaru ava kud i kumjo (masturbation), man neno porno-
grafi. (Zaburi 119:37; Juefeso 5:5) Ecopo bedo yot ungo iwa niweko kura
maeno, ento Yehova copo konyowa.—Som Isaya 41:13.
167
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite ma leng’o mwa mi kum miyo ko


yung ni Yehova man kite ma wacopo ii ko niweko cen
ng’iyo man timo ceke m’ucido.

3. Leng’o mi kum miyo


yung ni Yehova
Ka wabesomo cik ma Yehova umiyo
con ni thek mir Israel, wanyang’ kama-
leng’ nia ebed emaru dhanu pare gi-
bed leng’. Som Ai 19:10 man 30:17-
19, man i ng’eye wuwec iwi penji m’u-
lubo e:
Yehova copo konyowa kara wawek
˙ Paru pa Yehova tie ang’o iwi leng’o ng’iyo moko ci ma rac ma watie ko
mi kum nimakere ku verse maeni?
4. Wek cen ng’iyo ma reco
˙ Kara kumi bed leng’ saa ceke, ube-
kwayu ibed itim ang’o kubang’ ce- Kan ing’iyo nimadhu taba kunoke nitiyo ku drog,
ng’i? m’umbe jiji, ing’eyo nia etie yot ungo niweko lembene.
Dong’ ang’o ma romo konyi? Par cuu pi matoke ma lembe-
Niketho kumwa ubed leng’ saa ceke, ne ubekelo iwi kwo peri. Som Matayo 22:37-39, man i ng’e-
tie lembe ma romo ting’o kare man ye wuwec iwi penji m’ulubo e: Taba man drog copo bedo ku
ma kwayu kero ma lee. Ento ubekwayu matoke ma kani . . .
waii asu, kadok nyo wabekwo kani ku- ˙ iwi winjiri pa ng’atini ku Yehova?
noke nyo jamcingwa tie nok de. Nen
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji ˙ iwi kwo mi juruot pa ng’atini man iwi dhanu mange m’i
m’ulubo e: ng’ete?

Mak yub m’ubekwayere pi niweko cen ng’iyo ma rac m’itie


( ko. Nen VIDEO.

( VIDEO: Tim kero nikweriri giri (2:47)


VIDEO: Mungu mito dhanu pare
gibed leng’ (4:10)

Som Jufilipi 4:13, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Ka jamtic man piny mwa utie leng’ ˙ Nibedo ku ng’iyo ma ber mi rwo, mi ponjo Biblia, man
saa ceke, lembuno romo cwalu dha- mi cidho i coko mwa, romo miyo nenedi ni ng’atini tego mi
nu ma waberweyo igi nibedo ku weko ng’iyo ma raci?
paru ma nenedi wi Yehova?
 Thiwiwec “Gin m’iromo timo pi niweko madhu taba,” ma nwang’ere i
thenge mi “Tim sayusac” i thum pa ponji maeni, ukoro lembe moko m’iro-
mo timo kara ivudhiri cen kud i the ng’eca mi taba.
(

VIDEO: Mak yub m’ubekwayere kara


ibed leng’ (1:51)

5. Nyeg ma tek i dhu paru Kadok ipodho, cwinyi


man timo ma reco kud utur!

Som Jukolosai 3:5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: Ecopo bedo yot niparu nia, ‘calu
m’apodho kendo i kosa maeni,
˙ Wang’eyo nenedi nia pornografi, nyobo watkum mi ribiri pi dong’ aweko cen ninyego.’ Re ke-
nidaru ava m’i kumjo, oro mesaj kunoke cal man video mi nyam i lembe ma e: Ka ng’atu
lembsasa mi tarwang’ utie timo ma reco i wang’ Yehova? moko m’uberingo ng’wec mi kwaya
uwok ukier man epodho, nyo eno
˙ Iparu nyo ecopere andha iwa nibedo leng’ i kura mwa calu ma
nyutho nia ng’wec udaru voye
Yehova ubemito? Pirang’o iparu kumeno?
man eyongo? Nyo juromo kwayu
nia edok ecak ng’wecne kendo ku
Nen kite m’iromo nyego ko i dhu paru ma reco. there? Ungo nyanok de. Kumeno
Nen VIDEO. bende, kan ipodho kendo nyanok i
timo moko ma rac m’ibenyego pi
Yesu utiyo ku wec moko mi lapor pi ninyutho nia wacikara ni
niweko, eno nyutho ngo nia lembe
ii ku kero mwa zoo kara wabed leng’ saa ceke i kura mwa. Som
udaru voyi. Eno nyutho bende ngo
Matayo 5:29, 30, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: nia kero ceke m’ilar itimo i wang’e
˙ Kadok Yesu bino mito ngo ninyutho nia wacikara nikabu udaru podho i pii. Nipodho utie le-
watkumwa akaba de, re lembe m’eyero ubenyutho nia wacika- mbe ma wok pare i saa mi ng’wec.
ra nimaku yub ceke m’ubekwayere kara wabed leng’. Dong’ Dong’ cwinyi kud utur, ento mediri
asu. Ku kony pa Yehova, ibituc ni-
ng’atini romo maku yub moko ma kani pi niuro cen paru ma
weko timo maeno ma rac.
reco?

Kan ibenyego pi niweko paru ma reco, ng’ey nia kero m’ibetimo


ubefoyo i Yehova lee mandha. Som Zaburi 103:13, 14, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Kan ibenyego pi niweko timo moko ma rac, verse maeni copo
miyo nenedi amora i kumi kara imediri asu ninyego?

 Kan ibenyego pi niweko timo ma rac mi nyobo watkumi mi ribiri (masturba-


tion), som thiwiwec “Acopo tuc nenedi niweko timo mi nyobo watkuma mi ribi-
ri?” i buku Penji m’aradu gipenjiri ko—Dwokowang’ ma konyojo, buku mi 1, wic
mi 25 (mi français).

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Timo maeni udaru mondo lee i rimba ma dong’
abicopo ngo niweke.”
˙ Icopo tiyo ku verse ma kani pi ninyutho ni ng’atu maeno nia Yehova romo konye
kara ewek cen timo ma rac m’eng’iyo ko?
169
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Kara wanyay mutoro i Yehova, wacika-
ra nigwoko kumwa, paru mwa, wec ( 3:01 Lembang’o ma thindho thindho
mwa, man timo mwa ubed ma leng’ m’icopo timo pi nigwoko kumi
saa ceke. ubed ma leng’ saa ceke kadok
nyo ibekwo i can de?
Lembleng’o gwoko yotkum:
Penji mi poyowic Lwoko cing’jo

˙ Pirang’o pire tek nia wabed leng’i?


˙ Icopo timo ang’o pi nibedo leng’
i kumi?
˙ Icopo timo ang’o pi nigwoko paru Nen lembe moko m’icopo timo
man timo peri ubed ma leng’ saa kara iwek nimadhu taba.
ceke? “Gin m’iromo timo pi niweko
madhu taba” (Cew!, dwi mir 5,
2010)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Pornografi utie ku matoke ma


kani ma raci?
“Nyo pornografi tie cuu kuno-
ke nyo etie adra?”
Lembe m’ukwayu itim (Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 8,
2013)
N Kway Yehova ukonyi kara
inwang’ lembe moko m’ubekwa-
yu iyiki i kwo peri kara ibed
leng’ i wang’e.
Jalwo moko ukeubino ng’eca
N Lembe mange: mi pornografi. Re kenen gin
m’ukonye kara evudhere cen.
“Lembe ukeuvoya wang’ dupa
re i ng’eye adok avoyo”
(Otkur ma Wiw, Na. 4, 2016, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 40,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
41

Biblia uyero lembang’o


iwi ribiri?
Dhanu ma pol gibed gibedo ku lewic mi weco iwi lembe m’uneno ribiri. Ento
ka Biblia ubeweco iwi lembene, eweco thwolo thwolo, re bende ku woro. Le-
mbe m’eyero tie ku kony ma lee iwa. Wacopo zungo ngo lembuno, pilembe
won Bibliane tie Yehova, Mungu m’ucwiyowa. Eng’eyo ma ber gin ma romo
miyo iwa bero. Bende, enyutho gin ma waromo timo pi nifoyo iye man gin
ma romo ketho wakwo kud anyong’a rondo ku rondo.

1. Paru pa Yehova tie ang’o iwi ribiri?


Ribiri tie giramiya ma cuu dit ma Yehova uyiko piwa wa dhanu. Eyike pi ni-
miyo anyong’a ni nico ku dhaku ma gigamiri i kindgi. Nikadhu kud i girami-
ya maeno, ju m’ugamiri gicopo nyolo awiya, man bende gicopo nyutho mer
i kindgi gin ario i ayi ma cuu man ma foyo i ng’atuman. Eno re m’uketho Le-
mbe pa Mungu uyero kumae: “Anyong’a negi [i] kum dhaku mir aradu
peri.” (Lembrieko 5:18, 19) Yehova ubemito nia Jakristuman m’ugamere
ubed kende kende ku jadhoge mi gamiri, niwacu, etim ribiri kude kende
ento kud etim abor.—Som Juebrania 13:4.

2. Lembsasa mi tarwang’ utie ang’o?


Biblia uyero nia “ju ma gitimo lembsasa mi tarwang’ . . . gibimondo ki
ngo i Ker pa Mungu.” (1 Jukorintho 6:9, 10) Pi niweco iwi lembsasa mi ta-
rwang’ eno, jugor Biblia m’ukiewo ku dhu Jugiriki gitiyo ku wec ma porneia.
Wec maeno uketho i iye (1) ribiri i kind dhanu ario ma gigamiri ngo, (2) ri-
biri m’ikind co ku co kunoke mon ku mon, man (3) ribiri ma jutimo ku lei.
Kara wanyay anyong’a i i Yehova man wan giwa de wanwang’ bero, wacika-
ra ‘nicerara i kum lembsasa mi tarwang’.’—1 Juthesaloniki 4:3.

 Ribiri maeno m’uyiyere ngo uketho i iye timo ma tung’ tung’ ma reco, calu ve ribiri i kind
dhanu ario, ribiri ma jutimo ku dhogjo, kud adhik, man nyobo watkum pa ng’atu mange pi nimiyo
ava mi tarwang’ i kume.

171
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite m’icopo uriri ko i


kum lembsasa mi tarwang’ man bero
m’ibinwang’u kan ibegwokiri pi nibedo
leng’ saa ceke i kurajo.

3. Ring lembsasa mi tarwang’ 4. Ceriri i kum abidhe


Yosefu m’ubino jatic pa Yehova ugam ucerere ku Ang’o ma copo ketho ebedo tek niceriri i kum abi-
kero kara egwokere leng’; eringo aringa cen ni dhe mi timo lembsasa mi tarwang’i? Nen VIDEO,
dhaku m’umito nia evut kude. Som Thangambere man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
39:1-12, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o m’ucwalu Yosefu niringo? ( VIDEO: Bed isom Biblia pi
—Nen verse mir 9. nivoyo abidhe (3:02)

˙ Iparu nia Yosefu utimo lembe m’atira?


Pirang’o iparu kumeno?
˙ Kinde m’umego mi video maeni unyang’
Aradu ma tin giromo lubo lapor pa Yosefu nenedi nia lembe m’ebecuku paru man m’ebetimo
kara kud gipodh i lembsasa mi tarwang’i? copo cwale nipodho i abor, etimo ang’o?
Nen VIDEO.
Kadok Jukristu ma pwe de ginyego anyega saa
moko pi nigwoko paru migi ubed ma leng’. Dong’
( VIDEO: Wuring tarwang’
(5:06)
ang’o ma copo konyi kara kud ibed iketh paru peri
iwi lembe m’ucido? Som Jufilipi 4:8, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:

Yehova ubemito nia wan ceke wacerara acera i ˙ Wacikara niketho paru mwa iwi lembe ma
kum lembsasa mi tarwang’. Som 1 Jukorintho nenedi?
6:18, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: ˙ Somo Biblia man bedo ku lembe lee i tic
pa Yehova copo konyowa nenedi nicerara i
˙ Lembang’o ma tung’ tung’ ma copo telo
kum abidhe mi timo dubo?
ng’atini nitimo lembsasa mi tarwang’i?
˙ Icopo ringo lembsasa mi tarwang’ nenedi?
5. Cik pa Yehova utie pi Dhanu moko paru nia Yehova ubediyowa adiya man
nia emaruwa ngo uketho ekwero iwa nitimo ribiri co
bero mwa ku co kunoke mon ku mon. Ento i andha, Yehova
umaruwa lee dit man ebemito nia wan ceke wakwo
Yehova ung’eyo gin ma copo miyo iwa bero man
rondo ku rondo. Re kara watuc nikwo kumeno, waci-
kony. Pieno enyutho iwa kite ma waromo gwokara
kara niworo cik pare. Som 1 Jukorintho 6:9-11, man
ko leng’ i kurajo, man enyutho bende bero ma le-
i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
mbuno romo miyo iwa. Som Lembrieko 7:7-27 ku-
noke nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji ˙ Nyo Mungu ukwero kende kende ribiri ma ju-
m’ulubo e: timo co ku co kunoke mon ku mon?

( VIDEO: Koso rieko mi luro i Pi ninyayu mutoro i Mungu, wan ceke wacikara niti-
lembe (9:31) mo alokaloka. Nyo bero moko nuti ma waromo nwa-
ng’u ka wabetimo kumeno? Som Zaburi 19:8, 11,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o m’uketho jalawobi maeno umondo i ˙ Iparu nia cik pa Mungu tie pek akeca? Pira-
abidhe?—Nen Lembrieko 7:8, 9. ng’o iparu kumeno?
˙ Nimakere ku Lembrieko 7:23, 26, timo lemb-
sasa mi tarwang’ copo kelo matoke ma rac
dit. Ento ka wagwokara, wabiuro peko ma
kani?
˙ Ka wagwokara i kum lembsasa mi tarwang’,
wabinwang’u bero ma kani i nindo m’ubino?

Yehova ukonyo dhanu ma dupa dit kara


gicak woro cik pare. Ecopo konyo in
bende kara ilokiri

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Etie rac ungo nitimo ribiri ku ng’atu moko ci
ma ii uyenyo tekene wumeruru ci.”
˙ Icopo dwoko nenedi?

173
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ribiri tie giramiya ma cuu dit ma re Ye-
hova uketho pi nico ku dhaku pare ke- Nen thelembe m’uketho Mungu
nde, kara umii anyong’a i kindgi. ubemito nia nico ku dhaku ma
gibemaru nikwo karacelo, kwa-
yu gilar gigamiri i yo m’atira.
Penji mi poyowic “Biblia uyero lembang’o iwi ni-
kwo karacelo m’umbe nigami-
˙ Lembsasa mi tarwang’ uketho i ri?” (Thiwiwec mi jw.org)
iye lembang’o?
˙ Wacopo timo ang’o pi niuro
lembsasa mi tarwang’i?
˙ Bero ang’o ma wacopo nwang’u Kadok Biblia uponjo nia ribiri
m’ikind co ku co kunoke mon
ka wabeworo cik pa Yehova iwi
ku mon utie rac, nyo eno ube-
kurajo?
nyutho nia wacikara nidagu
dhanu ma gicuku timo kit ribiri
ma kumeno? Kenen.
“Nyo timo ribiri co ku co man
mon ku mon utie raci?” (Thiwi-
wec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nen kite ma cik pa Mungu iwi
lembsasa mi tarwang’ mi kwo-
nde ceke ubegwoko kowa.
“Nyo ribiri ma jutimo ku dhog-
Lembe m’ukwayu itim jo utie andha ribiri?”
(Thiwiwec mi jw.org)
N Mak ku wii verse acel kunoke
ario mi ponji maeni ma bikonyi
kara iceriri i kum abidhe mi
timo lembsasa mi tarwang’.
I kpawa ma thiwie tie “Ginyutho
N Lembe mange: ira woro,” nen gin m’ucwalu ja-
lwo moko m’ubed utimo ribiri
ku co wagi niloko kura pare pi
ninyayu mutoro i Mungu.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 4, 2011, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 41,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
42

Biblia uyero lembang’o iwi bedo


jamusuma man iwi gamiri?
I suru moko, dhanu beparu nia ng’atini romo kwo ngo kud anyong’a kan
etie jamusuma. Re ju m’ugamiri ceke ngo re m’ubekwo kud anyong’a, man
jumusuma ceke ngo re ma gikoso anyong’a. I andha, Biblia unyutho nia le-
mbe ario zoo tie giramiya ma ber dit m’uai i bang’ Yehova.

1. Bedo jamusuma utie ku bero moko ma kani?


Biblia uyero kumae: “ng’atu m’ugamu kunoke m’ugiero utimo ber, ento
ng’atu m’ugamu ngo kunoke m’ugiero ngo utimo ber ma sagu.” (Som
1 Jukorintho 7:32, 33, 38.) Pirang’o jumusuma “utimo ber ma sagu”? Pile-
mbe gimbe ku yeny mi timo kero pi nipong’o yeny mi judhoggi mi gamiri.
Uketho wang’ ma pol gitie agonya nisagu. Pieno jumoko ubenwang’u saa
mi timo tic pa Yehova lee. Ku lapor, jumoko gibedok i kabedo mange pi ni-
rweyo lembanyong’a kuca. M’usagu zoo, gicopo nwang’u saa lee mi twiyo
mer ma ceng’ini ku Yehova.

2. Nigamiri calku cik utie ku bero moko ma kani?


Gamiri bende tie ku bero ma pare. Biblia uyero nia “juario sagu ng’atu
acel.” (Eklizia 4:9) Eno tie lemandha asagane pi Jukristu ma gibetiyo ku cik
mi Biblia i gamiri migi. Juario m’ugamiri calku cik ging’olo nia gibimariri, gi-
biworiri man gibigwokiri. Pieno wang’ ma pol gibedo ngo lingo lingo i gami-
ri migi, ento gikwo ma cwinygi tek nisagu ju m’ugamiri ngo calku cik. M’u-
medo maeno, ka nico ku dhaku gigamiri calku cik, kadok awiya migi de
gikwo ma cwinygi tek i otne.

3. Paru pa Yehova tie ang’o iwi gamiri?


Kinde ma Yehova uribo dhanu ario i gamiri ma kwong’a, eyero kumae:
“Nico biweko won ku min, man ebimoko [i] kum cege.” (Thangambere
2:24) Yehova ubemito nia nico giku dhaku pare gimariri man gibed kwa ka-
racelo m’umbe nipoko kindgi ka fodi gitie kwo ci. Re eyiyo nia nico giku
dhaku pare giromo lalu gamiri migi, kende kende ka ng’atu acel utimo abor.
Saa maeno, Yehova umiyo twero ni ng’atu m’ukoso ngo, m’ecopo ng’iyo ko
nilalu gamirine kan emaru. (Matayo 19:9) Yehova uyiyo ngo nia Jukristu
gigam kunoke gigom adhura.—1 Timoteo 3:2.

 Pi lembe m’uneno pokiri ma nico ku dhaku gipoko ko kindgi pi nindo moko ma ke ng’atu moko
mbe m’utimo abor, nen Thenge ma jumedo, mir 4. 175
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni gin m’iromo timo kara


ikwo kud anyong’a man inyay bende
anyong’a i i Yehova, nik’ibed jamusuma
kunoke ngo.

4. Tii ma ber ku giramiya


peri mi musuma
Yesu ubed uneno musuma pare ni giramiya ma Ka jutwiyo lei ario m’ukoc lee nia giwoth karacelo,
pire tek. (Matayo 19:11, 12) Som Matayo 4:23, gibisendiri lee. Kumeno bende, Jakristu m’ugamu
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: kunoke m’ugiero Jakristu wadi ngo binwang’u peko
dupa i gamirine
˙ Yesu utiyo nenedi ku musuma pare i tic pa
Won man pi nikonyo dhanu mange?

Jukristu ma jumusuma bende giromo nwang’u 5. Lond jadhogi mi


anyong’a tek gibetiyo ku musuma migi calu ma
Yesu utiyo ko. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec gamiri ku rieko
iwi penji m’ulubo e:
Ning’iyo ng’atu ma bibedo jadhogi mi gamiri
utie ng’iyong’ic ma pire tek lee mandha i kwo peri.
( VIDEO: Jumusuma ma Som Matayo 19:4-6, 9, man i ng’eye wuwec iwi
gibetimo ni Yehova (3:11) penji m’ulubo e:
˙ I wang’ nigamu dhaku kunoke nigiero, pi-
rang’o Jakristu ucikere nilar paru i lembe
˙ Jukristu ma jumusuma gicopo tiyo ku mu- cuu?
suma migi i yo moko ma kani ma beco?
Biblia copo konyi ning’eyo kura ma beco m’ukwayu
iyeny i bang’ jadhogi mi gamiri. Re lembe ma pire
Nyo ing’eyo?
tek nisagu zoo utie niyenyo nico kunoke dhaku
Biblia ung’olo ngo wend oro ma tap ma m’umaru Yehova ku cwinye ceke. Som 1 Juko-
ng’atini ucikere nigamu kunoke nigiero i rintho 7:39 man 2 Jukorintho 6:14. I ng’eye, wu-
iye. Re, ebemiyo juk ni ng’atu m’aradu nia wec iwi penji m’ulubo e:
ukeucir nituc ‘m’ekadh ko nindo mir ayada,’
niwacu oro ma ng’atini bedo i iye kud ava ˙ Pirang’o wacikara nigamu kunoke nigomo
ma lee dit mi timo ribiri, pilembe ava mae- kende kende Jakristu wadwa?
no m’akeca copo ketho ng’atini timo ngo ˙ Iparu Yehova copo winjere nenedi tekene
ng’iyong’ic moko ma cuu.—1 Jukorintho
wagamu kunoke wagiero ng’atu m’ubetimo
7:36.
ngo ire?

 I suru moko, junyodo re ma ng’iyo dhaku kunoke nico ni


nyathin migi. Kadok i suru ma kumeno de, junyodo ma jumer
gicikiri ngo nineno ku kwong’a sente kunoke gin mange i
bang’ ng’atu ma gibeng’iyone, ento gicikiri nineno mi kwo-
ng’o zoo ka nyo ng’atune umaru Yehova kunoke ngo.
6. Bed ku paru ma rom ku pa
Yehova iwi gamiri
I Israel ma con, co moko ubed uriemo mon migi pi
thelembe m’atira ngo. Som Malaki 2:13, 14, 16,
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Yehova udagu ka jubelalu gamiri pi
thelembe moko ma Biblia ucwaku ngo?
7. Wor cik ma Yehova
Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec
iwi penji m’ulubo e: umiyo pi gamiri
Ecopo bedo lembe ma yot ungo niworo cik ma Ye-
( VIDEO: Gamiri ucikere niriyo pi
hova umiyo pi gamiri. Ento ng’ey nia Yehova poko
nja (4:30)
mugisa iwi dhanu m’ubeii nitimo kumeno. Nen
VIDEO.

˙ Tekene jadhogi mi gamiri utie ngo Jamule- VIDEO: Ecopere niworo cik pa
(
mbe pa Yehova, icopo timo ang’o kara ga- Yehova iwi gamiri (4:14)
miri perine ubed kud anyong’a man ecungi
ma teki?

Som Juebrania 13:4, man i ng’eye wuwec iwi penji


m’ulubo e:
˙ Iparu nia cik ma Yehova uketho iwi
gamiri utie pek kunoke ngo? Pirang’o iparu
kumeno?

Jukristu gicikiri nikiewo pi gamiri migi kunoke


pi lalu gamiri migi i wang’ Leta pilembe i ng’om ma
pol, cik pa gavmenti ukwayu kumeno. Som Tito
3:1, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Kan itie ku dhaku kunoke nico, nyo andha
wudaru kiewo pi gamiri mwune i wang’ Leta
calu ma cik ubekwayu?

 Tekene ibekwo ku dhaku kunoke nico moko ma wugemuru


ngo kude calu ma cik ubekwayu, in re m’iromo ng’iyo niweke
Timo abor man lalu gamiri nyayu can ma lee i kum kunoke nigemiri kude dong’ ma zoo i yo m’atira.
jadhu nyom m’ukoso ngo man i kum awiya bende

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o ubekwayu nigamiri calku cik ngi? Nyo nikwo
karacelo ci uromo ngo?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

177
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Bedo jamusuma man nigamiri, ceke tie
giramiya ma cuu dit m’uai i bang’ Yeho- Nigamiri kende kende “i Rwoth”
va. Lembe ario eno zoo copo miyo thelembene tie ang’o?
anyong’a ka wabekwo nimakere ku “Penji mi jusom” (Otkur ma Wiw,
yeny pa Yehova. nindo 1, dwi mir 7, 2004)

Penji mi poyowic
˙ Ng’atini copo tiyo nenedi ma ber
ku musuma pare?
˙ Pirang’o Biblia ukwayu nia waga- ( 11:53 Nen video m’uweco pi lembe
mara kende kende i Rwothi? moko ario ma copo konyi kara
imak yub ma cuu iwi ng’atu
˙ Biblia uyiyo nia juromo lalu ga-
m’ibemito nigemiri kude man
miri pi thelembe acel kende ma iwi nyom.
kani?
Kite m’icopo yikiri ko pi gamiri

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 1:56 Nen thelembe m’uketho umego
moko unwang’u nia gin ma Ye-
hova umiyo ire usagu bor dit
Lembe m’ukwayu itim piny ceke m’etuc niweko.
Abino geno nia ebidoko Ja-
N Tekene fodi Leta ung’eyo ngo pi mulembe
gamiri peri, tim kero nipong’o
lembe m’ubekwayere kara edok
ni gamiri m’umakere ku cik man
efoy bende i Yehova.
Lembang’o ma ng’atini ucikere
N Lembe mange: ning’iyo iye cuu i wang’ nimaku
yub mi lalu gamiri kunoke mi
pokere ku jadhoge mi gamiri pi
nindo moko?
“Yung ‘gin ma Mungu ribo ka-
racelo’ ” (Otkur ma Wiw,
dwi mir 12, 2018)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 42,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
43

Biblia uyero lembang’o


iwi madhu kong’o?
I ng’om zoo, paru mi dhanu utie rom rom ungo iwi kong’o. Jumoko gibed
gimaru nimadhu kong’o saa moko karacelo ku jurimbgi. Jumange ke gima-
ru ngo nimadhu kong’o kadok nyanok de. Ento jukurucel gilund gimadhu
kong’one lee akeca nituc ma gimer ko amera bu. Dong’ Biblia ke uyero le-
mbang’o iwi madhu kong’o?

1. Nyo etie rac nimadhu kong’o?


Biblia ukwerowa ngo ku madhu kong’o. Kakare nikwero, elund ekwanu ko-
ng’o i kind piny dupa ma beco ma Mungu umiyo iwa. Eyero kumae: “Pigu-
lok ma nyayu mutoro i adunde dhanu.” (Zaburi 104:14, 15) Jurutic pa Mu-
ngu moko mi rundi ma con bende gibed gimadhu kong’o.—1 Timoteo 5:23.

2. Biblia umiyo juk ma kani ni ju m’ung’iyo nimadhu kong’o?


Yehova ukwero madhu kong’o m’akeca man mero. (Jugalatia 5:21) Lembe
pare uyero kumae: ‘Kud ibed i kind andrej pigulok.’ (Lembrieko 23:20) Pie-
no ka wabemadhu kong’o, n’ikebed i kind dhanu kunoke kendwa, wacikara
ngo nimadhe lee akeca ma dong’ wacak paru lembe i ayi ma cuu ngo, wa-
cak weco swa, nitimara pang’ pang’, kunoke ninyotho yotkum mwa. Ka wa-
bed wabedo pe ku copo mi jigo wend kong’o ma wabemadhu, ecibedo ber
nia dong’ wawek nimadhe aweka zoo.

3. Wacopo woro ng’iyong’ic mi jumange iwi kong’o nenedi?


Ng’atuman ucikere ning’iyo en gire kan ebimadhu kong’o kunoke ngo. Wa-
cikara ngo ning’olo lembe iwi ng’atu m’ung’iyo nimadhu kong’o i kadhiri ma
ber, man wacikara ngo nidiyo ng’atu moko ya umadh kong’o ma en k’ebe-
mito ngo emadhi. (Jurumi 14:10) Ento ka wang’eyo nia jumange giromo
neno ber ungo kong’o ma wabemadhu, wacikara ngo nimadhu kong’one
amadha zoo. (Som Jurumi 14:21.) Pirang’o? Pilembe wabeyenyo bero mwa
giwa ngo, ento bero mi jumange.—Som 1 Jukorintho 10:23, 24.

179
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni cik moko mir ukungu mi Biblia ma bikonyi ning’iyo ka nyo
icopo madhu kong’o kunoke ngo man nia ibimadhe ke rukani. Wanen bende
gin m’icopo timo kara iwek nibemadhu kong’o nisagu mukero.

4. Ng’ii nia ibimadhu ˙ ibed ituc ungo niketho iri mupaka mi


wend kong’o m’ukwayu imadhi?
kunoke ngo
˙ cik mi ng’om mwu uyiyo ngo nia
Yesu ubedo ku paru ma nenedi iwi kong’o? Pi ni- imadh kong’o?
ng’eyo, wakenen udu ma kwong’a m’egam etimo. ˙ ibenweng’iri karacelo ku ng’atu moko ma
Som Yohana 2:1-11, man i ng’eye wuwec iwi penji dong’ uweko nimadhu kong’o pilembe con
m’ulubo e: ebed emadhe akeca?
˙ Nikum udu maeni, icopo yero nia paru pa Yesu
ubino ang’o iwi kong’o man iwi ju m’ubema- Kan iyiko foc mi nyom kunoke nambu moko, nyo
dhe? ukwayu iketh kong’o de ubed unuti kokoro i iye? Pi
ning’eyo gin m’iromo timo, nen VIDEO.
˙ Calu ma Yesu ukwerowa ngo ku madhu ko-
ng’o, Jakristu ucikere nineno nenedi ng’atu
m’ubemadhe? ( VIDEO: Nyo ukwayu aketh
kong’o ubed unuti? (2:41)
Re kadok Jakristu utie agonya nimadhu kong’o
de, eno nyutho ngo nia ecikere nimadhe kwa. Som
Lembrieko 22:3, man i ng’eye wuwec iwi penji m’u- Som Jurumi 13:13 man 1 Jukorintho 10:31, 32. I
lubo e: Nyo etie ber nimadhu kong’o asu tekene . . . ng’ei somo verseman, wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ ibeciringo mutukari, moto, gari, kunoke ibeci- ˙ Icopo tiyo nenedi ku telowic maeni kara itim
tiyo ku macin moko? ng’iyong’ic ma bifoyo i Yehova?
˙ itie ku mugisa?
˙ munganga ukwero iri madhu kong’o?

Jakristuman ucikere ning’iyo en gire kan


ebimadhu kong’o kunoke ngo. Kadok saa
moko eromo madhu kong’o de, re saa
mange eromo ng’iyo nimadhe ngo
5. Lar ing’ii nia ibimadhu rukani ˙ Ka ng’atini madhu kong’o lee akeca, lemba-
ng’o ma romo timere?
Kan imaru nimadhu kong’o, poy i kum lembe ma
e: Kadok Yehova ukwero ngo madhu kong’o de, re Lembang’o ma romo konyowa kara kud wamadh
elund ekwero kong’o ma jumadhu nikadhu mukero. kong’o nikadhu mukero? Ukwayu wang’ey copo
Pirang’o? Som Hoseya 4:11, 18, man i ng’eye wu- mwa, niwacu kadhiri ma waromo madhu, man kud
wec iwi penji m’ulubo e: wakadh mukerone. Som Lembrieko 11:2, man i
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o etie ber nia iketh iri mupaka iwi wend
kong’o m’ukwayu imadhi?

6. Gin ma romo konyi kara (


iwek kong’o m’akeca
Nen gin m’ukonyo jalwo moko niweko kong’o m’akeca. Nen VIDEO, VIDEO: ‘Aol ku kit kwo para’
man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: (6:32)

˙ Nimakere ku video maeni, Dmitry ubed utimere


nenedi kan emadhu kong’o?
˙ Nyo ebedo yot ire niweko kong’o ndhu ndhu?
˙ Ang’o m’udok ukonye kara etuc niweko kong’o ma jumadhu akeca?

Som 1 Jukorintho 6:10, 11, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o mero tie rac akeca?
˙ Ang’o m’unyutho nia jamero ma lee de romo lokere?

Som Matayo 5:30, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Kinde ma Yesu uweco iwi kabu cingjo, emito nyutho nia kadok
saa moko etie lembe ma tek de, re ubekwayu nia wayii niweko
lembe moko cen pi nifoyo i Yehova. Dong’ iromo timo ang’o te-
kene ibeii kpe, re ibetuc ungo niweko madhu kong’o m’akeca?

Som 1 Jukorintho 15:33, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Ka jurimbi tie dhanu ma madhu kong’o nikadhu mukero, giromo
bedo kud atelatela ang’o i wii?

 Dhanu moko gidaru doko ng’eca mi kong’o. Eromo kwayu nia gisay munganga bu re
m’utuc nikonyogi kara givudhiri kud i the cing kong’o. Munganga ma pol giyero nia gin
ma romo konyo dhanu maeno kara gibed ma cuu, utie niweko kong’one dong’ magwei.

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Nyo etie rac nimadhu kong’o?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

181
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova umiyo iwa kong’o kara ubed
unyay anyong’a i iwa, ento ekwero ko- ( 2:31 Aradu gicopo timo ang’o kara
ng’o ma jumadhu nikadhu m’ukero gimak ng’iyong’ic ma cuu iwi
man mero. kong’o?
Madh ipoi

Penji mi poyowic
˙ Biblia uyero lembang’o iwi madhu
kong’o?
˙ Madhu kong’o nikadhu mukero
copo nyayu peko ma kani? Kenen lembe ma tung’ tung’
ma romo konyi kara iwek ma-
˙ Waromo nyutho nenedi nia wabe-
dhu kong’o nikadhu mukero.
woro ng’iyong’ic mi dhanu mange
iwi kong’o? “Nyo kong’o umaku kakare ma
lee i kwo peri?” (Otkur ma Wiw,
nindo 1, dwi mi 1, 2010)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Nyo Jukristu giromo ting’o


cupa mi kong’o malu man ni-
gudo kumgi?
“Penji mi jusom” (Otkur ma Wiw,
Lembe m’ukwayu itim nindo 15, dwi mir 2, 2007, mi
français)
N Kan ibemito imadh kong’o, nen
lembe m’ibenweng’iri iye, man
lar ing’ii nia ibimadhu rukani.

N Lembe mange: I kpawa ma thiwie tie, “Abino


ve kathini ma kong’o romo po-
ng’o ngo iye,” nen gin m’uko-
nyo jalwo moko kara ewek ni-
madhu kong’o m’akeca.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 5, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 43,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
44

Nyo foc ceke foyo i Mungu?


Yehova ubemito nia wabed wanjoy kwo, man saa mange watim kadok foc
kunoke feth bende. Ento nyo foc ceke foyo iye? Wacopo nyutho nenedi nia
wamaru Yehova i lembe maeno?

1. Pirang’o foc ma pol ma dhanu betimo foyo ngo i Yehova?


Nyo ing’eyo? Karaman foc kunoke feth dupa ma dhanu gibecuku timo tin
eni ujengere ngo iwi ponji mi Biblia, man ju m’ugam ucaku thegi de utie ju
m’ubed uworo mungu m’araga. Pieno, focne gitie mi dini mi vupo man gitie
ku winjiri ku tipo m’ucido kunoke gijengiri iwi paru ma nia ng’eyong’ec tho
ngo. Focne moko ke ujengere iwi yiyoyic mi vupo kunoke yiyoyic ma jubedo
ko iwi lembe mi thangu kunoke mi bati. (Isaya 65:11) Yehova neno lembe
maeno nenedi? Ebecimo wang’ jurutic pare kumae: “Wukoyuru giwu . . .
man kud wumul gin m’ucido.”—2 Jukorintho 6:17.

2. Yehova neno nenedi foc kunoke ceng’ ma dit m’ubemiyo


yung m’umakere ngo ni dhanu?
Yehova ubecimo wang’wa nia kud waketh genogen mwa iwi dhanu ma
dhanu e. (Som Yeremia 17:5.) Lundo ke foc kunoke ceng’ ma dit moko be-
bedo tap pi niyungo jubim kunoke juaskari. Mange bebedo pi niyungo ayi
mi ng’om (calu ve drapo) kunoke pi niparu pi bedagonya ma ng’ombe
unwang’u. (1 Yohana 5:21) Focne mange ke bebedo pi niyungo ungu mi
lembgamba kunoke dikiri moko. Yehova copo winjere nenedi ka wabemiyo
ni ng’atini kunoke ni dilo moko kit yung m’eromo ko ngo, asagane ke ng’a-
tu kunoke dilo m’ubemewo paru m’ukoc ku yeny pare en e Mungu?

3. Timo ma kani ma romo dwoko foc ni gin m’uyiyere ngo?


Biblia ukwero “mer ku kong’o, foc ma reco, [man] kwaya mi meth.” (1 Pe-
thro 4:3) Ento i feth kunoke ceng ma dit moko, dhanu gitimo kwa lembe ma
reco man mir acidi m’umbe nikweriri gigi. Kara wamedara nibedo jurimb Ye-
hova, ubekwayu wakoyara cen ku kit timo maeno ceke ma reco.

 Nen Thenge ma jumedo, mir 5 pi ning’eyo gin m’iromo timo ka dhanu m’i ng’eti gibetimo foc
moko kunoke ceng’ ma dit.

183
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite m’icopo maku


ko yub mi rieko iwi lembe m’uneno
foc man ceng’ ma dit ma tung’
tung’ kara inyay mutoro i Yehova.

4. Kwer cen foc ceke m’ubemiyo


ngo yung ni Yehova Wacopo ng’eyo nenedi
Som Juefeso 5:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: nia foc moko foyo ngo i
Mungu?
˙ Pi ning’eyo ka nyo wacopo timo foc moko kunoke ngo wacikara
ning’iyo lembang’o?  Nwang’u focne ujengere
iwi ponji ma Biblia ucwa-
˙ Kekwan kit foc kunoke ceng’ ma dit moko ma dhanu ma pol
ku ngo. Pi ning’eyo le-
betimo kaka m’ikwo i iye. mbuno, say niyang’ nia
˙ Iparu nia focne giromo nyayu mutoro i Yehova de? focne ugam ucaku
nenedi.
Ku lapor, nyo idaru penjiri de nia paru pa Mungu tie ang’o iwi timo  Nwang’u focne ubemiyo
foc mi nyoliri? Biblia unyutho ngo wang’ acel de nia jaratic pa Yeho- yung m’umakere ngo ni
va moko utimo foc mi nyoliri; re eweco pi foc moko ario mi nyoliri, dhanu, ni dilo, kunoke ni
man dhanu m’utimogi ubino zoo jurutic pa Yehova ngo. Som Tha- ayi mi ng’om moko. Wan
ngambere 40:20-22 man Matayo 14:6-10. I ng’eye, wuwec iwi penji wayungo Yehova nisagu
m’ulubo e: zoo man wageno nia En re
m’ebidaru peko mi ng’om
˙ Lembang’o m’urombo i foc mi nyoliri ario maeno ceke? maeni.
˙ Nimakere ku lembe ma Biblia ukoro, iparu nia Yehova winjere  Nwang’u lembe man
nenedi ka jubetimo foc mi nyoliri? timo mi iye ukoc ku ma
cik mi Biblia ubekwayu.
Re saa moko nyo ibepenjiri asu kumae: ‘Nyo andha Yehova romo Wan wacikara nibedo ku
dieng’ kan abedikara i foc mi nyoliri kunoke i focne mange ma Biblia kura ma leng’ saa ceke.
ucwaku ngo?’ Som Ai 32:1-8. I ng’eye, nen VIDEO man wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o wacikara nitimo kero ning’iyo gin ma foyo i Yehova? (

˙ Wacopo timo kumeno nenedi?


VIDEO: Foc man lembsuru ma
foyo ngo i Mungu (5:07)
5. Kony dhanu mange kara (
giwor yiyoyic peri
Ecopo bedo tek niceriri ka dhanu mange gibecego mac i kumi nia VIDEO: Kor pi yiyoyic peri ku
idikiri kugi i foc kunoke lembsuru moko ma foyo ngo i Yehova. Saa rieko (2:01)
maeno iromo timo ang’o? Kor igi pi ng’iyong’ic peri ku rieko man ku
woro. Bed bende ku cirocir. Pi nineno lapor moko mi lembe m’iromo
timo, nen VIDEO.
Som Matayo 7:12, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nimakere ku verse maeni, nyo ubekwayu nia iyer ni jupewu
m’utie ngo Jumulembe nia gicikiri ngo nitimo foc kunoke ceng’
ma dit moko?
˙ Icopo timo ang’o pi niyomo cwiny wedi peri man kara ging’ey
nia kadok ibidikiri ngo kugi i foc migi de, re asu imarugi man
ibedieng’ pigi?

6. Yehova ubemito wabed kud anyong’a


Yehova ubemito nia wabed wanambi man wanjoy kwo karacelo ku
wedi mwa man jurimbwa. Som Eklizia 8:15, man wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Verse maeni ubenyutho nenedi nia Yehova ubemito wabed
kud anyong’a?

Yehova umaru ka dhanu pare gibenambu ma ber man gibenjoyo


kwo karacelo. Nen VIDEO pi ning’eyo kite ma lembuno unyuthere
ko kamaleng’ i coko mwa ma dit ma diko ng’om dupa.
Som Jugalatia 6:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nyo ubekwayu nia wakewadikara i foc ma dhanu ma pol gibeti- (
mo pi ninyutho nia wabenyutho “bero ni dhanu” mange?
˙ I kind nimiyo giramiya pilembe judiyi adiya i saa mi foc, man
nimiyo giramiya ku berocwinyi, ma kani ma romo nyayu anyo- VIDEO: Ayi ma junyutho ko jol
i coko ma dit ma diko ng’om
ng’a i ii?
dupa (5:40)
˙ Jumulembe pa Yehova dupa gibed giyiko nambu saa moko ni
awiya migi man bende gimiyo igi giramiya rek kumeni. Kan itie
kud awiya, lembang’o ma segi m’iromo timo igi?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Sayu ning’eyo kite ma foc moko ucaku ko pire tie tek ungo.
Gin ma pire tek utie kende kende ninambu karacelo ku wedi man jurimo.”
˙ In ke icopo yero ang’o?

185
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito nia wabed wanambi
man wanjoy kwo karacelo ku wedi Kenen kwond foc man ceng’
mwa man jurimbwa. Re ebemito be- ma dit moko ma Jukristu giti-
nde nia waur cen foc man nambu mo ngo.
ceke ma foyo ngo iye. “Pirang’o Jumulembe pa Ye-
hova gitimo ngo foc moko?”
(Thiwiwec mi jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Wacopo ng’eyo nenedi nia foc
moko foyo ngo i Yehova?
˙ Wacopo konyo nenedi wedi mwa Nen thelembe ang’wen m’uke-
man jurimbwa kara ginyang’ tho wayiyo nia foc mi nyoliri
i kum ng’iyong’ic mwa mi timo foyo ngo i Mungu.
ngo foc man ceng’ ma dit moko? “Pirang’o Jumulembe pa Ye-
hova gitimo ngo foc mi nindo
˙ Ang’o m’unyutho nia Yehova
mi nyoliri?” (Thiwiwec mi jw.org)
umaru ka wabenambu ma ber
man watie kud anyong’a?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( Nen kite m’aradu m’umaru


11:35
Yehova copo nyayu ko anyo-
ng’a i iye i nindo mi foc mi
ceng’ ma dongo.
Lembe m’ukwayu itim Piri tek i ii Yehova

N Tii ku lembe ma waneno i ponji


maeni pi ning’eyo ka nyo foc
ma dhanu ubetimo kaka m’ikwo
i iye utie cuu kunoke ngo.
Jukristu ma wendgi lee dit gi-
N Lembe mange: ng’iyo nitimo ngo foc mi Noeli.
Nyo ang’eyang’o umondo i igi
pi ng’iyong’ic migine?
“Ginwang’u lembe ma ber
m’usagu zoo” (Otkur ma Wiw,
nindo 1, dwi mir 12, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 44,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
45

Nicwaku ngo thenge mi ng’om


thelembene tie ang’o?
Yesu uponjo nia julub pare gicikiri ngo nibedo i thenge “mi ng’om.” (Yoha-
na 15:19) Eno uketho i iye nicwaku ngo thenge moko mi ng’om maeni, ni-
wacu nimondo ngo i lembgamba kadi i lwiny. Re ku lemandha, saa moko
etie lembe ma yot ungo nibedo kumeni m’umbe nicwaku thenge moko.
Dhanu moko copo caku cayuwa man ning’ierowa bende pi ng’iyong’ic
mwane. Dong’ wacopo nyutho nenedi nia wabecwaku ngo thenge moko mi
ng’om maeni ento nia watie kende kende i thenge pa Yehova Mungu?

1. Jukristu mandha gineno gavmenti mi dhanu nenedi?


Jukristu mandha giworo gavmenti. Tap calu ma Yesu ugam uyero, ‘wamiyo
piny pa Kaisari ni Kaisari,’ niwacu, waworo cik mi ng’om maeni, calu ve cik
m’ubekwayu niculo palatha man karathasi ma tung’ tung’ pa Leta. (Marko
12:17) Biblia uwacu nia ka dhanu ubebimo, etie kende kende pilembe Yeho-
va re m’uweko nia gikegibim wiwa. (Jurumi 13:1) Pieno wanyang’ nia bimo-
bim mi dhanu utie ku dito mi kadhiri moko kende, ento pa Mungu re ma dit
nisagu. Wabekuro Mungu man Ker pare mi polo re m’ubin udar peko ceke
mi dhanu.

2. Wacopo nyutho nenedi nia wabecwaku ngo thenge mi ng’omi?


Calu Yesu, wan bende wamondo ngo i lembgamba. Kinde ma dhanu uneno
udu moko ma Yesu utimo, gimito gikethe ni Rwoth migi iwi ng’om keni, ento
eyiyo ngo. (Yohana 6:15) Pirang’o ejay? Pilembe calu m’edok eyero i ng’e-
ye, “Ker [pare] tie ngo mi ng’om maeni.” (Yohana 18:36) Wa julub pa Yesu
bende, wanyutho nia wabediko ngo cingwa i thenge mi ng’om maeni i yore
dupa. Ku lapor, wadikara ngo i lwiny. (Som Mika 4:3.) Waworo ayi mi ng’om,
calu ve bendela (drapo), ento watimo ngo ire thier, niwacu wamiyo ngo ire
kit woro man yung ma wamiyo ni Mungu kende. (1 Yohana 5:21) Bende, wa-
cwaku ngo ungu moko mi gamba kadi won gamba m’ubekwayu jubol kwir i
wiye, man wabedo de ngo jadhoge. I yo maeno man mange, wanyutho nia
wamoko mwa kende kende i kum bimobim pa Mungu, niwacu Ker pare.

187
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe moko m’ecopo bedo tek iwa i igi


ninyutho nia wabecwaku ngo thenge mi ng’om, man wanen
kite m’iromo maku ko yub ma foyo i Yehova i lembene.

3. Jukristu mandha gicwaku ngo (


thenge mi ng’om maeni
Yesu ku julub pare giweko iwa lapor ma ber mir aluba. Som Jurumi VIDEO: Jukristu mandha
13:1, 5-7 man 1 Pethro 2:13, 14. I ng’eye, nen VIDEO man wuwec iwi gicwaku ngo thenge mi ng’om
penji m’ulubo e: —Thenge mi 1 (4:28)

˙ Pirang’o wacikara niworo judongo pa gavmenti?


˙ Wacopo nyutho nia wabeworogi i yo moko ma kani? (

I saa mi lwiny, thek kunoke ng’om moko romo loko nia gibecwaku
ngo thenge moko, ento i andha nwang’u gilund gibekonyo thenge VIDEO: Jukristu mandha
ario zoo. Dong’ nicwaku ngo thenge moko thelembene tie ang’o i gicwaku ngo thenge mi ng’om
andha? Som Yohana 17:16. I ng’eye, nen VIDEO man wuwec iwi pe- —Thenge mir 2 (3:11)
nji m’ulubo e:
˙ Nicwaku ngo thenge mi ng’om thelembene tie ang’o? (

Waromo timo ang’o ka judongo pa Leta gibekwayu nia watim lembe


ma cik pa Mungu ulund ukwero? Som Tic mi Jukwenda 5:28, 29. I VIDEO: Jukristu mandha
ng’eye, nen VIDEO man wuwec iwi penji m’ulubo e: gicwaku ngo thenge mi ng’om
—Thenge mir 3 (1:18)
˙ Tekene dhanu umiyo cik m’ukoc ku pa Mungu,
wacikara niworo cik ma kani?
˙ Kenyuth lembe moko ma romo wok man ma romo kwayu nia
Jukristu kud giwor cik mi judongo pa gavmenti.
4. Kud icwak thenge mi ng’om i (
paru kadi i timo peri
Som 1 Yohana 5:21. I ng’eye, nen VIDEO man wuwec iwi penji VIDEO: Ubekwayu Jukristu
m’ulubo e: mandha gibed ku tegocwiny
—Kara kud gimond i
˙ I video maeni, pirang’o Ayenge ukwero nimondo i lembgamba lembgamba (2:49)
kadi nidikere i seremoni mi motho bendela?
˙ Nyo emaku yub mi rieko? Pirang’o iparu kumeno?
(
Eromo bedo tek iwa nicwaku ngo thenge mi ng’om i lembe mange
ma kani? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
VIDEO: Ponji ma wanwang’u i
˙ Ka tuko moko ubethubo kind ekip mi ng’om ario, wacopo nyu- Otkur ma Wiw: kud imond i
tho nenedi nia watie ngo i thenge moko? thenge moko mi ng’om maeni
˙ Ka weg gamba gimaku yub m’utie ku matoke ma ber kunoke m’upokere (5:16)
ma rac i wiwa, wacopo nyutho nenedi asu nia wabecwaku ngo
thenge mi ng’omi?
˙ Ka wang’ ma pol wabed walubo lembang’eya mi politik man
jurimbwa de beweco kwa iwi lembene, lembuno copo bedo ku
matoke ma kani i wiwa?

Nik’ebed i wec
kunoke i timo, Jakristu
ucikere ngo nicwaku
thenge mi ng’om i lembe
moko ma kani?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Pirang’o wubed wumotho ngo bendela man
wuwero ngo wer mi yungo ng’om mwu?”
˙ Icopo dwoko nenedi?

189
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Jukristu gitimo kero migi ceke pi ni-
mondo ngo i lembgamba man nicwa- ( 3:14 Saa moko eromo kwayu nia
ku ngo thenge moko mi ng’om maeni, watwonara kadok ku lemba-
n’ikebed i paru, i wec, man i timo ng’o pi nimondo ngo i lembga-
migi. mba?
Yehova uwekowa ngo
nyanok de
Penji mi poyowic
˙ Wacikara nitimo ang’o ni judo-
ngo pa gavmenti?
˙ Pirang’o wacikara ngo nicwaku ( 4:25 Juruot gicopo lar yikiri nenedi
thenge moko mi lembgamba? nya con con pi lembe ma romo
cwalugi nicwaku lembgamba?
˙ Eromo bedo tek iwa nicwaku ngo
thenge mi ng’om i lembe moko Kud imond i lembgamba, ka-
dok i kind dhanu
ma kani?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

( 5:19 Pirang’o nicero ba ng’om peri


utie ngo rwom m’usagu zoo
m’iromo bedo ko?
Lembe m’ukwayu itim
“Ni Mungu lembe ceke co-
N Kepar lembe moko m’ineno nia pere”
eromo bedo tek iri i iye ninyu-
tho nia ibecwaku ngo thenge mi
ng’om, man lar ing’ii con con
gin m’ibiyero kunoke m’ibitimo i
saa maeca.
Nen kite m’icopo nyutho ko nia
ibediko ngo cingi i thenge mi
N Lembe mange:
ng’om maeni kan ibeng’iyo tic
m’ukwayu itim.
“Ng’atuman biyero pire gire ni
Mungu” (Otkur ma Wiw, nindo 15,
dwi mir 3, 2006, mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 45,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
46

Pirang’o ukwayu ithier kwo peri


ni Yehova man ilim batizo?
Nithiero kwo peri ni Yehova tie ning’olo ire i rwo nia ibitimo ire kende man
ibiketho yeny pare i kabedo ma kwong’a i kwo peri. (Zaburi 40:8) I ng’eye,
ubekwayu ilim batizo. Kinde m’ibelimo, nwang’u ibenyutho i wang’ dhanu
ceke nia idaru thieriri ni Yehova Mungu. Eno tie yub ma pire tek nisagu yub
mange ceke m’iromo maku. Bende, etie yub ma biloko kwo peri zoo. Dong’
ang’o ma copo cweli nimaku yubne?

1. Ang’o ma romo cwalu ng’atini nithiero kwo pare ni Yehova?


Mer re ma cwaluwa nithiero kwo mwa ni Yehova. (1 Yohana 4:10, 19) Biblia
ubeyero kumae: “Icikiri nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku
ng’eyong’ec peri ceke, ku pidoic peri ceke, man ku tegoni ceke” (Marko
12:30) Wanyutho nia wamaru Mungu, ungo kende kende nikadh’i wec mwa,
re bende nikadh’i lembe ma wabetimo. Ka nico ku nyaku moko gimariri
andhandha, gigamiri. Kumeno bende, mer ma wamaru ko Yehova bicwalu-
wa nithiero kwo mwa giwa ire man nilimo batizo.

2. Mugisa ma kani ma Yehova ubemiyo ni Jumulembe pare


ma gilimo batizo?
Kan ilimo batizo, ibidoko acel m’i kind juruot pa Yehova ma gitie weg anyo-
ng’a. Ibineno ku weng’i mer pare i kwo peri i yore dupa, man ibidoko jari-
mbe ma ceng’ini nisagu ma tin. (Som Malaki 3:16-18.) Bende, Yehova bibe-
do Wuru andhandha. M’umedo maeno, i ng’om zoo, ibidoko kud umego ku
nyimego dupa m’umare man m’umeri. (Som Marko 10:29, 30.) Re lembe
moko nuti m’ukwayu ilar itim i wang’ nilimo batizo. Lembang’o? Ubekwayu
iponj lembe iwi Yehova, imare, man inyuth yiyoyic i Wode. M’umedo maeno,
icikiri nithiero kwo peri ni Yehova. Kan itimo lembe maeno ceke man ilimo
batizo, ibibedo ku genogen mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo. Lembe pa
Mungu uwacu kumae: “Batizo bende ubebodhowu kawoni.”—1 Pethro
3:21.

191
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen nia pirang’o pire tek


ya ithier kwo peri ni Yehova
man ilim batizo.

3. Wan ceke
wacikara ning’iyo
ng’atu ma
wabitimo ire
I Israel ma con, dhanu moko gi-
bed giparu nia gicopo timo ni
Yehova man bende ni Baal ma
Mungu m’araga. Ento Yehova
ugam uoro jabila pare Eliya
4. Par pi mer ma
ucidh utwinyo paru migi ma Yehova umeri ko
racne cen. Som 1 Ubimo 18:21,
man i ng’eye wuwec iwi penji Yehova umiyo iwa giramiya dupa ma beco. Ka wan ke wacopo
m’ulubo e: miyo ire ang’o? Nen VIDEO.

˙ Nyithindho mir Israel gibino


( VIDEO: Mii giramiya ni Mungu (3:04)
i wang’ ng’iyong’ic ma kani
ma gicikiri nitimo?

Calu nyithindho mir Israel, wan


bende wacikara ning’iyo ng’atu Yehova unyutho iri mer pare i yore moko ma kani? Som
ma wabitimo ire. Som Luka 16: Zaburi 104:14, 15 man 1 Yohana 4:9, 10, man i ng’eye wuwec iwi
13, man i ng’eye wuwec iwi penji penji m’ulubo e:
m’ulubo e: ˙ I kind giramiya ceke pa Yehova, ma kani m’imaru nisagu?
˙ Pirang’o ecopere ngo nia ˙ Giramiya parene uketho itie ku paru ma kani i wiye?
watim ni Yehova man be-
nde ni ng’atu kunoke piny Ka ng’atu moko umiyo iwa giramiya ma wamaru akeca, wan
moko mange? bende wamito wanyuth ire foyofoc mwa. Som Poi mi Cik 16:17,
˙ Wacopo nyutho nenedi ni man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Yehova nia wang’iyo mwa ˙ Kan ibeneno piny ceke ma Yehova umiyo iri, adundeni cweli
nitimo ire kende? nimiyo ire bende ang’o?
5. Nithiero kwo peri ni Yehova (
miyo mugisa dupa
Dhanu ma dupa giyiyo nia ka piri yik lee, itie ku tic ma cuu, kunoke VIDEO: Goyo mupira re ma
ipong’ ku sente, ibikwo kud anyong’a. Nyo eno tie lemandha? Nen pire bino tek nisagu zoo i kwo
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: para (5:45)

˙ Kadok ng’atu mi video maeni ugam umaru goyo mupira lee, re


pirang’o eng’iyo niweko?
˙ Ethiero kwo pare, ungo ni mupira, ento ni Yehova. Nyo ibeparu
nia emaku yub m’atira? Pirang’o?

I wang’ nidoko Jakristu, jakwenda Paulo ubedo lubo lembe ma romo


ketho pire yik lee. Egam esomo cik mi Juyahudi cuu man japonjo
pare ubino ng’atu ma rwonge yik lee. Re Paulo uweko lembuno ceke
pi nidoko Jakristu. Nyo ang’eyang’o moko umondo i iye de? Som Ju-
filipi 3:8, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o Paulo uyero nia gin m’ebed etimo i wang’ nidoko Ja-
kristu ubino ve “susu”?
˙ Edok enwang’u ang’o kaka gin m’eweko?
˙ I kind timo ni Yehova ku timo lembe mange i kwo peri, ma kani
ma cuu nisagu? Pirang’o iyero kumeno?

Bero ma Paulo udok unwang’u


kinde m’edoko Jakristu, usagu bor
dit gin m’elar eweko

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Ang’eyo nia eni tie lemandha, re fodi atie ngo ayika nilimo.”
˙ Pirang’o iparu nia etie lembe ma cuu nithiero kwo peri ni Yehova?

193
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Mer re ma cwaluwa nithiero kwo mwa
ni Yehova man nilimo batizo. ( 6:54 Jagoy mizik man jagoy mupira
moko ging’iyo nithiero kwo
migi ni Yehova. Kenen gin m’u-
Penji mi poyowic cwalugi nitimo kumeno.
Penji m’aradu gipenjiri ko:Abi-
˙ Pirang’o Yehova uromo nia wa- timo ang’o ku kwo para?—Gi-
mare man watim ire kud adunde- pepoy
wa ceke?
˙ Mugisa ma kani ma Yehova ube-
miyo ni Jumulembe pare ma gili-
mo batizo? Nen thelembe mange ma
copo cweli nithiero kwo peri ni
˙ Nyo icopo maru nithiero kwo peri
Yehova.
ni Yehova?
“Pirang’o ukwayu ithier kwo
peri ni Yehova?” (Otkur ma Wiw,
nindo 15, dwi mi 1, 2010, mi
français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 4:30 I video ma e mi mizik, kenen


anyong’a ma ju m’uthiero kwo
migi ni Yehova gitie ko.
Amiyo kwo para iri
Lembe m’ukwayu itim
N Kinde m’ibeyiko ponji m’ulubo,
kepar pi lembe ma tung’ tung’
ma nyo ubeceri ku thiero kwo
peri ni Yehova.
I kpawa mi kwo ma thiwie
N Lembe mange: tie, “Pi oro dupa abed apenjara
nia pirang’o wabekwo i ng’om
keni,” kenen gin m’ucwalu dha-
ku moko ning’iyo gin ma pire
tek nisagu i kwo pare.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 11, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 46,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
47

Nyo lembe moko ubeceri


ku limo batizo?
Ma jiji mbe, idaru ng’eyo lembe dupa dit iwi Yehova nikadhu kud i ponji mi
Biblia. Copere nia idaru timo bende alokaloka moko nimakere ku gin m’ibe-
cuku ponjo. Re nyo fodi asu lembe moko nuti m’ubeceri ku thiero kwo peri
ni Yehova man nilimo batizo. Ponji maeni biweco tap iwi lembe moko ma
wang’ ma pol becero dhanu ku limo batizo. Wabineno bende kite m’iromo
voyo ko macerone ceke.

1. Ubekwayu ing’ey lembe thorukani i wang’ nilimo batizo?


I wang’ nilimo batizo, ubekwayu ibed ku “ng’eyong’ec ma tap mi lema-
ndha.” (1 Timoteo 2:4) Nyo eno nyutho nia icikiri ning’eyo lembe ceke mi
Biblia man dwokowang’ penji ceke ma dhanu romo penji ko? Ungo. Kadok
Jukristu m’ulimo oro daru kadhu lee de, gimediri asu niponjo lembe mi Bi-
blia. (Jukolosai 1:9, 10) Ubekwayu kende kende nia ing’ey kokoro lembe ma
pigi tek mir ukungu ma Biblia ubeponjo. Judong cokiri giromo konyi ning’e-
yo ka nyo itie ku ng’eyong’ec maeno mir ukungu.

2. Lembe moko ma kani ma pigi tek m’icikiri nitimo i wang’ nilimo batizo?
I wang’ nilimo batizo, ubekwayu kokoro ‘ilok cwinyi man ilokiri.” (Som Tic
mi Jukwenda 3:19.) Niloko cwinyi utie nibedo kud apidacwiny man can ma
lee mandha iwi dubo moko ci m’itimo i wang’e man nikwayu Yehova kud
adundeni ceke nia ewek iri. Bende ubekwayu ilokiri, niwacu, iwek timo ceke
ma reco man imak yub mi caku wotho kwa i yo ma foyo i Mungu. M’umedo
maeno, ubekwayu icak dikiri i lembe ma tung’ tung’ m’i cokiri, calu ve nibe-
cidho nja i coko man nirweyo lembanyong’a calu jarwey ma fod’ulimo ngo.

3. Pirang’o ukwayu ngo ilwori?


Dhanu moko gibed gilworo nithiero kwo migi ni Yehova pilembe giparu nia
gibituc ungo niworo lembe ma ging’olo ire. Andha saa moko iromo timo
kosa. Kadok weg bedopwe dupa ma co ku ma mon ma Biblia uweco pigi, gi-
gam gitimo bende kosa saa moko. Ento ng’ey nia Yehova ubekwayu ngo ya
jutic pare gibed leng’ dak wi dak, niwacu m’umbe dubo. (Som Zaburi 103:
13, 14.) Gin m’emaru man m’ebekwayu utie nia itim kero peri ceke nitimo le-
mbe m’atira! Bende, ebikonyi. Ebetielo cwinywa nia gin moko mbe ma ‘bi-
cere ku maruwa.’—Som Jurumi 8:38, 39.
195
M E D NYAN G ’ PE RI

Kawoni wabineno nia icopo


voyo lembe ceke m’ubeceri ku
limo batizo nwang’u ibeponjo
ning’eyo Yehova cuu mandha
man ibejengiri iwi kony pare.

4. Ponj ning’eyo
Yehova cuu mandha
Ubekwayu ing’ey Yehova rukani i wang’ nili-
mo batizo? Ubekwayu ing’eye cuu nitundo
m’imare ko man icak timo lembe ma foyo
iye. Nen VIDEO pi ning’eyo kite ma dhanu
moko mi ng’om ma tung’ tung’ ma giponjo
bende Biblia gitimo ko kumeno. I ng’eye, wu-
wec iwi penji m’ulubo e: 5. Voy lembe ma nyo
ubeceri ku limo batizo
( VIDEO: Yo ma terojo i batizo
(3:56) Ka ng’atini umaku yub nithiero kwo pare ni Yehova
man nilimo batizo, ecopo nwang’ere ku peko kunoke
macero moko. Pi ning’eyo laporne moko, nen VIDEO,
˙ I video maeni, ang’o m’ukonyo dhanu man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
maeno niyikiri pi batizo?
( VIDEO: Nimaru Yehova
Som Jurumi 12:2, man i ng’eye wuwec iwi konyojo nivoyo macero (5:22)
penji m’ulubo e:
˙ Nyo fodi itie ku jiji moko iwi lembe ma
Biblia ubeponjo kunoke iwi ponji moko ˙ I video maeni, nyamego Narangerel uvoyo ma-
mi Jumulembe pa Yehova? cero ma kani kara etim ni Yehova?
˙ Ka eyo, iromo timo ang’o pi nidaru ˙ Maru Yehova ukonye nenedi nivoyo lembe m’u-
jijine? bino cere?

Som Lembrieko 29:25 man 2 Timoteo 1:7, man i


ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Wacopo nwang’u tegocwiny kani pi nivoyo
lembe ma romo cerowa?
7. Med foyofoc peri ni
Yehova pi mer pare
Kan ibemediri niparu pi mer ma lee ma
Yehova meri ko, adundeni bimedere nipong’ ku
foyofoc, man ibimediri bende nibedo kud ava
ma lee mi timo ire rondo ku rondo. Som Zaburi
40:5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Itie ku foyofoc asagane pi lembe ma kani
ma ber ma Yehova utimo?

Jabila Yeremia ugam umaru Yehova man lembe


pare, uketho ebedo ku foyofoc lee pi rwom
m’ebedo ko mi timo ni Yehova. Ewacu kumae:
“Lembe peri bedo ni mutoro man ni anyong’a
mir adundena: kum julwong’a ku nyingi, e Ye-
hova Mungu.” (Yeremia 15:16) Kedwok wang’
penji m’ulubo e:
6. Gen kony pa Yehova ˙ Pirang’o etie rwom ma lee dit man ma
Yehova bibedo kudi saa ceke man ebikonyi kara segi nibedo Jamulembe pa Yehova?
inyay mutoro i iye. Nen VIDEO, man wuwec iwi pe- ˙ Nyo ibemaru ilim batizo kara idok Jamule-
nji m’ulubo e: mbe pa Yehova?
˙ Nyo lembe moko nuti m’ubecero weng’i?
( VIDEO: Yehova Mungu bikonyi ˙ Iparu nia icikiri nitimo ang’o kara ituc nili-
(2:50) mo batizo?

˙ I video maeni, pirang’o japonj Biblia eno ubi-


no lworo nilimo batizo?
˙ Lembang’o m’eponjo m’utuc nikonye kara
ebed ku genogen nia Yehova bikonye?

Som Isaya 41:10, 13, man i ng’eye wuwec iwi penji


m’ulubo e:
˙ Pirang’o ukwayu cwinyi bed tek nia ibituc ni-
woro lembe m’ing’olo ni Yehova kinde m’ibe-
thiero kwo peri ire?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Abelworo nilimo batizo pilembe saa moko
nyo abituc ungo niworo lembe ceke m’ang’olo ni Yehova.”
˙ Nyo in de ibeparu kumeno?

197
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ku kony pa Yehova, icopo voyo lembe
moko ci m’ubecero weng’i ku limo ba- Nen thelembe m’ucikere nicweli
tizo. nilimo batizo.
“Nyo itie ayika nilimo batizo?”
(Otkur ma Wiw, dwi mir 3, 2020)
Penji mi poyowic
˙ Ubekwayu ing’ey Biblia rukani i
wang’ nilimo batizo?
˙ Alokaloka ma kani m’ukwayu itim
i wang’ nilimo batizo?
˙ Pirang’o icikiri ngo nilworo limo Nen kite m’icopo voyo ko peko
moko ma nyo romo ceri ku limo
batizo?
batizo.
“Lembang’o m’ubecera ku
limo batizo?”
(Otkur ma Wiw, dwi mir 3, 2019)

Nindo ma thenge maeni uthum i iye

( 1:10 Kenen kite ma jalwo moko utuc


nivoyo ko lembe ma dit m’ubi-
Lembe m’ukwayu itim no cere ku limo batizo.
‘Pirang’o ibegalu ku limo bati-
N Ng’ii i lembe mi thiwiwec “Nyo zo?’
atie ayika nidoko jarwey lemba-
nyong’a?” man “Nyo atie ayika
nilimo batizo?” Ginwang’iri i
thum mi Thenge mir 4 mi buku
maeni.
( 7:21 Ku kwong’a, jalwo moko ma
N Lembe mange: nyinge Ataa ubed ulworo nilimo
batizo. Re kenen gin m’udok
ucwale nimaku yub maeno ma
pire tek.
Nyo andha aromo ku lembe
m’eno?

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 47,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org 198
PENJI MI POYOWIC IWI
THENGE MIR 3
Wuwec iwi penji m’ulubo e
karacelo ku japonjo peri:

1. Som Lembrieko 27:11. 8. Som 1 Jukorintho 6:9, 10.


˙ Pirang’o ibemito igwok bedopwe peri ni ˙ Biblia uyero lembang’o iwi timo ribiri? Nyo
Yehova saa ceke? iyiyo lembe ma Biblia uyerone?
(Nen Ponji mi 34.) ˙ Biblia umiyo telowic ma kani iwi madhu
kong’o?
2. Icopo timo ang’o kara imak yub ma cuu tekene (Nen Ponji mi 41 man mi 43.)
Biblia umiyo ngo cik moko ma thwolo thwolo?
(Nen Ponji mi 35.) 9. Som Matayo 19:4-6, 9.
˙ Cik pa Mungu tie ang’o iwi gamiri?
3. Icopo nyutho nenedi nia itie ng’atu m’atira i
lembe ceke? ˙ Pirang’o jucikiri niketho Leta ung’ey pi gamiri
(Nen Ponji mi 36.) man pi lalu gamiri?
(Nen Ponji mi 42.)
4. Som Matayo 6:33.
10. Foc man ceng’ ma dit moko ma kani ma foyo
˙ Icopo nyutho nenedi nia ibemediri “niyenyo ngo i Yehova, man pirang’o?
ma kwong’a Ker” i lembe m’uneno tic man (Nen Ponji mi 44.)
sente?
(Nen Ponji mi 37.) 11. Som Yohana 17:16 man Tic mi Jukwenda 5:29.
˙ Icopo nyutho nenedi nia ibecwaku ngo the-
5. Icopo nyutho i yore moko ma kani nia ibeneno nge moko mi ng’om maeni?
kwo ni gin ma pire tek calu ma Yehova nene ko?
˙ Icopo timo ang’o ka judongo pa Leta gibe-
(Nen Ponji mi 38.)
kwayu nia watim lembe ma cik pa Mungu
ulund ukwero?
6. Som Tic mi Jukwenda 15:29.
(Nen Ponji mi 45.)
˙ Icopo woro nenedi cik pa Yehova iwi rimo?
˙ Nyo iparu nia cik parene tie pek nisagu kero 12. Som Marko 12:30.
mwa? ˙ Icopo nyutho nenedi nia imaru Yehova?
(Nen Ponji mi 39.) (Nen Ponji mi 46 man mi 47.)

7. Som 2 Jukorintho 7:1. Penji mange ma nyo ibepenjiri ko:


˙ Nibedo leng’ i kumwa man i kurajo thelembe-
ne tie ang’o?
(Nen Ponji mi 40.)
THENGE MIR 4
Paru ma dit: Kite m’iromo mediri
ko nibedo i mer pa Mungu

PONJI
48 Ng’ii jurimbi ku rieko
49 Gin m’ukwayu itim kara anyong’a
bed i ot peri—Thenge mi 1
50 Gin m’ukwayu itim kara anyong’a
bed i ot peri—Thenge mir 2
51 Icopo nyayu mutoro i Yehova
nikadh’i wec peri nenedi?
52 Pirang’o ukwayu kendi man ruko
mwa ubed ma cuu?
53 Ng’ii galuwang’ ma nyayu
mutoro i Yehova
54 “Jamiru mandha man ma riek” tie
ng’a man tic pare tie ang’o?
55 Dik cingi pi nitielo cokiri peri
56 Gwok bedo i acel mi cokiri
57 Kan ipodho i dubo ma pek,
ukwayu itim ang’o?
58 Mediri nigwoko bedoleng’ peri
ni Yehova
59 Mediri niciro ragedo
60 Mediri niteng’ini i thenge mi tipo
48

Ng’ii jurimbi ku rieko


Jurimo ma ceng’ini gimedo mutoro mwa i saa mir anyong’a, man gikonyo-
wa i saa mi peko bende. Ento Biblia ucimo wang’wa nia dhanu ceke ngo re
ma tie jurimo ma beco. Dong’ wacopo ng’iyo jurimo ma beco nenedi? Nyi-
thi thiwiwec m’ulubo e bidwoko wang’ penji maeno.

1. Jurimbi giromo bedo kud atelatela ma nedi i wii?


Wabed wayenyo kwanyu timo mi dhanu ma wabenwang’ara kugi saa ma
pol. Nik’ebed timo ma ber kunoke ma rac, wabikwanye kokoro kadok wabe-
nwang’ara kugi kaka ma rom kunoke nyo wabedikara kugi i yore mir in-
ternet. Biblia uyero lemandha, nia “ng’atu ma wotho ku jurieko bidoko
riek, ento ng’atu m’ubedikere ku jukusegu (niwacu ju m’umaru ngo Yeho-
va) lembe bitime.” (Lembrieko 13:20, NWT) Jurimo m’umaru Yehova man
m’ubetimo ire gicopo konyi kara kindwu medere nibedo ceng’ini ku Yehova
man kara imak yub ma cuu. Ento jurimo m’umaru ngo Yehova, niwacu ma
gitie ngo i cokiri, giromo ketho kindwa cot acota kude. Eno re m’uketho Bi-
blia ubekwayuwa nia wang’ii jurimbwa ku rieko. Ka jurimbwa tie ju m’umaru
Mungu, gibibedo kud atelatela ma cuu i wiwa man wan bende wabibedo
kud atelatela ma cuu i wigi. Bende, wabibedo ku kaka mi ‘medara nitielo
cwinywa i kindwa man niteng’ara i kindwa.’—1 Juthesaloniki 5:11.

2. Jurimo m’ibeng’iyo romo ketho Yehova winjere nenedi?


Ka Yehova ubeng’iyo jurimbe, elondogi alonda. Biblia yero nia jurimbe ma
ceng’ini tie “ju m’atira.” (Lembrieko 3:32) Dong’ Yehova copo winjere ne-
nedi ka wan walund wabeng’iyo jurimo m’umare ngo? Ma jiji mbe, eromo
foyo ngo nyanok de! (Som Yakobo 4:4.) Ento ka wakwero jurimo ma reco,
man watheyo mer ku Yehova man bende ku ju m’umare, wabifoyo iye man
ebilondowa wabed jurimbe.—Zaburi 15:1-4.

201
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni nia pirang’o pire tie tek lee ya wang’ii jurimo m’atira,
man wanen kite m’icopo theyo ko mer ma bibedo iri ni mugisa.

3. Nen ber ku jurimo ma reco 4. Kadok ju m’ukoc kudwa romo


Dhanu ceke m’umaru ngo Mungu man cik
doko iwa ni jurimo ba beco
pare, gitie jurimo ma reco. Nen VIDEO, man i Biblia ukoro pi Daudi giku Yonathan ma gibino juma-
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: co moko ario mi Israel ma con. Oro migi ugam ukoc
bor dit man Yonathan ubino wod ubimo bu, re gibino
( VIDEO: Ur cen jurimo ma reco jurimo mi tuko ngo. Som 1 Samwil 18:1, man wuwec
(6:17) iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o jurimbwa gicikiri nibedo ngo kwa dha-
nu ma watie kugi adiyo kunoke mi kit kwo mwa?
˙ Ka waneno ber ungo, wacopo caku the-
yo mer ku jurimo ma reco nenedi? Som Jurumi 1:11, 12, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
Som 1 Jukorintho 15:33, man i ng’eye wu-
wec iwi penji m’ulubo e: ˙ Jurimo m’umaru Yehova gicopo tielo cwinygi i
kindgi nenedi?
˙ Kit dhanu ma nedi ma copo bedo juri-
mo ma reco? Pirang’o?
I video m’ulubo e, kenen kite m’umego moko m’ara-
du utuc ninwang’u ko jurimo kaka ma nwang’u ege-
Som Zaburi 119:63, man i ng’eye wuwec iwi
no ngo nyanok de. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec
penji m’ulubo e:
iwi penji m’ulubo e:
˙ Icopo ng’eyo nenedi nia ng’atini romo
bedo jarimo m’atira? VIDEO: Icopo nwang’u
(
jurimo kaka ma nang’ iparu
ngo (5:06)

˙ I video maeni, pirang’o cwiny junyodo p’Akil


ubino dieng’ pi jurimbe mi kalasi?
˙ Lembang’o m’ukeutelo Akil i bang’ jurimo mae-
ca ku kwong’a?
˙ Edok enwang’u jarimo m’atira nenedi?

Nyingyen acel m’utop romo tobo wagi


m’udong’. Ka jarimo ma rac ke romo
nyothi rukani?
Kara inwang’ jurimo ma beco, kwayu in
giri ilar ibed jarimo ma cuu

5. Kite mi nwang’u man mi (


bedo jarimo ma cuu
Nen kite m’iromo nwang’u ko jurimo ma beco, man kite ma in giri de VIDEO: Jarimo mandha tie
iromo bedo ko jarimo m’atira. Nen VIDEO. ng’a? (4:14)

Som Lembrieko 18:24 man 27:17, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Jurimo mandha gicopo konyiri nenedi i kindgi?
˙ Nyo itie ku jurimo ma beco ma kumeno? Kan ungo, icopo timo
ang’o kara inwang’ moko?

Som Jufilipi 2:4, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Kara inwang’ jurimo ma beco, ubekwayu in giri ilar ibed jarimo
ma cuu. Icopo nyuthiri nia itie jarimo ma cuu nenedi?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Kakare nikoso jurimo magwei, cika ke ibed ku jarimo moko
kokoro kadok ma rac. E rac e rac ekonyo.”
˙ In ke icopo yero ang’o?

203
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ka wabeng’iyo jurimbwa ku rieko,
wabifoyo i Yehova man wan giwa de Nen kite ma jurimo m’atira gi-
wabinwang’u bero. copo konyo kowa i saa mi
peko.
“They mer kud umego ma fodi
Penji mi poyowic ajiki utundo ngo” (Otkur ma
Wiw, dwi mir 11, 2019)
˙ Pirang’o Yehova neno ku tek
jurimo ma wabeng’iyo?
˙ Wacikara niuro kit jurimo ma
nenedi?
˙ Iromo timo ang’o pi nitwiyo rimo Kepar lembe moko m’iromo
timo kara inwang’ jurimo ma
ku dhanu m’umaru Yehova?
beco.
“Acopo nwang’u jurimo ma
beco nenedi?” (Penji m’aradu
gipenjiri ko—Dwokowang’ ma ko-
nyojo, buku mi 1, wic mir 8, mi
français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 4:12 Lembang’o m’ukwayu ing’ey


iwi jurimo ma junwang’u i
internet?
Tii ku rieko ku kusika mi weco
Lembe m’ukwayu itim ku dhanu i Internet

N Tim kero ning’eyo dhanu mange


lee i cokiri.

N Lembe mange:
I kpawa ma thiwie tie, “Ava
wego bino nega lee,” kenen gin
m’ucwalu jalwo moko nidong’i-
yo jurimo mange.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 4, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 48,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
49

Gin m’ukwayu itim kara anyong’a


bed i ot peri—Thenge mi 1
Nindo mi nyom, ju m’ubegamiri gibedo kud anyong’a lee, man gimito nia
anyong’ane umedere pi nja. Nyo ecopere? Eyo. Jukristu ma gidaru kwo i
gamiri pi oro dupa man ma gitiyo ku juk mi Biblia, ging’eyo nia ecopere
andha.

1. Juk ma kani ma Biblia umiyo ni cogmon?


Yehova uketho nico re m’ubed ni wic kunoke jatela mi ot. (Som Juefeso
5:23.) Pieno Yehova ubemito nia yub ceke ma won ot ubemaku, ubed ma
miyo bero ni juode. Biblia uwacu ni cogmon kumae: “Wumeduru nimaru
mon mwu.” (Juefeso 5:25) Niwacu ang’o? Nico m’umaru dhaku pare nyu-
tho ire mer man bero, nik’ebed i pacu kunoke i kind dhanu. Egwoke agwo-
ka ni gin ceke ma copo time rac, eii nipong’o yeny pare mi kum man ninya-
yu mutoro i iye saa ceke. (1 Timoteo 5:8) Re m’usagu zoo, ekonye kara
emed nibedo ku mer ma ceng’ini ku Yehova. (Matayo 4:4) Ku lapor, ecopo
rwo man nisomo Biblia karacelo ku dhaku pare. Ka nico ubedieng’ ku dha-
ku pare ku mer, ebigwoko winjiri pare bende ku Yehova ubed ma ber.—Som
1 Pethro 3:7.

2. Juk ma kani ma Biblia umiyo ni mon?


Lembe pa Mungu uyero nia “dhaku ucikere ninyutho woro ma thuc ni
cware.” (Juefeso 5:33) Ecopo timo nenedi? Ukwayu ngo wiye ubed uwil pi
kite ma beco pa won ot pare man pi kero ceke ma cware ubetimo pi nipo-
ng’o yeny pare ku mir awiya migi. Ecopo nyutho bende ire woro nwang’u
ebediko cinge i kum yub ma cware umaku, ebeweco pire ma ber man ebe-
weco i bang’e ku woro, kadok cwarene tie ngo Jamulembe de.

3. Nico ku dhaku pare giromo timo ang’o kara gamiri migi ucungi ma teki?
Biblia uyero pi nico ku dhanu pare kumae: “Gin ario gibidoko ni kum acel.”
(Matayo 19:5) Eno nyutho nia gicikiri ni ii pi niriemo cen gin moko ci ma
romo jwigo lak mer m’i kindgi. Pieno, ubekwayu nja gibed ginwang’ saa mi
bedo karacelo gin ario man ng’atuman ubed ukor lembe mi cwinye ni wadi
thwolo thwolo man ku mer. M’uweko Yehova ci, gicikiri ngo niweko piny
moko kadi ng’atu mange pire bed tek i igi nikadhu jadhoggi mi gamiri. Gici-
kiri asagane nitimo kero nitwiyo ngo mer m’akeca ku ng’atu moko mange.
205
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni juk moko ma beco mi Biblia ma


copo konyo kara gamiri peri ucungi ma tek.

4. Nico: mar dhaku peri man


dieng’ pire cuu
Biblia uyero nia “cogmon gicikiri nimaru mon
migi calu kumgi gigi.” (Juefeso 5:28, 29) Niwacu
ang’o? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
5. Dhaku: mar won ot
peri man wore
( VIDEO: Cogmon, wumar mon
Biblia ubekwayu nia ng’atu ma dhaku uwor won
mwu calu ma wumeruru giwu
ot pare, nik’ebed cwarene ubetimo ni Yehova ku-
(9:53)
noke ngo de. Som 1 Pethro 3:1, 2, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Nico copo nyutho nia emaru dhaku pare
˙ Ka won ot peri utie ngo Jamulembe, ma jiji
man ebedieng’ pire i yore moko ma kani?
mbe, ibemaru nia en de ecak timo ni Yeho-
va. Dong’ iparu nia ang’o ma copo bedo
Som Jukolosai 3:12, man i ng’eye wuwec iwi pe-
ber magwei nia itim pi nikonye? Nyo utie ni-
nji m’ulubo e:
berweyo ire areri kunoke nyo ninyutho ire
˙ Nico copo nyutho nenedi kite ma jukwanu i saa ceke kura ma beco man woro? Pirang’o
giragora maeni i gamiri pare? iparu kumeno?

Nico ku dhaku pare giromo maku yub ma


beco ka dhoggi uberombo ma ber. Ento saa
6. Wucopo daru teliri m’uwok i
kindwu i gamiri mwu
Gamiri acel de mbe ma tie leng’ dak wi dak. Pie-
no, nico ku dhaku pare gicikiri ninyego karacelo
pi nidaru peko m’uwok i kindgi. Nen VIDEO, man
i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

( VIDEO: Kite mi ketho gamiri


peri ucung ma tek (5:44)

˙ I video maeni, ang’o m’unyutho nia kind


nico giku dhaku pare ucaku nicoti?
˙ Gitimo ang’o pi nidotudo i mer migi kendo?

Som 1 Jukorintho 10:24 man Jukolosai 3:13.


I ng’ei somo verseman, wuwec iwi penji m’ulu-
bo e:
˙ Nyo tiyo ku juk maeni copo tielo i mer mi
gamiri? Kekor nia nenedi.

Biblia uyero nia wan ceke ng’atuman ucikere ni-


nyutho yung ni wadi. Nyutho yung ni ng’atini
uketho i iye nibedo kunoke nitiyo kude ku mer
moko, dhaku copo bedo ku paru m’ukoc ku pa man ku woro. Som Jurumi 12:10, man i ng’eye
won ot pare. Saa maeno, ecopo koro paru pare- wuwec iwi penji m’ulubo e:
ne ni cware ku yo man ku woro. Ento ecikere ni-
ng’eyo nia dito mi ng’iyo gin ma romo bedo ber ˙ Nyo nico kunoke dhaku ucikere nikuro nia
ni juruot, Yehova umiyo ni cware. Pieno, dhaku jadhoge re m’ular unyuth ire yungi? Pira-
ucikere ni ii nidiko cinge i kum yub ma cware ng’o idwoko kumeno?
umaku. Kan etimo kumeno, ebiketho yamu biko-
to ma ber i ot migi man ebikonyo juruot pare
zoo kara gibed kud anyong’a. Som 1 Pethro 3:
3-5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Yehova romo winjere nenedi ka dhaku ube-
nyutho woro ni won ot pare?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Waku jadhoga mi gamiri, kindwa dong’ utie
ngo ceng’ini calu ma naka.”
˙ Icopo tiyo ku juk ma kani mi Biblia pi nikonyogi?

207
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Nico giku dhaku pare giromo kwo kud
anyong’a i gamiri migi nwang’u gima- Som nyathibuku ma e pi ni-
riri, gibeworiri, man gibetiyo ku juk mi ng’eyo lembe ma tung’ tung’
Biblia. ma romo konyi ku juruot peri
kara wukwo kud anyong’a.
Juruot peri copo bedo kud
Penji mi poyowic anyong’a (nyathibuku)

˙ Nico copo timo ang’o kara anyo-


ng’a bed i gamiri pare?
˙ Dhaku copo timo ang’o kara
anyong’a bed i gamiri pare? ( 4:26 Lub video mi mizik moko m’u-
benyutho mugisa m’iromo nwa-
˙ Kan idaru gemiri, juk ma kani mi
ng’u kan ibetiyo ku juk pa Mu-
Biblia ma copo konyowu kara ga-
ngu i gamiri peri.
miri mwu ucung ma teki?
Ameri maa!

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Kenen nia niworo won ot thele-


mbene tie ang’o.
Lembe m’ukwayu itim “Jumamon, pirang’o ukwayu
wubed wor ni dito ma n’i
N Kan idaru gemiri, wuwec kara- wiwu?” (Otkur ma Wiw, nindo 15,
celo ku dhaku peri kunoke won dwi mir 5, 2010)
ot peri iwi thiwiwec ma tung’
tung’ m’uweco iwi gamiri ma
nwang’ere i jw.org.

N Lembe mange: ( 5:14 Jumoko givoyo peko mi gami-


ri migi nenedi, uketho i iye mi
lalu gam?
Mungu ukonyowa kara wayiki
gamiri mwa

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 49,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
50

Gin m’ukwayu itim kara anyong’a


bed i ot peri—Thenge mir 2
Awiya gitie giramiya m’uai i bang’ Yehova. Ebemito junyodo gigwok girami-
yane cuu, uketho emiyo juk mi rieko pi nikonyogi i lembe maeno. Emiyo juk
ni awiya bende kara gin de gidik cinggi i anyong’a mi ot.

1. Juk ma Yehova umiyo ni junyodo


Yehova ubemito nia junyodo gimar awiya migi man gibed karacelo kugi
wang’ ma pol. Ebemito bende nia junyodo gigwok awiya migi i kum lembe
ma copo timogi rac man gibed gitii ku Biblia pi niponjogi. (Lembrieko 1:8)
Ewacu ni wego kumae: “Wumeduru nitungo [awiya mwu] . . . nimakere ku
telowic pa Yehova.” (Som Juefeso 6:4.) Anyong’a nego Yehova ka junyodo
gibetungo awiya migi nimakere ku telowic pare man ka gibeweko ngo ticne i
kor ng’atu mange.

2. Juk ma Yehova umiyo ni awiya


Ni awiya ke, Yehova umiyo juk ma e: “Wubed wor ni junyodo mwu.” (Som
Jukolosai 3:20.) Kan awiya gibeworo junyodo migi, anyong’a nego Yehova
man anyong’a nego bende junyodo lee dit. (Lembrieko 23:22-25) Yesu uwe-
ko lapor ma ber dit kinde m’ebino nyathin. Ebino mbe ku dubo, re eworo ju-
nyodo pare man ewinjo dwandgi.—Luka 2:51, 52.

3. Wucopo timo ang’o pi nibedo ceng’ini ku Yehova karacelo i ot mwu?


Kan itie janyodo, m’umbe jiji ibemito nia awiya peri gimar Yehova lee calu
m’imare ko. Dong’ icopo timo ang’o kara lembene urombi? Biblia uyero ku-
mae: ‘Ponj [lembe pa Yehova] cuu ni nyithindho peri, man iwec pi lembe-
ne kinde m’ibedo i ot peri, man kinde m’ibewotho i yo, man kinde m’ivuto,
ku kinde m’iai malu.’ (Poi mi Cik 6:7) Wec ma juloko nia “niponjo cuu,” ube-
nyutho niroyo lembene iwi ng’atini, nibedok i wiye kendo kendo. Copere
ing’eyo ma ber nia kara lembe moko kud urwiny iwi awiya peri, ubekwayu
ibed idok i wiye kendo kendo. Giragora maeni bende ubekweyi nia wang’ ma
pol ibed inwang’ saa pi nikoro pi Yehova ni awiya peri. Etie ber dit nikoyo saa
moko athothi kubang’ yenga pi niponjo lembe iwi Yehova karacelo i ot mwu.
Kadok awiya mbe de, wubinwang’u kony asu ka wubetimo kumeno kubang’
yenga.
209
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe moko ma romo konyo


dhanu ceke mi ot kara gikwo ma cwinygi
kwiyo man kud anyong’a.

4. Ponj awiya peri ku mer


Niponjo nyathin copo bedo lembe ma yot ungo.
Dong’ juk ang’o ma Biblia umiyo ma romo konyi?
Som Yakobo 1:19, 20, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Junyodo gicopo nyutho mer nenedi kinde
ma gibeweco kud awiya migi?
˙ Pirang’o janyodo ucikere ngo nitwinyo
nyathin pare kinde m’etie ku kwinyo?

 I Biblia, wec ma nia “twiny” nyutho niponjo nyathin,


nitelo wiye, man nikonye kara ewek timo ma rac man
edok ku paru man timo m’atira. Jucikiri ngo nimiyo twiny
ku kwinyo kunoke ku gero.—Lembrieko 4:1.

(
5. Gwok awiya peri
Pi nigwoko awiya peri, pire tie tek lee nia ibed iwec ku nyathin-
VIDEO: Gwok awiya peri i kum lembe
man acel acel iwi lembe m’uneno ribiri. Eno romo bedo lembe
ma reco (2:58) ma yot ungo. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e:
˙ Pirang’o etie pek ni junyodo moko niweco kud awiya migi
Nyo ing’eyo? iwi lembe mi ribiri?
˙ Junyodo moko gituc nenedi niweco kud awiya migi iwi
Jumulembe pa Yehova gibewodho
jamtic dupa m’ubekonyo junyodo
lembe mi ribiri?
pi niponjo awiya migi iwi lembe mi
ribiri man nigwokogi i kum ju ma Calu ma Biblia ular uyero, ng’om maeni pa Sitani ubemedere
romo makugi ku kero. Jamticne ameda nidoko rac. Som 2 Timoteo 3:1, 13, man i ng’eye wu-
moko ni e: wec iwi penji m’ulubo e:
 Gwok awiya peri (video) ˙ I kind dhanu ma reco ma verse mir 13 uweco pigi, jumoko
 Nwang’ ponji i bang’ Japonji ma gibecuku maku awiya ku kero pi nitimo kugi tarwang’.
dit, wic mir 10 man mi 32, (mi Dong’ pirang’o pire tie tek nia junyodo giponj awiya migi
français) iwi lembe mi ribiri man iwi kite ma giromo gwokiri ko i
 “Kite m’iromo ponjo ko awiya kum ju m’umito timogi raci?
peri iwi lembe mi ribiri” (Cew!
Na. 5, 2016, mi français)
6. Wor junyodo peri ˙ Pirang’o ubekwayu nia nyathin kunoke aradu
ubed uwec i bang’ junyodo pare ku woro?
Awiya ma thindho ku m’aradu gicopo nyutho woro ˙ Nyathin kunoke aradu copo weco ku junyodo
ni junyodo migi nikadhu kud i ayi ma gibeweco ko i pare nenedi i ayi m’unyutho nia ebeworogi?
bang’gi. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e: Som Lembrieko 1:8, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
( VIDEO: Aromo weco nenedi ku ˙ Ka junyodo giyero ni nyathin migi gin m’u-
junyodo para? (2:19) kwayu etim, ukwayu nyathin ne ujol lembene
nenedi?

7. Juruot, wutim thier ni Yehova ( VIDEO: Peko ku mugisa mi


karacelo i ot mwu thier mi juruot (8:04)

Juruot mi Jumulembe pa Yehova gibed gikoyo saa


moko kubang’ yenga pi nitimo thier ni Mungu (niponjo
lembe i wiye) karacelo i ot migi. Lembang’o ma juromo Lembe ma wuromo timo i saa mi
timo i saa mi thier mi juruotne? Nen VIDEO, man i ng’e- thier mi juruot:
ye wuwec iwi penji m’ulubo e:
 Wuyik coko karacelo i ot mwu.
˙ Juruot giromo timo ang’o kara kud gikeng’ pro-  Wusom Biblia man wuwec iwi kpawa
gram mi thier mi juruot migi? moko ma romo foyo i juruot.
˙ Janyodo copo timo ang’o kara thier mi juruot  Kan itie kud awiya ma thindho, toki ku-
ubed ku kony ni juode man unyang’gi?—Nen cal noke wodhi iwi karathasi jamtuko moko
mir acaki mi ponji maeni. mi Biblia ma juyiko pir awiya i jw.org.
˙ Lembang’o ma beketho ebedo tek iwu saa moko  Kan itie kud awiya m’udoko aradu,
niponjo Lembe pa Mungu karacelo i ot mwu? wuwec iwi thiwiwec moko mir aradu i
jw.org.
I Israel ma con, Yehova ugam ung’olo nia juruot gibed  Wung’ii lembe mi kpawa moko mi
giponj Lembagora nja karacelo i ot migi. Som Poi mi Biblia, man wutuke atuka calu m’egam
ekadhu ko.
Cik 6:6, 7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
 Wunen video moko mi jw.org man
˙ Wuromo tiyo ku cik mi verse maeni nenedi? wuwec i wiye.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Wambe ku saa mi ponjo awiya mwa ku Biblia.”
˙ In iromo yero ang’o?

211
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito nia junyodo gimar
awiya migi, giponjgi, gitunggi man gi- Lembe moko ma kani ma romo
gwokgi agwoka. Ebemito awiya gilund konyo nyathin peri kara edongi
giwor junyodo migi, man junyodo kud man eteng’ini ma beri?
awiya ceke ke gitim ire thier (giponj “Lembe abusiel m’awiya gici-
lembe i wiye) karacelo i ot migi. kiri niponjo i kwo migi” (Cew!
Na. 2, 2019)

Penji mi poyowic
˙ Junyodo gicopo niponjo man ni-
gwoko awiya migi nenedi? Nen juk moko ma beco mi
˙ Awiya gicopo nyutho woro nene- Biblia ma romo konyo ju ma
di ni junyodo migi? gibegwoko junyodo migi m’u-
daru tii.
˙ Bero mi koyo saa moko kubang’
“Biblia uyero lembang’o iwi
yenga pi niponjo lembe pa Mu-
gwoko junyodo ma gitii?” (Thi-
ngu karacelo i ot utie ang’o?
wiwec mi jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 5:58 Jalwo moko m’ukeung’eyo ngo
kite mi tungo awiya, udoko ni
wego mandhandha. Kenen gin
Lembe m’ukwayu itim m’ukonye.
Yehova uponjowa nitungo
N Penj jumange i cokiri gikonyi awiya mwa
ku paru iwi lembe ma wuromo
timo i saa mi thier mwu mi ju-
ruot.

N Lembe mange: Kenen gin ma romo konyo


wego kara ebed ku winjiri ma
ceng’ini mandha ku wode.
“Wego copo timo ang’o kara
kindgi bed ceng’ini giku wo-
de?”(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi
mir 11, 2011)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 50,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
51

Icopo nyayu mutoro i Yehova


nikadh’i wec peri nenedi?
Kinde ma Yehova ucwiyowa, emiyo iwa giramiya moko ma ber akeca, ma en
e copo mi weco. Nyo Yehova dieng’ de i kum kite ma wabetiyo ko ku girami-
yane? Eyo, edieng’ lee! (Som Yakobo 1:26.) Dong’ wacopo tiyo nenedi ku
copo mwa mi weco i ayi ma binyayu mutoro i Yehova?

1. Wacikara nitiyo ku wec mwa nenedi?


Biblia ubekwayuwa kumae: “Wumeduru nitielo cwinywu i kindwu man ni-
teng’uru i kindwu.” (1 Juthesaloniki 5:11) Nyo ing’eyo dhanu moko ma gi-
tie ku yeny mi tielocwiny? Icopo timo ang’o kara giwinjiri ma beri? Keth gi-
ng’ey nia pigi tie tek lee i ii. Ku lapor, iromo nyutho igi lembe m’imaru
i bang’gi. Nyo iromo paru pi giragora moko m’icopo nitielo ko cwiny ng’ati-
ni? Giragora upong’ swa m’iromo tiyo ko. Re poy nia ayi m’ibeyero ko lembe
ni ng’atini copo bende nitielo cwinye lee magwei. Pieno, tim kero niweco
saa ceke ku molo, ku yoo, man i ayi ma tielo cwinyjo.—Lembrieko 15:1.

2. Wacikara niuro kit wec ma nenedi?


Biblia uyero kumae: “Wec m’utop kud uwok ki kud i dhogwu.” (Som Jue-
feso 4:29.) Eno nyutho nia wacikara ngo nitiyo ku wec mir acidi, mi ming’
ming’, mir anywar, kadi ninyotho wec ni ng’atini. Wacikara bende niuro kura
mi yero nying’ dhanu ma rac.—Som Lembrieko 16:28.

3. Ang’o ma bikonyowa kara wabed waweci i ayi ma gierojo?


Wang’ ma pol, lembe ma wabed waweco pire nyutho gin mandha m’upong’
i adundewa man i paru mwa. (Luka 6:45) Pieno, umaku waii nibeketho paru
mwa zoo iwi lembe ma beco, niwacu ‘ma pwe, ma leng’, ma juromo maru,
man ma jubeweco pigi ber.’ (Jufilipi 4:8) Kara lembene rombi iwa ke, waci-
kara ning’iyo jamb nambu, jamb galuwang’ mwa man jurimbwa ku rieko ma
lee. (Lembrieko 13:20) Bende, etie ber nia i wang’ niweco, walar wapar cuu
i gin ma wabiyero. Lar ipenjiri nia wec peri biketho jumange biwinjiri nene-
di. Biblia uyero nia ‘wec ma vur vur e ve cob mi palamularu, ento leb ng’a-
tu ma riek en e leng’kum.’—Lembrieko 12:18.

213
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen ayi m’ukwayu wabed waweci ko kara wecne unyay


mutoro i Yehova man utiel cwiny jumange.

Lembang’o ma copo
bedo kud atelatela iwi
wec m’ibetiyo ko?

4. Nen ber ku wec peri


Saa moko, wan ceke wabed wayero wec m’i ng’eye, ang’eyang’o dok
mondo i iwa nia wayero kumeca pirang’o. (Yakobo 3:2) Som Jugalatia
5:22, 23, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Kara ibed itii ma ber ku wec peri, icopo rwo nia ibed ku kite ma
kani i kind ma jukwanu i verse maeni? Kite ma jukwanu eno romo
konyi nenedi?

Som 1 Jukorintho 15:33, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Nyo jurimo man ayi galuwang’ ma ng’atini ubeng’iyo copo bedo ku
matoke moko iwi kit wec pare? Kekor.

Som Eklizia 3:1, 7, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Saa ma kani m’ukwayu nibedo ling’ kunoke nikekuro i wang’ niweco?
6. Kud ibed inyoth wec anyotha
ni juruot peri
Yehova ubemito nia wabed wawec karacelo ku
juruot mwa kunoke jupagiwa i ayi ma ber, ku
woro man ku mer. Nen VIDEO, man i ng’eye wu-
5. Bed iwec ma ber pi jumange wec iwi penji m’ulubo e:
Waromo timo ang’o kara kud wabed watii ku wec
ma kiero jumange kunoke niweco rac pigi? Nen ( VIDEO: Mer man woro diko
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: kind juruot (3:08)

( VIDEO: Yer ‘wec ma ber pi


teng’o’ jumange (4:07) ˙ Ang’o ma bikonyi kara ibed iwec ku woro ni
dhanu mi ot peri?

Som Juefeso 4:31, 32, man i ng’eye wuwec iwi


˙ Pirang’o ang’eyang’o umondo i umego mi penji m’ulubo e:
video maeni pi lembe m’eyero iwi jumange?
˙ Etimo ang’o pi niweko kit wec ma tang’i? ˙ Waromo tiyo ku kit wec ma nenedi kara ju-
ruot mwa giwinjiri ma beri?
Som Eklizia 7:16, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e: Yehova unyutho thwolo thwolo kite m’ebewinjere
ko i kum Wode ma Yesu. Som Matayo 17:5, man
˙ Wacikara nipoy i kum lembang’o ka waneno i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
nia wabeciyero nying’ ng’atini raci?
˙ Ka wabeweco i bang’ juruot mwa man pigi,
waromo lubo lapor pa Yehova nenedi?
Som Eklizia 7:21, 22, man i ng’eye wuwec iwi pe-
nji m’ulubo e:
˙ Verse maeni copo konyi nenedi kara kud
ikier akeca ka ng’atu moko uweco ma rac
ku nyingi?

Nwang’ saa mi befoyo dhanu mange

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Atie agonya niweco kite m’amaru. Kan imaru ngo
wec para, eno molo mogo para ngo.”
˙ Nyo icwaku kit wec m’eno? Pirang’o iyero kumeno?

215
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Wec mwa copo konyo jumange kuno-
ke copo timogi rac. Pieno wacikara ni- ( 8:04 Ang’o ma romo konyowa nibe-
paru cuu i lembe ma wamito yero, ni- tiyo ku wec ma beco?
ng’eyo saa m’anzilo mi yere, man kite
Mediri ni ii pi nibedo ku leb mi
ma wabiyere ko.
ju ma riek

Penji mi poyowic
˙ Icopo tiyo ku wec peri i yore
moko ma kani pi nikonyo dhanu
mange?
Nen gin ma copo konyi kara
˙ Wacikara niuro kwond wec ma kud ibed itii ku wec ma tang’.
nenedi?
“Nyo etie rac andha nitiyo ku
˙ Ang’o ma bikonyowa nitiyo saa wec ma reco?” (Thiwiwec mi
ceke ku wec ma mit man ma gie- jw.org)
rojo?

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 2:36 Nen kite m’icopo uro ko uwic
mi yero nying’.
Acopo cerara nenedi i kum
Lembe m’ukwayu itim yero nying’?

N Yenga maeni, kepim nifoyo


ng’atu moko i pacu kunoke i
cokiri mwu iwi lembe moko m’i-
maru i bang’e.

N Lembe mange: Nen ayi ma Yehova ukonyo ko


jalwo moko kara ewek nitiyo ku
wec ma reco.
“Acaku paru cuu mandha iwi
ayi m’abetiyo ko ku kwo para”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi mir 8,
2013)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 51,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
52

Pirang’o ukwayu kendi man


ruko mwa ubed ma cuu?
Wan ceke watie ku gin ma wamaru i lembe m’uneno kendi man ruko kumwa.
Re ka wabelubo cik mir ukungu mi Biblia, wabing’iyo ngo kit kendi ku ruko
m’ufoyo wang’wa kendwa, ento bende ma bifoyo i Yehova. Wakenen cik mir
ukungune moko.

1. Cik mir ukungu m’ucikere nitelo wiwa i lembe mi kendi man ruko
Wacikara ning’iyo “kendi m’umaku piny, ma cuu man mi woro,” man niru-
ko kumwa ubed ma leng’, i ayi m’unyutho nia ‘wabeworo Mungu’ andha-
ndha. (1 Timoteo 2:9, 10) Wakenen cik mir ukungu moko 4 ma romo telo
wiwa: (1) Kendi mwa ucikere nibedo “m’umaku piny.” Copere idaru neno nia
i coko mwa wa dhanu pa Yehova, ng’atuman bekendo kit bongu m’ufoyo
iye; ento kendi mwa man kite ma wayiko ko wiwa nyutho saa ceke woro ni
Mungu ma wabetimo ire. (2) Nikendo “cuu” kunoke nikadhu ngo mukero.
Niwacu, kendi ku ruko mwa ucikere ngo nicewo ava mi ribiri i kum ju m’ube-
nenowa, man ecikere ngo nitelo wang’ dhanu akeca i kumwa. (3) Wanyutho
nia kendi ku ruko mwa utie “mi woro” nwang’u wabelubo ngo kwa kit piny
ma julwong’o nia “ng’om ukelo.” (4) Ruko mwa kunoke ayi ma wabenen ko
yo woko ucikere nituco kamaleng’ i wang’ dhanu ceke nia ‘wabeworo Mu-
ngu’ mandha.—1 Jukorintho 10:31.

2. Ka wabeng’iyo kendi mwa, pirang’o ukwayu wapar


bende pir umego mwa?
Kadok watie agonya ning’iyo wan giwa piny ma wabikendo de, re wacikara
niparu cuu nia jumange ke bineno kendine nenedi. Ukwayu watim kero mwa
ceke kara kud wakier ng’atu moko, ento ‘wanyay anyong’a i wadwa, man
watim ire lembe ma ber pi niteng’e.’—Som Jurumi 15:1, 2.

3. Kendi ku ruko mwa copo telo jumange i dilo pa Yehova


Ukwayu watim kero nikendara saa ceke i ayi m’umaku piny, asagane ke ka
wan’i coko mwa man ka waberweyo lembanyong’a. Wacikara ngo niketho
kendi ku ruko mwa uwing wi dhanu kud i kum lemkwenda ma ber ma wabe-
tero igi. Ento, ayi ma wabenen ko yo woko ucikere nitelo dhanu i kum lema-
ndha man ‘niruko ponji pa Mungu ma Jalar mwa.’—Tito 2:10.
217
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite ma waromo ii ko kara kendi man


ruko mwa ubed m’uromo kudwa wa Jukristu.

Kendi man ruko mwa


copo nyutho ka nyo
wabeworo ju m’utie ku dito i
wiwa kunoke ngo. Kadok
Yehova neno akeca adunde
mwa de, re kumwa ma yo
woko de ucikere ninyutho nia
wabewore

4. Ka wabenen ma leng’,
wabinyutho woro ni Yehova
Thelembe ma kani ma pire tek akeca m’ucikere nicwaluwa niketho kendi ku
ruko mwa ubed ma leng’ saa ceke? Som Lembanyutha 4:11, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ning’eyo nia kendi mwa utie ku matoke iwi ayi ma dhanu copo neno
ko Yehova Mungu mwa ucikere nicwaluwa nikendara nenedi?
˙ Nyo pire tie tek andha nidieng’ i kum kendi ku ruko mwa ka wabeci-
dho i coko man waberweyo lembanyong’a? Pirang’o iparu kumeno?
5. Ang’o ma copo konyowa Kadok Jukristu gitie ngo i the Cik pa Musa de,
re nikum Cikne, wabenyang’ i kum paru pa Yehova.
ning’iyo kit kendi ku ruko Som Poi mi Cik 22:5, man i ng’eye wuwec iwi penji
ma cuu? m’ulubo e:

Nen VIDEO. ˙ Pirang’o wacikara ngo nikendara kunoke ni-


rukara i ayi ma ketho co nen ve mon, mon ke
ve co?
( VIDEO: “Wutim lembe ceke pi
dwong’ pa Mungu” (10:18)
Som 1 Jukorintho 10:32, 33 man 1 Yohana 2:
15, 16, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

Bongu ku wara mwa ucikere nibedo ma leng’ man ˙ Pirang’o wacikara nidieng’ ka nyo kendi ku-
m’urombo ku lembe ma wabekende pire, nik’ebed noke ruko mwa ubekiero dhanu kaka ma wa-
nia etie mi bei ma lee kunoke ngo, mi karathasi kwo i iye kunoke i cokiri?
kunoke mi mulonde. Som 1 Jukorintho 10:24 man ˙ Kaka m’ikwo i iye, kit kendi, kit lielowic, kit
1 Timoteo 2:9, 10. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulu- kiedowic, man kit rukiri ma nenedi ma dhanu
bo e: Pirang’o ukwayu ngo wakend kendi . . . maru akeca?
˙ m’ucido, m’ujung’ kunoke ma nya kumeno ˙ Nyo iparu nia moko tie ma copo maku piny
kumeno? ungo ni Jakristu? Pirang’o iparu kumeno?
˙ m’urido kumwa ndang’ ndang’, m’ukubo wat-
kumwa, kunoke ma romo cewo ava mi timo
ribiri i kum jumange?

Waromo kendara man warukara i


yore dupa ma tung’ tung’ nwang’u
re asu wabenyayu mutoro i Yehova

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Atie agonya nikendo gin moko ci m’amaru.”
˙ Nyo iyiyo paru maeno? Pirang’o?

219
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ka wabeng’iyo kendi man ruko ma
cuu, wabinyutho woro mwa ni Yehova Kenen paru ma dhanu mange
man ni dhanu mange. romo bedo ko iwi kendi peri.
“Abed anen nenedi i wang’
dhanu?” (Thiwiwec mi jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Pirang’o kendi ku ruko mwa pigi
tie tek lee i wang’ Yehova?
˙ Cik mir ukungu moko ma kani
m’ucikere nitelo wiwa i lembe
m’uneno kendi man ruko mwa? Kenen nia pirang’o ukwayu ilar
ipar i lembe cuu i wang’ nithe-
˙ Kendi ku ruko mwa copo cwalu
yo kiedo moko i kumi.
jumange nineno dilo pa Yehova
nenedi? “Biblia uyero lembang’o iwi
theyo kiedo?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


Nen cik mange mir ukungu
ma romo konyowa i ng’iyong’ic
mwa.
Lembe m’ukwayu itim “Nyo kit kendi peri ubeyungo
Mungu?” (Otkur ma Wiw, dwi mir
N Kenen cuu ka nyo alokaloka 9, 2016)
moko nuti m’ukwayu itim i ayi
m’icuku kendiri kunoke m’iberu-
kiri ko.

N Lembe mange: Dhaku moko m’ubino mito niti-


mo ni Mungu, unyego ma tek pi
niyiyo nia dhanu mange romo
kendo ngo kwa ve m’ebemito
en. Kenen gin m’ukonye.
“Abed ageno nia nirukiri man
nikendiri ma leng’ utie rac”
(Cew!, nindo 22, dwi mir 12, 2003,
mi français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 52,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
53

Ng’ii galuwang’ ma nyayu


mutoro i Yehova
Yehova en e “Mungu ma jamutoro.” (1 Timoteo 1:11) Ebemito wan de wabed
ku mutoro man wanjoy kwo. Efoyo ka wabekoyo saa moko pi ninambu man
niyom i kum tic ma wabetimo. Dong’ i ponji maeni, wabineno nia wacopo
tiyo nenedi ku saa mwa mi nambu man mi galuwang’ i ayi ma cuu man ma
bimiyo anyong’a i iwa kende ngo ento i i Yehova bende.

1. Wacikara nineno cuu lembang’o ka wabeng’iyo kit galuwang’ moko?


I saa peri mi yom, ibed imaru itim ang’o? Jumoko gibed gimaru gibed
kendgi i pacu pi nisomo piny, niwinjo mizik, nineno film, kunoke nilenjo i
internet. Jumange ke gimaru migi nitimo lembe moko karacelo ku jurimbgi,
calu ve nirieyo kumgi, niliewo kaka ma tung’ tung’, nikwang’, nigoyo mupi-
ra, dam, kart, kunoke tuko mange. Nik’ebed wamaru kit galuwang’ne ma
kani de, wacikara nineno cuu ka nyo ‘enyayu mutoro i Rwoth.’ (Juefeso
5:10) Lembe maeni pire tek dit pilembe jambnambu ma pol mi ng’om mae-
ni upong’ ku lembe ma Yehova udagu, calu ve rop, lembsasa mi tarwang’,
kunoke lembe mi tipo m’ucido. (Som Zaburi 11:5.) Dong’ ang’o ma copo ko-
nyowa kara wang’ii galuwang’ mwa ku rieko?
Ka jurimbwa gitie dhanu m’umaru Yehova, gibibedo kud atelatela ma beco
i wiwa man gibikonyowa kara wang’ii kit nambu ma cuu. Calu ma waneno i
ponji mi 48, ng’atu ‘m’ubewotho ku jurieko, bibedo riek.’ Ento, ka nja de
wabed wadikara mwa ku dhanu m’umaru ngo cik pa Mungu, lembe bitimo-
wa ma rac.—Lembrieko 13:20.

2. Pirang’o pire tek nia wang’ey wend saa ma wabitimo i galuwang’ne?


Kadok nambu ma wang’iyo utie rac ungo de, wacikara nibedo ku wang’wa
kara kud watim saa ma lee akeca i iye. Kan ungo, ecopo camu kum saa
mwa mi lembe ma pigi tek akeca, ma ke Biblia ubekwayuwa nia watii “ma
ber mandha ku saa [mwa].”—Som Juefeso 5:15, 16.

221
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni kite ma waromo ng’iyo ko galuwang’ mwa ku rieko.

3. Ur cen galuwang’ ma cuu ngo (

Pirang’o wacikara ning’iyo galuwang’ mwa cuu mandha? Nen


VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: VIDEO: Acopo ng’iyo galuwang’ ma
˙ Tuko mir ali ma con jubed jutuko i Roma urombo nenedi cuu nenedi? (4:39)
ku galuwang’ moko mi rundi ma tin eni?
˙ I video maeni, Danny unwang’u ponji ang’o i kum lembe
m’uneno galuwang’i?
Pi ning’iyo galuwang’ ku
rieko
Som Jurumi 12:9, man wuwec iwi penji m’ulubo e:
Penjiri kumae:
˙ Verse maeni ucikere nikonyowa nenedi ka wabeng’iyo kit
galuwang’ moko?  Etie ang’o? Nyo galuwang’ne
utie i iye ku lembe moko ma
Yehova udagu lembe moko ma kani? Som Lembrieko 6:16, 17 Yehova dagu?
man Jugalatia 5:19-21. I ng’ei somo verseman, wuwec iwi pe-  I saa ma kani? Nyo ebimvoro
nji m’ulubo e: kum saa para mi lembe ma pigi
tek nisagu?
˙ I kind lembe ma jukwanu i verse maeni, moko ma kani
 Ku ng’agi? Nyo ebiketho abi-
m’upong’ bende i galuwang’ mi rundi mwa eni?
bedikara akeca kunoke nja ku
dhanu m’umaru ngo Yehova?

Pi nigwoko kwo mwa, etie ber magwei nicoro ngo dri dri i kum ariti
kunoke uwic. Kumeno bende, ukwayu wabed bor akeca ku galuwang’
moko ci ma waneno nia copo bedo cuu ungo piwa
4. Tii ku saa peri ku rieko (

Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Kadok umego mi video maeni ubino neno ngo piny ma VIDEO: Nyo jamtic mir elektronik
rac de, re tiyo ku telefon akeca ubedo ku matoke ma kani re m’utelo wii, kunoke in re m’itelo
ma rac i wiye? wiye? (2:45)

Som Jufilipi 1:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Verse maeni copo konyowa nenedi ning’iyo wend saa m’u-
kwayu watim iwi galuwang’ kunoke nambu?

5. Ng’ii galuwang’ ma cuu


Kadok galuwang’ moko foyo ngo i Yehova de, re mange nuti dupa ma
lund nyayu mutoro i iye. Som Eklizia 8:15 man Jufilipi 4:8, man i ng’e-
ye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ In imaru galuwang’ moko ma kani ma cuu?

Icopo njoyo kwo ku galuwang’ man


nambu ma cuu

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Kadok abeneno tuko kunoke film m’utie i iye ku rop, lembsasa
mi tarwang’, man lembe mi tipo m’ucido, ma re abetimo ngo lembene atima, eca tie rac ungo.”
˙ In ke iromo yero ang’o?

223
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova ubemito wang’ii man wanjoy
kwo ku kit galuwang’ kunoke nambu Nen nia ng’a m’ucikere ning’iyo
ma cuu man ma foyo iye. iwa kit galuwang’ ma cuu.
“Nyo Jumulembe pa Yehova
gikwero film, buku, kunoke
Penji mi poyowic wer moko?” (Thiwiwec mi jw.org)

˙ Jukristu gicikiri niuro cen kit


galuwang’ ma nenedi?
˙ Pirang’o ukwayu wanen cuu nia
wabitimo saa adi i galuwang’
kunoke nambu? Nen gin ma romo konyi ning’i-
yo galuwang’ kunoke nambu
˙ Pirang’o ukwayu wang’ii kit
ma cuu.
galuwang’ ma nyayu mutoro i i
Yehova? “Nyo galuwang’ peri utie ku
bero iri?” (Otkur ma wiw, ni-
ndo 15, dwi mir 10, 2011, mi
français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


I kpawa ma thiwie tie “Atuc ka-
dok niweko adegi m’abino ko i
kum jumange,” nen gin m’uke-
Lembe m’ukwayu itim tho jalwo moko ugam uloko kit
galuwang’ pare.
N Kepim ning’iyo cuu i galuwang’ “Biblia loko kwo” (Otkur ma
peri nia nyo gitie cuu kunoke Wiw, nindo 1, dwi mir 2, 2010)
ngo. Pieno, tii ku paru mi sa-
nduku ma thiwie ubeyero, “Pi
ning’iyo galuwang’ ku rieko.”
( 2:02 Kenen gin m’ukonyo mego
N Lembe mange: moko nimaku yub mi rieko iwi
film m’uweco iwi lembe mi pa-
jogi.
Ur cen galuwang’ m’ubenyu-
tho lembe mi pajogi

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 53,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
54

“Jamiru mandha man ma riek”


tie ng’a man tic pare tie ang’o?
Yesu re ma tie Wic mi cokiri mi Jukristu. (Juefeso 5:23) Re niai kud i polo,
ebetelo wi julub pare iwi ng’om keni nikadhu kud i bang’ “jamiru mandha
man ma riek.” (Som Matayo 24:45.) Yesu re m’uketho “jamiru” eno man
emiyo ire dito ku twero mi maku yub moko. Re asu, jamirune ucikere niwo-
ro telowic pa Kristu kubang’e kubang’e man nimiyo kony ni umego pa
Kristu. Dong’ jamiru eno tie ng’a? Man ebedieng’ piwa nenedi? Wanen.

1. “Jamiru mandha man ma riek” tie ng’a?


Niai con, Yehova ubecuku tiyo ku ng’atu moko kunoke nyathi ungu mi ju-
maco moko pi nimiyo telowic ni dhanu pare. (Malaki 2:7; Juebrania 1:1)
I ng’ei tho pa Yesu, jukwenda karacelo ku judongo i Yeruzalem re ma gibed
gitelo wi lembe. (Tic mi Jukwenda 15:2) Pi nilubo lapor maeno, tin bende
nyathi ungu moko mi judong cokiri ma julwong’o nia Guriri m’utelowic mi
Jumulembe pa Yehova, re m’ubemiyo cemo mi tipo ni dhanu pa Mungu man
m’ubetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a. Ungu maeno, niwacu Guriri m’u-
telowic, re m’utie “jamiru mandha man ma riek” ma Yesu uketho iwi tic
maeno. (Matayo 24:45a) Umegoman mi Guriri m’utelowic eno utie Jakristu
ma juwiro ku tipo, man ng’atuman utie ku genogen mi cibimo karacelo ku
Yesu i polo kinde ma kwo pare m’i ng’om keni bijik.

2. Jamiru mandha ubemiyo cam ang’o mi tipo?


Yesu uwacu nia jamiru mandha ‘bimiyo [ni Jukristu wadi] cam i saane.’
(Matayo 24:45b) Tap calu ma cam maeni bemiyo iwa kero man yotkum,
cam mi tipo bende, niwacu telowic m’uai i Lembe pa Mungu, miyo iwa tego
ma watie ku yenyne pi nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man nitimo ma
ber tic ma Yesu uketho i korwa. (1 Timoteo 4:6) Wabecuku nwang’u camne
nikadhu kud i coko mwa mi cokiri, coko ma dit mi twodiri ku mir adhura,
man nikadhu kud i girasoma ku video ma tung’ tung’ m’ubekonyowa ni-
ng’eyo gin ma Mungu ubemito watim man nibedo ku winjiri ma ceng’ini
kude.

225
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen nia pirang’o watie ku yeny pa “ja-


miru mandha man ma riek,” niwacu Guriri
m’utelowic.

Guriri m’utelowic ubemiyo cam mi


tipo, telowic, man kony m’ubekwayere
ni Jumulembe pa Yehova i ng’om zoo

3. Dhanu pa Yehova gicikiri 4. Jamiru mandha ubetelo wi


nibedo i dilo ma lembe tic mi lembanyong’a
ukperere ma ber i iye
Rweyo lembanyong’a re m’ubino tic ma pire
Guriri m’utelowic ubetelo wi tic mi Jumulembe tek akeca ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gi-
pa Yehova i the loc pa Yesu. Lembene ubetimere bed gitimo. Som Tic mi Jukwenda 8:14, 25, man
calu m’ubed utimere con i rundi mi jukwenda. i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Nen VIDEO. ˙ Jukani m’ubed utelo wi tic mi lembanyong’a
mi Jukristu mi rundi ma kwong’a?
( VIDEO: Yehova ukpero lembe i
˙ Pethro giku Yohana gilubo telowic mi ju-
dilo mi dhanu pare (6:18)
kwenda wagi nenedi?

Tic ma pire tek akeca ma Guriri m’utelowic ube-


Som 1 Jukorintho 14:33, 40, man i ng’eye neno wiye utie rweyo lembanyong’a. Nen VIDEO.
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Verse maeni ubenyutho nenedi nia Yehova ( VIDEO: Waketho wiwa zoo
ubemito lembe mi Jumulembe pare ukpere- i kum tic mi lembanyong’a
re ma beri? (1:24)
5. Jamiru mandha ubemiyo
telowic
Guriri m’utelowic ubemiyo telowic ni Jukristu
mandha i ng’om zoo. Re i wang’ nimaku yub pi
nimiyo telowic m’ubekwayere, etimo ang’o? Wa-
kenen kite ma Guriri m’utelowic mi rundi ma
kwong’a ubed utimo ko. Som Tic mi Jukwenda
15:1, 2, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Lembang’o m’ugam unyayu teliri i kind
Jukristu mi rundi ma kwong’a?
˙ Pi nidaru lembene, Paulo, Barnaba man
jumange gicidh ginwang’u telowic i bang’
jukani?

Som Tic mi Jukwenda 15:12-18, 23-29, man i


ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I wang’ nimaku yub, Guriri m’utelowic mi ru-
ndi ma kwong’a utimo lembe moko ma kani
pi ninwang’u telowic pa Mungu iwi lembe-
ne?—Nen verse mir 12, 15, man 28.

Som Tic mi Jukwenda 15:30, 31 man 16:4, 5,


man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Yesu unyutho nia tic mi rweyo lembanyong’a
pire tie tek nisagu. Som Marko 13:10, man i ˙ Jukristu mi rundi ma kwong’a gijolo nenedi
ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: telowic ma Guriri m’utelowic umiyo?
˙ Yehova upoko mugisa nenedi iwi woro
˙ Pirang’o Guriri m’utelowic neno tic mi rwe-
ma ginyutho?
yo lembanyong’a ni tic ma pire tek akeca?
˙ Pirang’o “jamiru mandha man ma riek” re Som 2 Timoteo 3:16 man Yakobo 1:5, man i
m’ucikere nitelo wi ticne i ng’om zoo? ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I wang’ nimaku yub m’ubekwayere, Guriri
m’utelowic mi rundi ma tin beyenyo telowic
kani?

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Niwinjo lembe ma Guriri m’utelowic uyero tie nilubo dhanu.”
˙ Ang’o m’ubetego cwinyi nia Yesu re m’ubetelo wi Guriri m’utelowici?

227
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Guriri m’utelowic re ma tie “jamiru
mandha man ma riek” ma Yesu uke- Kenen kite ma Guriri m’utelowic
tho. Ebemiyo telowic man cam mi tipo ubetimo ko tic pare i ayi m’u-
ni Jukristu mandha i wang’ ng’om kperere ma ber.
zoo. “Guriri m’utelowic mi Jumule-
mbe pa Yehova utie ang’o?”
(Thiwiwec mi jw.org)
Penji mi poyowic
˙ Ng’a m’uketho ‘jamiru mandha
man ma rieki’?
˙ Guriri m’utelowic ubedieng’ piwa ( 17:18 Nen kero ceke ma Guriri m’ute-
nenedi? lowic timo kara wanwang’ cam
mi tipo ma juromo geno andha.
˙ Nyo iyiyo andhandha nia Guriri
m’utelowic re ma tie “jamiru ma- Kite ma wacuku wodho ko gi-
rasoma m’uyero lembe ma tap
ndha man ma riek”?
(mi français)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 7:04 Nen kite m’umego mi Guriri
m’utelowic gibetimo ko tic ma
Yesu uketho i korgi.
Rwom ma ber mire maa!
Lembe m’ukwayu itim
N Calu ma 2 Juthesaloniki 3:1
ubekwayu, bed irwo nja i bang’
Yehova nia epok mugisa iwi tic
ma Guriri m’utelowic ubetimo.
( 9:39 Coko mwa mi cokiri man coko
N Lembe m ange: ma dongo ubenyutho nenedi
nia Yehova re m’ubetelo wi Gu-
riri m’utelowici?
Yehova ubeponjo dhanu pare

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 54,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
55

Dik cingi pi nitielo


cokiri peri
I ng’om zoo, dhanu milion ma lee dit gibetimo ni Yehova kud anyong’a i co-
kiri ma tung’ tung’ elufu swa. Gitie ku foyofoc man gimaru ponji ku telowic
ceke ma gibenwang’u, uketho gibetielo cokiri migi kud amora i yore dupa.
Nyo in de ibetielo cokiri peri kud amora kumeno?

1. Icopo tiyo ku saa man kero peri pi nitielo cokiri i yore moko ma kani?
Wan ceke wacopo diko cingwa pi nitielo cokiri mwa. Ku lapor, nyo dhanu
moko nuti i cokiri peri ma gidaru tii kunoke ma gitie weg abala? Icopo miyi-
ri pi niterogi kunoke nikonyogi kara gicidh i coko. Kunoke icopo timo igi le-
mbe mange, calu ve nicing’iewo igi cam, nikonyogi ku tic migi moko kunoke
niketho leng’o i kum ot migi. (Som Yakobo 1:27.) Wacopo bende niwodhara
pi niketho leng’o i kum Ot Ker mwa. Ng’atu moko mbe ma diyowa pi nitimo
lembuno zoo. Ento mer ma wamaru ko Mungu man umego mwa, re ma
cwaluwa ‘nimiyara giwa ku berocwinywa.’—Zaburi 110:3.
Jumulembe m’ulimo batizo gicopo nitielo cokiri i yore mange bende. Ku la-
por, umego m’uteng’ini i tipo man ma gipong’o lembe m’ubekwayere, gico-
po doko jukony tic man i ng’eye ke, judong cokiri. Umego ku nyimego ceke
gicopo diko cing’gi kud amora i tic mi lembanyong’a nwang’u gibetimo calu
juyab yo. Jumoko copo konyo tic mi giero udi ma tung’ tung’ mi Ker, kuno-
ke nidok i cokiri mange ma yeny utie i iye.

2. Wacopo tiyo nenedi ku jamcingwa pi nitielo cokiri mwa?


Wacopo ‘yungo Yehova ku piny mwa’ ma pigi tek. (Lembrieko 3:9) Etie
rwom ma dwong’ man lembe mi mutoro iwa, nimiyo sente man jamcingwa
mange pi nikonyo tic i cokiri mwa man tic mi lembanyong’a i ng’om zoo.
(Som 2 Jukorintho 9:7.) Jutiyo bende ku giramiya mwa pi nimiyo kony ni ju
ma peko ma rek uwok i wigi. Ju ma dupa mi kindwa gibed gimaru ‘nikoyo
piny moko ang’et’ ma gibimiyo ni giramiya. (Som 1 Jukorintho 16:2.) Pi ni-
miyo giramiya mwa, wacopo bole i sanduku mi giramiya ma nwang’ere i Ot
Ker mwa kunoke wacopo ore kud iwi yamu i kusika ma e: donate.jw.org. Ye-
hova umiyo iwa kaka ma wanyuth ko nia wamare nikadhu kud i ayi ma wa-
betiyo ko ku sente mwa man jamcingwa mange.
229
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen yore moko m’iromo diko


ko cingi pi nitielo cokiri.

(
3. Wacopo miyo jamcingwa
Yehova giku Yesu gimaru lee dit ng’atu ma miyo ku berocwinye.
VIDEO: ‘Giramiya ni Yehova’
Ku lapor, Yesu uweco ber akeca pi dhatho moko m’ubino jacan re
(4:47) m’uii nimiyo giramiya. Som Luka 21:1-4, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ Pi nifoyo i Yehova, nyo wacikara nimiyo sente ma lee?
˙ Yehova giku Yesu giwinjiri nenedi ka wabemiyo ku berocwinywa?

Pi ning’eyo kite ma jubetiyo ko ku giramiya mwa, nen VIDEO.


I ng’eye ke wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Jubecuku tiyo nenedi ku giramiya mwa pi konyo cokiri
mi ng’om zoo?
4. Wacopo wodhara giwa pi nikonyo tic (

I rundi ma con, jurutic pa Yehova gibed gimiyiri kud amora pi


niyiko kum udi ma giworo iye Mungu. Ubed ukwayu ngo gimii VIDEO: Wagwoku kabedo
kende kende sente. Som 2 Lemkei 34:9-11, man i ng’eye wuwec mwa mi thier (3:31)
iwi penji m’ulubo e:
˙ Jaisraelman udiko cinge nenedi i kum tic mi yiko kum ot pa
Yehova?

Jumulembe pa Yehova de gibelubo lapor mi rundi ma con eca. Pi


ninyang’ ma cuu, nen VIDEO. I ng’eye, wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Pirang’o pire tek nia wagwok Ot Ker mwa ubed ma leng’ saa ceke?
˙ Icopo diko cingi i kum tic maeno nenedi?

5. Umego gicopo ii ninwang’u Biblia unyutho lembe m’umego gicikiri nipong’o pi


nidoko jukony tic man judong cokiri. Som 1 Timo-
rwom mange i cokiri teo 3:1-13, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e:
Lembagora ubeyawu kum jumaco nia gitim kero
nipong’o lembe m’ubekwayere pi ninwang’u rwom ˙ Lembang’o m’ubekwayere i bang’ umego m’u-
kara gitiel cokiri cuu. Pi ning’eyo lembe moko ma bemito edok jakony tic kunoke jadit cokiri?
giromo timo, nen VIDEO. I ng’eye, wuwec iwi penji ˙ Lembang’o m’ubekwayere bende i bang’ awiya
m’ulubo e: man dhaku pare?—Som verse mir 4 man 11.
˙ Tekene umego gibeii nipong’o lembe m’ubekwa-
( VIDEO: Umego, wuyeny tic ma ber yere eno, nyo dhanu ceke i cokiri gicopo nwa-
(5:19) ng’u bero? Kekor.

˙ I video maeni, umego Ryan ucaku timo ang’o pi


nitielo cokiri lee nisagu?

NG’ATU MOKO ROMO PENJI KUMAE: “Jumulembe pa Yehova ginwang’u sente ma


gitimo ko tic migi kakani?”
˙ Iromo dwoko nenedi?

231
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Yehova foyo lee dit ka wabeii niwodho
saa mwa, kero, sente, man jamcingwa Nen nia pirang’o dong’ Mungu
mange pi nitielo cokiri. kwayu ngo nia jutic pare gimii
apaj piny migi.
“Biblia uyero ang’o iwi miyo
Penji mi poyowic apaj piny?” (Thiwiwec mi jw.org)

˙ Wacopo tiyo nenedi ku saa man


kero mwa pi nitielo cokiri?
˙ Wacopo tiyo nenedi ku jamcingwa
pi nitielo cokiri?
˙ Ibemito itiel cokiri i yore moko ma Biblia uweco pi lembe moko
m’ umego m’ulimo re ma giti-
kani?
mo. Dong’ kan ubekwayere nia
nyamego moko m’ulimo utim
tije ke?
“Dito ma judong cokiri gitie
ko i cokiri” (Otkur ma Wiw mi
dwi mir 2, 2021)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 4:25 I video ma e, kenen Jumulembe


moko ma gibemiyiri i ayi ma
segi pi niyeyo man nitero gira-
soma ni umego migi.
Lembe m’ukwayu itim Kite ma jupoko ko girasoma
m’ujengere iwi Biblia i Congo
N Bed iwodhiri pi nikonyo tic mi
ketho leng’o i kum ot ma cokiri
mwu betimo coko i iye.

N Lembe mange: Kite ma wanwang’u ko sente mi


timo tic mwa ukoc bor dit ku mi
dini mange. Kenen.
“Jumulembe pa Yehova gi-
nwang’u sente ma gitimo ko
tic migi kakani?” (Thiwiwec mi
jw.org)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 55,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
56

Gwok bedo i acel mi cokiri


Ka wabenwang’ara i kind umego ku nyimego mwa, wawinjara ma ber mandha,
tap calu m’ubimo Daudi ubed uwinjere ko. Eyero kumae: “Nen, maram e ber e
mit de ni umego ya gibed karacelo i [acel]” (Zaburi 133:1) Re bedo i acel mwa-
ne etie ngo lembe ma timere gire kumeni. Ng’atuman m’i kindwa ucikere nidiko
cinge pi nigwoke kara emedere i wang’e.

1. Lembang’o ma ber akeca i kind dhanu pa Mungu?


Kan icidho i coko mwa i ng’om mange, kadok nyo ibiwinjo ngo dhok ma kuca cu
de, re i lembe ma pol ibiwinjiri ma ber man ibinweng’iri nia itie ajola. Pirang’o?
Pilembe i ng’om zoo, wabed watiyo ku girasoma ma rom pi niponjo Biblia. Be-
nde, watimo kero ninyutho mer i kindwa. Kadok wakwo kakani de, wan ceke ‘wa-
belwong’o nying’ Yehova man wabetimo ire i acel.’—Zefania 3:9.

2. Icopo timo ang’o pi nigwoko bedo i acel mi cokiri?


Biblia uwacu kumae: “Wumeruru i kindwu lee mandha niai kud i adunde.”
(1 Pethro 1:22) Icopo tiyo nenedi ku juk maeno? Kakare nibeketho wii kwa iwi
ng’ico kunoke kosa mi jumange, tim kero nibeneno kwa kite man kura migi ma
beco. Kud ibed idikiri kwa ku ju ma lembe migi rombo ku peri, ento tim kero ni-
ng’iyo bende kud umego ku nyimego ma suru, thek, rangi kunoke kit kwo migi
ukoc ku peri. Ukwayu watim bende kero nikabu cen adegi man akoyakoya kud i
iwa.—Som 1 Pethro 2:17.

3. Ka teliri moko wok i kindwu kud umego kunoke


nyamego mange, ukwayu itim ang’o?
Kadok watie i acel de, re watie ngo leng’ calu Mungu. Saa moko waromo timo
lembe ma ton i jumange. Pieno Lembe pa Mungu uwacu nia ‘wumeduru . . . ni-
weko lembe m’i kindwu,’ man emedo kumae: “Tap calu ma Yehova bende
uweko lembe mwu yot yot, wun de wucikuru nitimo kumeno.” (Som Jukolo-
sai 3:13.) Wadaru koso ni Yehova wang’ udul ma lee dit, re asu eweko iwa. Ebe-
mito nia wan de watim kisa ni umego ku nyimego mwa. Dong’ kan inwang’u nia
idaru yero kunoke itimo lembe m’uton i ng’atu moko, mak ndhu ndhu yub mi
yiko kindwu udok ma ber.—Som Matayo 5:23, 24.

 Thenge ma jumedo, mir 6 unyutho kite ma mer ucikere nikonyo ko Jukristu kara kud giketh two-
yo ma dak adaka udaki i kum jumange.
 Thenge ma jumedo, mir 7 unyutho ayi ma juromo yiko ko teliri iwi lembe m’uneno sente, kuloka,
man lembe mi cik.
233
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni yore moko m’iromo diko ko cingi


pi nigwoko bedo i acel man kwiyocwiny mi cokiri.

4. Kab cen adegi man 5. Bed itim kisa yot yot man
akoyakoya kud i ii keth kwiyocwiny
Wabemito wamar umego mwa ceke. Ento saa Yehova beweko iwa lembe yot yot ma ke wan,
mange ecopo bedo yot ungo iwa niyiyo ng’atu wabibedo mbe nyanok de ku yeny mi weko lembe
ma suru, rangi kunoke kit kwo pare ukoc ku ma moko ire. Som Zaburi 86:5, man i ng’eye wuwec
mwa. Saa maeno, ang’o ma romo konyowa? iwi penji m’ulubo e:
Som Tic mi Jukwenda 10:34, 35, man i ng’eye
˙ Verse maeni ubenyutho ang’o iwi
wuwec iwi penji m’ulubo e:
kisa pa Yehova?
˙ Yehova ubejolo kwond dhanu ceke i kind Ju- ˙ Nyo itie ku foyofoc i kum kisa parene?
mulembe pare. Lapor pare ucikere nicweli ni- Pirang’o?
neno nenedi dhanu mi suru kunoke mi kit kwo
˙ Lembe moko ma kanigi ma copo nyayu
m’ukoc ku peri?
teliri i kindwa ku jumange?
˙ Kit paru ma kani mir akoyakoya m’upong’ ake-
ca kaka m’ibekwo i iye? Pirang’o ukwayu iur Waromo lubo lapor pa Yehova nenedi kara wa-
kwond parune ceke? medara nibedo i acel kud umego ku nyimego
mwa? Som Lembrieko 19:11, man i ng’eye wu-
Som 2 Jukorintho 6:11-13, man i ng’eye wuwec wec iwi penji m’ulubo e:
iwi penji m’ulubo e:
˙ Ka ng’atu moko ukoso iri, icopo timo ang’o pi
˙ Iparu nia icopo timo ang’o pi niketho kindwu niyiko lembe m’i kindwune?
ubed ceng’ini magwei kud umego ku nyimego
mi suru man mi kit kwo m’ukoc ku peri?
6. Tim kero nineno kura ma
beco mir umego ku nyimego
Ka wacaku beng’iyo kud umego ku nyimego
mwa, wacaku ng’eyo kura migi ma beco man
ng’ico migi bende. Dong’ waromo timo ang’o pi
niketho wiwa kwa i kum kura migi ma beco? Nen
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

( VIDEO: Dok leng’ nisagu!


(5:10)

˙ Ang’o ma copo konyi nineno kura ma beco


mir umego ku nyimego?

Yehova beketho wiye i kum kite mwa ma beco.


Som 2 Lemkei 16:9a, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
Ibitimo ang’o pi niketho kwiyocwiny i ˙ Ning’eyo nia karaman Yehova beketho wiye
kindwu kud umeru? i kum kite peri ma beco uketho ibewinjiri ne-
nedi?

Saa moko, wan de watimo lembe ma kiero juma-


nge. Saa maeno, wacikara nitimo ang’o? Nen VI-
DEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

( VIDEO: Niketho kwiyocwiny


miyo mugisa (6:01)

Lagith ma juyiko ku or kunoke ku diama,


˙ Nyamego mi video maeni utimo ang’o pi ni- kadok kume moko urudere de, re pire tek asu.
dwoko kwiyocwiny i kindgi ku nyamego ma Umego ku nyimego mwa bende gileng’ ungo
kucelo? dak wi dak, ento pigi tie tek lee i wang’ Yehova

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Acopo timo ngo kisa swa kumeni ni ng’atini,
maru ebinwang’u bang’a.”
˙ Pirang’o wacikara niweko lembe yot yot ni dhanu mange?

235
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Icopo diko cingi pi nigwoko bedo i
acel mi cokiri nwang’u ibetimo kisa ( 6:56 Lembabola moko ma Yesu uti-
man ibenyutho mer ni umego ku nyi- yo ko copo konyowa kara kud
mego ceke m’umbe akoyakoya. wabed wang’ol lembe swa iwi
jumange. Kenen.
Wodh riu ma n’i weng’i
Penji mi poyowic
˙ Icopo timo ang’o pi nikabu cen
adegi man akoyakoya kud i ii?
˙ Ibitimo ang’o tekene teliri moko
uwok i kindwu kud umego kunoke Nyo wacikara nikwayu kisa asu
nyamego moko? kadok wabeparu nia watimo
ngo lembe moko ma raci?
˙ Pirang’o ukwayu ilub lapor mi kisa
pa Yehova? “Kwayu kisa royo kwiyocwiny”
(Otkur ma Wiw, nindo 1, dwi
mir 11, 2002)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye ( 5:06 Kenen kite ma jumoko giponjo
nikwo ko ku jumange m’umbe
akoyakoya.
Kud ipok lembe nimakere ku
Lembe m’ukwayu itim nen m’i wang’

N Tekene nyo etie tek iri nibedo


ma ber kud umego kunoke nya-
mego moko, tim kero ning’eye
cuu man woth yenyo kwa kura
pare ma beco. Kenen gin m’icopo timo pi ni-
daru lembe m’i kindwu kud
umego kunoke nyamego kara
N Lembe mange:
lembene kud unyay yakini i co-
kiri.
“Dar teliri m’i kindwu ku mer”
(Otkur ma Wiw, dwi mir 5, 2016, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 56,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
57

Kan ipodho i dubo ma pek,


ukwayu itim ang’o?
Kadok imaru Yehova lee man ibetimo kero peri ceke niuro lembe m’edagu
de, saa moko iromo timo kosa. Re dubo moko tie pek nisagu mange. (1 Ju-
korintho 6:9, 10) Dong’ kadok itimo dubo ma pek de, ng’ey nia Yehova
umeri asu; etie ayika nitimo iri kisa man nikonyi.

1. Wacikara nitimo ang’o kara Yehova uwek dubo mwa?


Ka wamaru Yehova, cwinywa bipido lee mandha kinde ma wanyang’ nia wa-
daru timo dubo moko ma pek. Ento lembe ma e ma Yehova ung’olo, romo
kwiyo cwinywa: “Kadok dubo mu bedo kwar ngbo, gibibedo tar calu pei.”
(Isaya 1:18) Ka wayew man waloko cwinywa i andha, Yehova biweko dubo
mwane ceke. Dong’ waromo loko cwinywa nenedi? Nwang’u watie ku can
ma lee i adundewa pi lembe ma rac ma watimo, waweko nitimo lembene,
man wakwayu Yehova utim iwa kisa. I ng’eye ke, nwang’u wabetimo kero
ceke niwilo paru kunoke timo ma reco m’ucwaluwa i dubo, man wabeii ni-
kwo nimakere ku cik ma leng’ pa Yehova.—Som Isaya 55:6, 7.

2. Yehova betiyo nenedi ku judong cokiri pi nikonyowa ka watimo dubo?


Tekene watimo dubo ma pek, Yehova ubeorowa nia ‘walwong’ judong co-
kiri.’ (Som Yakobo 5:14, 15.) Umego maeno ma Yehova ung’iyo man uketho
piwa, gimare man gimaru rombe pare. Ging’eyo nikonyowa kara kindwa ku
Yehova m’unyothere udok kakare.—Jugalatia 6:1.
Judong cokiri konyowa nenedi ka watimo dubo ma peki? Juario kunoke
adek m’i kindgi bitiyo ku juk mi Biblia pi nitwinyowa. Gibimiyo iwa bende
paru man telowic ma beco pi nikonyowa kara waur nitimo dubo kendo. Kan
umego kunoke nyamego moko utimo dubo ma pek man eloko ngo cwinye,
judong cokiri giwodhe cen kud i cokiri kara cokiri ubed agwoka kud i kum
lembe ma reco.

237
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni gin ma bikonyi ninyang’ cuu man ma bimedo


foyofoc peri i kum ayi ma Yehova konyo kowa ka watimo dubo ma pek.

3. Lokocwiny konyowa
nikey i thenge mi tipo
Dubo moko ci ma wabetimo nyayu can i Ye-
hova; pieno ukwayu watuc dubone ire. Som
Zaburi 32:1-5, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:

˙ Pirang’o etie ber nia watuc dubo mwa ni


Yehova kakare nikane akana?

M’uweko tuco dubo mwa i wang’ Yehova, wabi- Tuc dubo peri, kor lemandha ni judong cokiri,
nwang’u kwiyocwiny nwang’u wanyutho bende pi man jol kony ma Yehova umiyo iri ku mer
dubone ni judong cokiri pi ninwang’u kony migi. Nen
VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:

( VIDEO: “Ng’atu ma Yehova


Wacikara nikoro lembe ceke ni judong cokiri man
maru, etwinye” (3:01)
thwolo thwolo; kud walworgi pilembe tic migi tie ni-
konyowa. Som Yakobo 5:16, man i ng’eye wuwec iwi
penji m’ulubo e:
˙ I video maeni, judong cokiri gikonyo Canon
nenedi kara edwog i bang’ Yehova? ˙ Pirang’o ebibedo yot magwei ni judong cokiri
nikonyowa cuu ka wanyutho igi lemandha
man wakoro igi lembe thwolo thwolo?
4. Yehova nyutho kisa 5. Ka waloko cwinywa, Yehova
ni judubo biweko dubo mwa
Ka ng’atu moko utimo dubo ma pek man ekwero Yesu utiyo ku lapor moko m’ubekonyowa ninyang’
niworo cik pa Yehova i kwo pare, juwodhe cen kud i nia Yehova winjere nenedi ka ng’atu m’udubo utuc
cokiri man wadikara ngo kude. Som 1 Jukorintho niloko cwinye. Som Luka 15:1-7, man i ng’eye wu-
5:6, 11, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e: wec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ka jujebo thobi i mogo, kwen timere nene- ˙ Lapor maeni ubeponji ku lembang’o iwi
di? Dikiri ku jadubo m’ukwero niloko cwinye Yehova?
ke copo kelo adwogi ma kani i cokiri?
Som Ezekiel 33:11, man i ng’eye wuwec iwi penji
Pi nilubo lapor mi kisa ma Yehova nyutho ni judu- m’ulubo e:
bo ma gitie ku kum mi dubalaga, judong cokiri giti-
˙ Pi ninyutho nia andha waloko cwinywa,
mo kero migi ceke pi nikonyo ju ma juwodhogi kud
ubekwayu watim ang’o ma pire tek lee?
i cokiri. Kadok nwang’u twiny ma jumiyo igi ubino
lith lee de, re twinyne ukonyo ju dupa ninyang’ nia
lembe ma gitimone ubino rac andha.—Zaburi
141:5.
Ayi ma Yehova tiyo ko ku judubo, ubenyutho nene- Yehova ubedieng’
di nia etie ng’atu ma i lembe pare tek ungo, e jaki- pi rombe pare lee
sa man jameri? dit calu ma jakwac
bende dieng’ ko pi
rombe pare

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Abelworo nia kan atuco dubo para ni judong
cokiri ci, e gibiwodha cen kud i cokiri.”
˙ Icopo yero ang’o ni ng’atu m’utie ku paru maeno?

239
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Ka watimo dubo ma pek man i ng’eye
waloko cwinywa i andha man wabeii ku ( 5:02 Nen kite ma Yehova unyutho
cwinywa ceke nitimo kwa lembe m’ati- ko kisa pare ma juweco pire i
ra, Yehova biweko iwa. Isaya 1:18 ni jalwo moko.
Kud ibed ku jiji nyanok de i
kum kisa pa Yehova
Penji mi poyowic
˙ Pirang’o etie ber nia watuc dubo
mwa ni Yehova?
˙ Kara Yehova uwek dubo mwa,
wacikara nitimo ang’o? Judong cokiri gitimo tego lee
pi nikonyo ng’atu m’utimo
˙ Ka watimo dubo ma pek, pi-
dubo ma pek.
rang’o wacikara nisayu kony
i bang’ judong cokiri? “Ayi mi nyutho mer man kisa
ni ju m’utimo dubo ma pek”
(Otkur ma Wiw, dwi mir 8, 2024)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye Ayi mi nyutho mer man kisa ni
judubo m’uloko ngo cwinygi.
“Ayi mi konyo ju ma juwodho
kud i cokiri” (Otkur ma Wiw, dwi
Lembe m’ukwayu itim mir 8, 2024)

N Tim kero ning’eyo judong cokiri


mwu.

N Lembe mange:
I kpawa ma thiwie ubeyero
“Abino ku yeny mi dwogo i
bang’ Yehova,” kenen kite ma
jalwo moko m’ukeuwok kud i le-
mandha unwang’u nia Yehova
udok ujole kendo ma ber.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 4, 2012)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 57,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
58

Mediri nigwoko bedoleng’


peri ni Yehova
Jukristu mandha gicopo yiyo ngo nia gin moko kadi ng’atu moko acel de
uketh giwek nitimo ni Yehova. Wang’eyo nia in de icopo yiyo ngo. Ng’ey nia
Yehova umeri lee pilembe imoko kikiki i kume. (Som 1 Lemkei 28:9.) Re le-
mbang’o ma copo ketho ebedo tek nigwoko bedoleng’ peri ire, man icopo
voyo lembene nenedi? Wakenen.

1. Dhanu mange gicopo mito gicerwa nenedi ku timo ni Yehova?


Dhanu moko copo pimo niwondo wang’wa kara nia wawek nitimo ni Yeho-
va. Jukani eno? Jumoko nuti ma gidaru wok kud i lemandha man kawoni gi-
becwayu vupo iwi dilo pa Yehova pi ninyotho yiyoyic mwa bende. Julwo-
ng’ogi ‘ju m’ujay i kum lemandha.’ M’uweko gin, judong dini moko bende
gibecuku mewo lembe mi ndra i wiwa, kara ju m’ubedo ngo ku wang’gi gi-
wek nitimo ni Yehova. Pieno nipiemiri ku kwond dhanu maeno, nisomo buku
migi, nimondo i kusika migi mir internet, man nineno video migi, tie niroyi-
ri gijo i ariti. Yesu upoyowa kumae pi dhanu m’ubemito gitur cwiny ju m’u-
betimo ni Yehova: “Wuwekgi. Gitie jutelwic ma gin abinga. Dong’ kan abi-
nga ubetelo wi abinga, gin ario ceke gibipodho i vur.”—Matayo 15:14.

2. Yub ma wabemaku pi kwo mwa giwa copo codo


kindwa ku Yehova nenedi?
Mer ma wamaru ko Yehova biketho wabidikara ngo ku dini mi vupo i lembe
moko ci. Nik’ebed tic mwa, dikiri ma wan’i iye, kadi lembe mwa moko ma-
nge, ucikere ngo nibedo ku winjiri moko ku dini mi vupo. Yehova umiyo
iwa cik ma e: “Wuwok kud i [Babeli ma dit], dhanu para.”—Lembanyu-
tha 18:2, 4.

241
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen lembe m’iromo timo kara ng’atu moko kud unyoth winjiri peri
ku Yehova. Wanen bende kite m’icopo wodhiri ko ma zoo kud i Babeli
ma dit pi ninyutho gwoko bedoleng’ peri ni Yehova.

4. Nyuth gwoko bedoleng’ peri ni Mungu


tek umego moko dubo
Ka wawinjo nia umego kunoke nyamego moko utimo dubo ma pek,
wacikara nitimo ang’o? Kenen gin ma Cik pa Mungu ugam ung’olo ni
Juisrael ma con. Som Lembe mi Julawi 5:1.
3. Bed ku weng’i i
Verse maeni ubekonyowa ninyang’ nia, tekene wang’eyo nia umego
kum juponji mi vupo kunoke nyamego moko utimo dubo ma pek, wacikara ninyutho le-
Waromo timo ang’o ka wawinjo mbe ma wang’eyone ni judong cokiri. Re i wang’ nitimo kumeno, etie
lembe moko ma reco iwi dilo pa ber magwei nia wakway ng’atu m’udubone ucidh utuc dubo pare en
Yehova? Som Lembrieko 14:15, gire ni judong cokiri. Kan ecidho ngo re ma dong’ mer ma wamaru ko
man i ng’eye wuwec iwi penji m’u- Yehova bicwaluwa niciyero lembene wan giwa ni judong cokiri. Pira-
lubo e: ng’o ka watimo kumeno wabinyutho nia wamaru . . .

˙ Pirang’o wacikara ngo niyiyo ˙ Yehova Mungu?


lembe moko ci ma wawinjo? ˙ ng’atu m’udubone?
˙ jumange mi cokiri?
Som 2 Yohana 9-11, man i ng’eye
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Wacikara ninyutho timo ma
nenedi ni ju m’ujay i kum le-
mandha?
˙ Kadok nyo wabeweco ngo
ku ju m’ujay de, lembang’o
ma copo ketho wanwang’u
ponji migi asu ka wabedo
ngo ku wang’wa?
˙ Iparu Yehova copo winjere
nenedi ka wabewinjo wec
ma reco ma jubeyero ku nyi-
nge kunoke ku nying’ dilo
pare?
Kan umego kunoke nyamego moko
udubo, konye!
Icopo timo ang’o ka jukwayu nia imii
ajok pi nitielo tic ma dini moko
ubetimo?

5. Bed bor ku Babeli ma dit (

Nen VIDEO.
Som Luka 4:8 man Lembanyutha 18:4, 5, man i ng’eye penjiri ku penji VIDEO: Wuwok kud i Babeli
ma e: ma dit! (5:06)

˙ Nyo fodi nyinga ubenwang’ere asu i buku mi dini moko mi vupo,


kunoke nyo fodi gibekwana asu i kindgi?
˙ Nyo atie i dikiri kunoke dilo moko m’ubetimo karacelo ku dini
mange?
˙ Nyo tic para ubetielo dini mi vupo i yore moko?
˙ Nyo lembe moko nuti i kwo para m’ubekwayu nia athum kinda
cen ku dini mi vupo?
˙ Kan adwoko kadok wang’ penji acel kende nia “eyo,” ubekwayu
atim alokaloka ma kani m’umbe galu?

I lembe maeno ceke, mak yub ma biketho ibidong’ ku pidocwiny ma cuu


man ma binyutho nia ibegwoko bedoleng’ peri ni Yehova.

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Kara atuc nicero ba lemandha cuu, kwayu akeng’ey
lembe ma ju m’ujay gibeyero iwi Jumulembe pa Yehova.”
˙ Nyo eno tie paru mi rieko? Pirang’o iyero kumeno?

243
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Pi nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova,
wacikara ngo nidikara kadok nyanok de Nen gin m’iromo timo ka dhanu
ku ju ma gimito giwingwa. ubemewo lembe mi vupo iwi
Jumulembe pa Yehova.
“Nyo ilar inyang’ cuu?”
Penji mi poyowic (Otkur ma Wiw, dwi mir 8, 2018)

˙ Pirang’o wacikara ngo niwinjo le-


mbe moko ci mi ju m’ujay i kum
lemandha?
˙ Ukwayu watim ang’o tek wang’eyo
nia umego kunoke nyamego moko Icopo ng’eyo nenedi nia dilo
utimo dubo ma pek? kunoke dikiri moko ubediko
cinge ku Babeli ma diti?
˙ Wacopo nyutho nenedi nia wabe-
woro lembe ma Yehova uwacu nia “Mediri nitimo ni Mungu i
dong nindo maeni mi kajik-
wawok cen kud i dini mi vupo?
ceng’ ” (Otkur ma Wiw, dwi
mir 10, 2019, udukuwec mir 16-18)

Nindo ma ponji maeni uthum i iye


( 9:32 Judhogwa moko gibed gitimo
ang’o kara nia ginyoth yiyoyic
mwa?
Lembe m’ukwayu itim Bed ku weng’i i kum paru mi
ndra
N Ka in’i lembe moko m’udiko ki-
ndwu i yore moko ci ku dini mi
vupo, tim lembe m’ubekwayere
pi nicodo thol cen ku dinine.

N Lembe mange: I kpawa ma thiwie tie “Acaku


yenyo Mungu niai i thino para,”
som lembe iwi japadri moko mi
dini mi Shinto i Japan m’utuc
niwok cen kud i dini mi ndra.
“Biblia loko kwo” (Otkur ma
Wiw, nindo 1, dwi mir 7, 2011, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 58,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
59

Mediri niciro ragedo


Tin kunoke urwo, Jukristu ceke binwang’iri ku ragedo moko kokoro; ecopo bedo
ma yot kunoke ma pek. Nyo wacikara niweko lworo negwa?

1. Pirang’o wabekuro ragedo i wiwa?


Biblia ular uyero thwolo thwolo kumae: “Dhanu ceke ma gibemito giwor Mu-
ngu man gibed ku winjiri ku Kristu Yesu gibinwang’iri bende ku ragedo.” (2 Ti-
moteo 3:12) Jugam junyayu ragedo i kum Yesu pilembe ebino ngo i thenge mi
ng’om maeni pa Sitani. Wan bende calu ma wa m’i ng’om ungo, wacopo zungo
ngo ka bimobim man dini mi ng’om maeni ubenyayu masendi i kumwa.—Yoha-
na 15:18, 19.

2. Wacopo yikara nenedi pi ragedo m’ubebino?


Umaku watim kero nibedo dhanu m’ugeno Yehova lee mandha niai tin. Pieno
kubang’ ceng’, bed inwang’ saa mi rwo i bang’e man mi somo Lembe pare. Be-
nde, bed icidh nja i coko. Lembe maeno ceke bimiyo iri tego m’ubekwayere pi ni-
nyego ku ragedo ku tegocwiny, kadok nyo ragedone uai i bang’ wedi peri de. Ja-
kwenda Paulo ubed ukadh’i ragedo wang’ ma pol, re ekiewo kumae: “Yehova en
e jakonyna; lworo binega ngo.”—Juebrania 13:6.
Lembe mange ma bitego cwinywa tie niberweyo lembanyong’a areri. Tic mi le-
mbanyong’a ponjowa nigeno Yehova man nikabu cen lworo mi dhanu kud i iwa.
(Lembrieko 29:25) Kan ibeii nirweyo ku tegocwiny tin eni, ibibedo ayika man ibi-
mediri asu nirweyo kinde ma gavmenti bicero dhu tije.—1 Juthesaloniki 2:2.

3. Ka wabeciro ragedo, bero ang’o ma wabinwang’u?


Ng’atu moko mbe m’i kindwa m’umaru ragedo; ento ka wabecire ma ber, yiyo-
yic mwa doko tek nisagu. Bende, kindwa bedo ceng’ini ku Yehova pilembe nwa-
ng’u wabeneno ayi m’ebekonyo kowa kinde ma dong’ wabemito nivoc. (Som Ya-
kobo 1:2-4.) Yehova winjere rac kan eneno wabesendara, ento mutoro nege lee
kan eneno wabeciro. Biblia uyero kumae: “Tek wubeciro masendi pilembe wu-
timo lembe ma ber, eno nyayu mutoro i Mungu.” (1 Pethro 2:20) Yehova bimi-
yo mugisa mi kwo ma rondo ku rondo i ng’om keni ni dhanu ceke m’ubemediri
niciro. Saa maeca, ng’atu moko acel de mbe ma bibedo jadhu thier mandha.
—Matayo 24:13.

245
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni nia pirang’o etie lembe ma copere nigwoko bedoleng’ mwa ni
Yehova kadok i wang’ amulaic, man wanen mugisa ma cirocir mwa bikelo iwa.

4. Iromo ciro ragedo m’uai i 5. Mediri nitimo ni Yehova


bang’ jupewu kadok ragedo nuti
Yesu ular ung’eyo cuu nia wedi mwa moko gico- Etie lembe ma kwayu tegocwiny kara watuc niti-
po maru ngo nia watim ni Yehova. Som Matayo mo ni Yehova kinde ma jumange gibeii nicerowa.
10:34-36, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu- Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulu-
bo e: bo e:
˙ Lembang’o ma romo timere ka ng’atu moko
ung’iyo nitimo ni Yehova? ( VIDEO: Ginyutho tegocwiny
kadok ragedo nuti (6:27)
Pi nineno laporne moko, nen VIDEO, man i ng’e-
ye wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Lapor mi ju mi video maeni ubemiyo iri te-
( VIDEO: Yehova ujolowa (5:13) gocwiny nenedi?

Som Tic mi Jukwenda 5:27-29 man Juebrania


10:24, 25. I ng’ei somo verseman, wuwec iwi pe-
nji m’ulubo e:
˙ Iromo timo ang’o ka wedi peri kunoke ja-
rimbi moko ubemito nia iwek nitimo ni Ye- ˙ Pirang’o pire tie tek nia wamedara asu ni-
hova? rweyo lembanyong’a man nicokara kadok
kinde ma gavmenti ukwero tic mwa?
Som Zaburi 27:10 man Marko 10:29, 30. I ng’ei
somo verseman, wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Lembang’ola mi verse maeni copo konyi ne-
nedi ka jupewu kunoke jurimbi moko gibe-
mito nia iwek nitimo ni Yehova?
6. Yehova bikonyi kara icir (

Jumulembe pa Yehova, ma thindho ku ma dongo man mi ng’om


zoo, gibeweko ngo nyanok de nitimo ni Yehova kadok i ragedo ma VIDEO: Yehova Mungu bimiyo
lake tek. Ang’o m’ubekonyogi niciro? Pi ning’eyo, nen VIDEO. I ng’e- ira tego (3:40)
ye, wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ Ang’o m’ukonyo umego ku nyimego mi video maeni niciro?

Som Jurumi 8:35, 37-39 man Jufilipi 4:13. I ng’ei somo verseman,
wuwec iwi penji m’ulubo e:
˙ I giragora maeni, lembang’o m’ubetego cwinyi nia iromo ciro
amulaic moko ci?

Som Matayo 5:10-12, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:


˙ Pirang’o icopo bedo jamutoro kadok ibenweng’iri ku ragedo?
Jurutic pa Yehova ma wendgi lee
dit gigwoko bedoleng’ migi ni
Yehova kadok ragedo bedo nuti.
In de icopo ciro calu gin!

DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Acopo romo ngo niciro ragedo.”


˙ Verse ma kani ma copo miyo ni dhanu maeno tegocwiny ma gitie ku yenyne?

247
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Mutoro nego Yehova lee kan eneno
wabeii nitimo ire kadok kinde ma ju- ( 2:34 Umego moko m’aradu ubekoro
benyayu ragedo i kumwa. Ku kony ayi ma Yehova ukonye ko niciro
pare, wacopo ciro ma ber dit! kinde ma jugam jutwiye pile-
mbe ekwero nimondo i lembga-
mba. Kelube.
Penji mi poyowic Aciro i saa mi ragedo

˙ Pirang’o Jukristu gicikiri nikuro


ragedo i wigi?
˙ Icopo timo ang’o niai tin eni kara
ibed ayika kinde ma ragedo bitu- ( 7:11 Kenen gin m’ukonyo umego
ndo? moko ku dhaku pare nimediri
ku tic pa Yehova pi oro dupa
˙ Pirang’o icopo bedo ma cwinyi
kadok ragedo bedo nuti de.
tek nia iromo timo ni Yehova i
Watimo ni Yehova i saa mir
wang’ amulaic moko ci?
alokaloka

Nindo ma ponji maeni uthum i iye

Nen kite m’icopo nyego ko i


dhu ragedo ku tegocwiny.
Lembe m’ukwayu itim “Yikiri kawoni pi niciro rage-
do” (Otkur ma Wiw, dwi mir 7,
N Penj umego kunoke nyamego 2019)
moko kumae: “Nyo idaru nwe-
ng’iri ku ragedo moko pilembe
nia ibetimo ni Yehova? Itimo
ang’o saa maeca kara imediri
asu nitimo ni Yehova?”
Wacopo neno nenedi jai m’uai
i bang’ wedi mwa, man wacopo
N Lembe mange:
timo ang’o pi nikwo kugi ku
kwiyocwiny man bende nigwo-
ko bedoleng’ mwa ni Yehova?
“Lemandha kelo ngo kwiyo-
cwiny, ento palamularu” (Otkur
ma Wiw, dwi mir 10, 2017, mi
français)

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 59,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org
60

Mediri niteng’ini i
thenge mi tipo
Nikadh’i ponji peri mi Biblia ku buku maeni, ituc ning’eyo lembe lee dit iwi
Yehova. Lembene uketho imaru Yehova lee man saa moko nyo idaru thiero
kwo peri ire man ilimo batizo. Ka fodi de, copere nia ibepangu nitimo kume-
no i ng’ei nindo ma ceng’ini. Re ng’ey nia mediri peri i thenge mi tipo ucike-
re ngo nijik kende kende i batizo peri. Ubekwayu imediri nja ku nja nicoro i
vut Yehova. Icopo timo kumeno nenedi?

1. Pirang’o ubekwayu imediri nitielo i mer peri ku Yehova?


Wacikara nitimo kero kubang’ ceng’ niketho mer mwa ku Yehova umedere
ameda man ebed ma tek. Pirang’o? “Kara kud wakier nyanok de” kud i
kume. (Juebrania 2:1) Lembang’o ma bikonyowa kara wamedara nitimo ni
Yehova ku bedopwe? Kwayu wabed warwey lembanyong’a kud amora ceke
man wayeny bende yo mange ma waromo timo ko ni Mungu lee nisagu.
(Som Jufilipi 3:16.) Lembe mange mbe i kwo mwa ma ber nisagu timo ni
Yehova!—Zaburi 84:10.

2. Lembang’o mange m’ukwayu imediri nitimo?


Kadok ponji peri mi Biblia ku buku maeni ubecijik de, re kwo peri m’itie ko
Jakristu ubejik ungo. Biblia uyero nia wacikara “nironyo ng’atu (niwacu
kura) ma nyen.” (Juefeso 4:23, 24) Dong’ mediri niponjo Lembe pa Mungu
man nicidho i coko mwa, e ibiwotho ponjo lembe dupa ma nyen iwi Yehova
man iwi kite pare ma tung’ tung’. Tim kero nilubo lapor mi kite parene cuu
mandha i kwo peri. Eyo, tim alokaloka moko ci m’ubekwayere i kwo peri pi
ninyayu mutoro i Yehova.

3. Yehova bikonyi nenedi kara imediri i thenge mi tipo?


Biblia uwacu kumae: “Mungu . . . bidaru en ponji mwu. Ebiketho wucung
nging’ nging’, ebidwokowu tek man ebiketho wucung iwi kathere ma
tek.” (1 Pethro 5:10) Wan ceke wabinwang’ara kud abidhe i kwo mwa. Ento
Yehova ubekonyowa ku gin ma watie ku yenyne kara wacerara i wang’ abi-
dhe ceke. (Zaburi 139:23, 24) Eng’olo nia ebimiyo iri ava man bende tego
m’ibimediri nitimo ko ire ku bedopwe.—Som Jufilipi 2:13.
249
M E D NYAN G ’ PE RI

Wakenen kawoni lembe m’iromo timo kara imediri niteng’ini i


thenge mi tipo man wanen bende mugisa ma Yehova bimiyo iri.

4. Mediri niweco ku Jarimbi 5. Bed ku lembakeca mi tipo


m’usagu zoo Nibedo ku lembakeca mi tipo i tic pa Yehova bi-
Ma jiji mbe, rwo man ponji mi Biblia ukonyi nido- konyi kara imediri kwa i weng’i. Nen VIDEO, man
ko Jarimb Yehova. Lembe ma rom eno copo me- i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
dere nikonyi kara kindwu ubed ceng’ini magwei
kude. Nenedi? ( VIDEO: Kwo ma cuu nisagu
zoo (3:31)
Som Zaburi 62:8, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Kara kindwu bed ceng’ini magwei ku Yeho- ˙ I video maeni, bedo ku lembakeca mi tipo
va, iromo yiko lembang’o i kum ayi m’ibed umiyo bero ma kani ni nyamego Cameron?
irwo ko man lembe m’ibed irwo pire?
Dhanu ceke ngo ma tie ku copo mi dok i kabedo
Som Zaburi 1:2, man i ng’eye wuwec iwi penji kunoke i ng’om mange pi nirweyo lembanyong’a.
m’ulubo e: Ento wan ceke waromo ketho iwa lembakeca mi
˙ Kara inwang’ kony lee niai i som mi Biblia lembe ma wacopo tuc nitimo. Som Lembrieko
man ibed ku winjiri ma ceng’ini ku jarimbi 21:5, man i ng’eye kenen nia lembakeca ma kani
ma Yehova, iromo betimo ang’o? m’icopo ketho iri . . .
˙ i cokiri.
Icopo timo ang’o pi ninwang’u kony lee niai i po-
nji peri ma segi? Pi ning’eyo lembe moko m’ico- ˙ i tic mi lembanyong’a.
po timo, nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi pe-
nji m’ulubo e: Paru mi verse maeni copo konyi nenedi kara ituc
i kum lembakeca peri?

( VIDEO: Yik ayi mi timo ponji


peri ma segi (5:22)
Lembakeca moko m’iromo ii nituc i kume

 Yik ayi m’ibed irwo ko udok ma ber m’usagu.


˙ Paru ma kani ma junyutho i video maeni  Som Biblia zoo.
m’inwang’u nia icopo tiyo ko bende?  Tim kero ning’eyo dhanu ceke mi cokiri peri.
˙ Icopo maru iponj lembe iwi thiwiwec moko  Cak nitelo wi ponji mi Biblia.
ma kani?  Tim tic pa jayab yo ma jakony kunoke ma nja.
 Kan itie umego, tim ma tek idok jakony tic.
6. Icopo kwo kud anyong’a
rondo ku rondo!
Som Zaburi 22:26, NWT, man i ng’eye wuwec iwi penji
m’ulubo e:
˙ Icopo timo ang’o kara ikwo kud anyong’a kawoni
man rondo ku rondo?
I ADUNDO T I M S AY U S AC
Mediri nitimo kero ibed ku winjiri ma
ceng’ini saa ceke ku Yehova man ibed ( 9:20 Lembang’o ma foyo i Yehova,
ku lembakeca mi tipo. E ibikwo kud nyo ninyutho ire bedopwe
anyong’a rondo ku rondo! wang’ acel kende, kunoke nyo
nitimo ire ku bedopwe pi kwo
mwa zoo? Kenen.
Penji mi poyowic Gwok bedoleng’ peri calu
Abraham
˙ Pirang’o ukwayu cwinyi bed tek
nia Yehova bikonyi kara itim ire
ku bedopwe?
˙ Iromo timo ang’o pi nitielo i mer ( 5:25 Anyong’a copo thum saa moko
mwu ku Yehova? kadok i ng’atu m’ubetimo ni
Yehova ku bedopwe. Dong’ ico-
˙ Nibedo ku lembakeca mi
po dwoko anyong’ane nenedi?
tipo copo konyi nenedi i tic pa Kenen.
Yehova?
Wek ponji ma segi man nyamu
i lembe udwok anyong’a i ii

Nindo ma wadaru ponji mi Biblia i iye


Icopo ketho iri lembakeca mi
tipo man nituc i kume nenedi?
Kenen.
Lembe m’ukwayu itim “Bed ku lembakeca mi tipo pi
oro ma cen niyungo Jacwic peri” (Otkur ma
Wiw, nindo 15, dwi mir 7, 2004)
N Som buku Cor i vut Yehova
man “Bin ilub toka” (ario zoo mi
français). Buku maeno bikonyi
kara imediri i thenge mi tipo
man imediri nibedo ku winjiri Pirang’o pire tek nidoko ng’atu
ma ceng’ini ku Wuru m’i polo m’uteng’ini i tipo, man icopo
man ku Wode. teng’ini nenedi? Kenen.
“Mediri i weng’i kum ceng’
pa Yehova udhingo” (Otkur ma
Wiw, nindo 15, dwi mir 5, 2009, mi
français)
APPROCHEZ-VOUS
´ DE

JEHOVAH « VIENS,
SUIS-MOI »

Pi ninwang’u video ku girasoma ceke mi PONJI MI 60,


mak cal mir (scanner) ayi ma e, kunoke yab buku
Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! i jw.org 252
PENJI MI POYOWIC IWI
THENGE MIR 4
Wuwec iwi penji m’ulubo e
karacelo ku japonjo peri:

1. Som Lembrieko 13:20. 8. Som Zaburi 133:1.


˙ Pirang’o pire tek nia ing’ii jurimbi ku rieko? ˙ Icopo diko cingi pi nigwoko bedo i acel mi
(Nen Ponji mi 48.) cokiri i yore moko ma kani?
(Nen Ponji mi 56.)
2. Juk ma kani ma Biblia umiyo pi
nikonyi kan itie . . . 9. Ka watimo dubo moko ma pek, waromo timo
ang’o pi ninwang’u kony pa Yehova?
˙ won ot kunoke min ot? (Nen Ponji mi 57.)
˙ janyodo kunoke nyathin?
10. Som 1 Lemkei 28:9.
(Nen Ponji mi 49 man mi 50.)
˙ Icopo nyutho nenedi nia imoko kikiki i kum
3. Kit wec ma kani ma nyayu mutoro i Yehova man Yehova kinde ma jumange gibemito ngo nia
ma kani ke ma foyo ngo iye? itim ire kunoke jumoko ubeweko lemandha?
(Nen Ponji mi 51.) ˙ Nyo alokaloka moko nuti m’ubekwayu itim
pi ninyutho nia idaru wok cen kud i dini mi
4. Cik mir ukungu ma kani m’ucikere nitelo wiwa vupo?
kara wang’ii kendi man ruko mwa ubed ma cuu? (Nen Ponji mi 58.)
(Nen Ponji mi 52.)
11. Icopo yikiri nenedi niai tin pi ragedo
5. Wacopo ng’iyo galuwang’ kunoke nambu ma ma romo tundo?
nyayu mutoro i Yehova nenedi? (Nen Ponji mi 59.)
(Nen Ponji mi 53.)
12. Ibepangu nitimo ang’o kara imediri niteng’ini i
6. Som Matayo 24:45-47. thenge mi tipo?
(Nen Ponji mi 60.)
˙ “Jamiru mandha man ma riek” tie ng’a man
tic pare tie ang’o?
Penji mange ma nyo ibepenjiri ko:
(Nen Ponji mi 54.)

7. Icopo tiyo nenedi ku saa peri, kero peri, sente


peri man jamcingi mange pi nitielo cokiri?
(Nen Ponji mi 55.)
Nyo atie ayika nidoko jarwey
lembanyong’a?
Icopo bedo ayika nidoko jarwey ma
fod’ulimo ngo, tekene . . .
˙ Ibed iponjo Biblia, irwo, man ibed icidho i
coko ma tung’ tung’ nja.
˙ Imaru lembe m’ibeponjo, iyiyo lembene,
man itie kud ava mi koro pire ni jumange.
˙ Imaru Yehova, man jurimbi ma ceng’ini gitie
bende ju m’umare.
˙ Iwok cen kud i ungu mi lembgamba kunoke i
dini moko ci mi vupo.
˙ Ibekwo kubang’ nindo nimakere ku cik pa Yehova
man itie kud ava mi doko Jamulembe pare.

Kan inwang’u nia dong’ itie ayika nidoko jarwey lembanyong’a, icopo weco ku japonjo peri.
Ebinyutho kite m’icopo rombo ko ku judong cokiri kara ginen ka nyo iromo doko jarwey.

Nyo atie ayika nilimo batizo?


Icopo bedo ayika nilimo batizo, tekene . . .
˙ Itie jarwey lembanyong’a ma fod’ulimo ngo.
˙ Ibedikiri areri i tic mi rweyo lembanyong’a
nimakere ku copo peri ceke.
˙ Ibediko cingi ku “jamiru mandha man ma riek”
man ibelubo telowic pare—Matayo 24:45-47.
˙ Idaru thiero kwo peri ni Yehova i rwo man itie
kud ava mi timo ire rondo ku rondo.

Kan inwang’u nia dong’ itie ayika nilimo batizo, icopo weco ku japonjo peri.
Ebinyutho kite m’icopo rombo ko ku judong cokiri kara ginen ka nyo iromo limo.

254
Thenge ma jumedo

1. Babeli ma dit tie ang’o? 3. Thieth ma jutiyo i igi ku rimo pa jaratwoyo


Nying’ ma “Babeli ma dit” ubenyutho dini ceke mi vupo. Wang’eyo Jukristu giyiyo ngo nia jucik rimo i kumgi man gimiyo de ngo rimb-
nenedi? (Lembanyutha 17:5) Wakenen lembe ma jurieyo piny e: gi nia jucik i kum jumange. Ento thieth moko nuti ma jutiyo i igi ku
rimo pa jaratwoyo en gire. Moko m’i kindgi uyiyere ngo magwei ni
˙ Ebenwang’ere i ng’om zoo. Biblia uyero nia Babeli ma
Jukristu. Ku lapor, dhanu moko gilar gimiyo rimbgi kunoke gike-
dit ubedo iwi ‘udul dhanu man thek,’ man nia ‘ebebimo
tho jular jugwoke kaka moko i wang’ saa ma jubikakugi i iye.—Poi
wi jubim m’i ng’om.’—Lembanyutha 17:15, 18.
mi Cik 15:23.
˙ Ecopo bedo ngo gavmenti kadi dilo mi lemb kuloka.
Pirang’o? Pilembe kinde ma jubinyothe, “jubim mi ng’om” Ento kit thiethne mange nuti ma romo bedo rac ungo pi Jukristu.
´
man “jukuloka” gibidong’ man gibiwage.—Lembanyutha Ku lapor, nipimo rimo pi nisayu twoyo; hemodialyse (juwiro dhu
18:9, 15. rimo i macin moko ma wotho lwoko susu mi iye, man rimo m’u-
´
lwokere wotho dok ndhu ndhu i kum ng’atini); hemodilution (i
˙ Ebecido nying’ Mungu. Biblia ulwong’e nia dhaku ma wang’ kaku ng’atini, jular juwodho rimbe moko, juwile ku pii ma
won asara pilembe eberibere, niwacu ebetimo karacelo, jujebo ku yath pi niliwe, man i ng’ei kake ke judwoko rimbe ma ju-
ku gavmenti mi ng’om maeni pi ninwang’u sente man ´ ´ ´ ´
lar juwodho); recuperation du sang epanche (kinde ma jubekaku
bero mange dupa. (Lembanyutha 17:1, 2) Ebewingo man ng’atini, jutelo rimbe m’ucoko dhoge i dek, julwoke man judwoke
ebewondo dhanu mi thek ceke. M’umedo maeno, eke- kendo i kume ndhu ndhu kunoke i ng’eye), man nitiyo ku macin
tho dhanu pa Mungu dupa gibetho.—Lembanyutha 18: ma konyo ve adunde (coeur-poumon artificiel). Jakristuman uci-
23, 24. kere ning’iyo en gire kite ma jubitiyo ko ku rimbe i saa ma jubeka-
ke, i saa mi pimo rimbe, kunoke kinde ma jubethiedhe i iye. Mu-
2. Masiya ucikere nitundo awene? nganga kunoke dokterman copo tiyo ku kit thieth maeno i ayi
m’ukoc nyanok ku mi juwadi. Pieno, i wang’ niyiyo ayi moko mi
Biblia ular uyero nia i wang’ tundo pa Masiya, yenga 69 bikeka- kaku dhanu, mi pimo rimo kunoke kit thieth moko, Jakristu ucike-
dhu.—Som Daniel 9:25. re ning’eyo cuu nia jubitiyo ku rimbene nenedi. Kinde m’ibemaku
yub maeno, penjiri kumae:
Yenga 69 eno ucaku awene? Ecaku i oro 455 W.N.Y. I oro
maeca re ma jabim ma Nehemia ugam utuc i Yeruzalem ˙ Ka jubiketho rimba m’uwok bicidho kaka mange man kan
pi ‘nigomo kendo’ adhurane.—Daniel 9:25; Nehemia 2:1, ebiwok cungo pi saa moko m’umbe nimol ke? Nyo pido-
5-8. cwinya biyiyo ira ninene asu ni rimba, ma bikwayu ngo
Yenga 69 eno ugalu rukani? I lembila moko mi Biblia, ni- nia juoye cen i ‘ng’omi’?—Poi mi Cik 12:23, 24.
ndo acel benyutho oro acel ma zoo. (Wel 14:34; Ezekiel ˙ Ka jubiwodho rimba moko, jubiyiko lembe moko i iye,
4:6) Pieno, yenga acel (ma bebedo ku nindo abiro) ube- man jubidodwoke kendo i kuma, nyo pidocwinya ma Bi-
nyutho oro abiro. Niwacu i lembila maeni bende, yenga blia uponjo e bisenda ngo? Nyo acopo yiyo kit thieth ma
69 utimo oro 483 (69 x 7). kumeno m’umbe nibedo ku jiji moko?
Yenga 69 eno uthum awene? Ka wakwanu niai i oro 455
ma Nehemia utundo i iye i Yeruzalem, oro 483 ubekelo- 4. Nyo nico ku dhaku pare gicopo pokiri?
wa i oro 29 N.N.Y. Eno tie tap oro ma Yesu ugam ulimo i
iye batizo man edoko Masiya!—Luka 3:1, 2, 21, 22. Lembe pa Mungu uyero kamaleng’ nia nico giku dhaku pare gici-
kiri ngo nipokiri. Enyutho bende nia kadok nyo fodi kindgi upoke-
 Niai i oro 455 W.N.Y. nituc i oro 1 W.N.Y., wend oro m’ukadhu utie 454. re pi nindo moko de, eca ubemiyo ngo igi twero mi dogamu ku-
Niai i oro 1 W.N.Y. nituc i oro 1 N.N.Y. ke, oro 1 kende re m’ukadhu (oro noke mi dogiero ng’atu mange. (1 Jukorintho 7:10, 11) Re asu,
zero ubino mbe). Man niai i oro 1 N.N.Y. nicidho i oro 29 N.N.Y. oro 28 re lembe moko nuti ma romo ketho Jukristu moko ginwang’u nia
m’ukadhu. Ka wadiko oro maeno ceke (454128), wanwang’u oro 483.
etie ber ya gikegipokiri. Lembene gin’i e:

455 W.N.Y. 406 W.N.Y. 29 N.N.Y.


Jumiyo rusa mi dogiero kendo Judaru nigiero kendo Masiya utundo
Yeruzalem Yeruzalem (elimo batizo)

“Yenga 7” (oro 49) “Yenga 62” (oro 434)

Oro 483
Thenge ma jumedo

˙ Kwero nipong’o yeny mi juruot akakaka: Nico ukwe- umiyo iwa cik ma e: “Icikiri nimaru dhanu wedu calu in giri.”—Ju-
ro nipong’o yeny mi kwo mi juruot pare mi thwon, ma rumi 13:8-10.
dong’ kadok gin ma juruot pare romo kwo ko man cam
de umbe igi.—1 Timoteo 5:8. Iromo woro cik maeno nenedi kan itie ku twoyo moko ma dak
adaka? Saa maeno kwayu ngo imoth dhanu mange ku cingi, kadi
˙ Ninyayu ret i kum: Tie nifwodo man ninyayu ret i kum ja- nigwakugi, nicwiyo limbgi, kunoke nibedo dri dri i kumgi. Bende,
dhogjo mi gamiri, ma dong’ ebenwang’u nia yotkum ku- kud inen ma rac ka jumoko ng’iyo nia pi nigwoko juruot migi, kwa-
noke kwo pare n’i ariti.—Jugalatia 5:19-21. yu ngo icidh i pacu migi. Man i wang’ nilimo batizo, kwayu inyuth
˙ Niketho winjiri pa ng’atini ku Yehova i ariti magwei: Nico ni jatel wi tic mi guriri mi judong cokiri kara jumak yub m’ubekwa-
kunoke dhaku ubecero magwei jadhoge mi gamiri nitimo ni yere pi nigwoko jumange ma bilimo bende batizo. M’umedo mae-
Yehova kunoke niworo cik pare.—Tic mi Jukwenda 5:29. no, kan ikadhu kud i lembe ma romo ketho inwang’u ukudi mi
twoyo ma dak adaka, icikiri ning’iyo in giri nilar pimo rimbi i wang’
nicaku mer mi gamiri ku ng’atu moko. Kan itimo kumeno, ibinyu-
5. Ceng’ ma dit man foc ma tung’ tung’ tho nia ibedieng’ pi jumange, tap calu ma Biblia uyero nia, “kud
Jukristu gidikiri ngo i ceng’ ma dit man foc moko ci ma foyo ngo i wuyeny bero mwu kende, ento wuyeny bero mi jumange bende.”
Yehova. Ento Jakristuman ucikere nitiyo ku pidocwiny pare ma Biblia —Jufilipi 2:4.
uponjo pi ning’iyo gin m’eromo yero kunoke m’eromo timo ka dha-
nu mange gibedikiri i focne. Wakenen lembe moko ma romo wok.
7. Lembe mi sente, mi kuloka man lembe
ma terojo i wang’ cik
˙ Ka ng’atu moko wacu iri nia, ‘wafoyo ceng’ ma dit (ku-
ˆ Pi niuro thubiri dupa ma romo wok i kindwa, kwayu wabed wakiew
noke bonne fete)’. Iromo dwoko ire kende kende nia, “Afo-
yo.” Re ka ng’atune ubemito enyang’ lee, icopo koro ire akiewa lembe ceke m’uneno sente man lembe mi kuloka ma wa-
thelembene m’uketho itimo ngo foc mi ceng’ ma dit. winjara i wiye. Pire tek nitimo kumeno kadok ng’atu ma wabewi-
njara kudene utie Jakristu wadwa de. (Yeremia 32:9-12) Ento te-
˙ Ka jadhogi mi gamiri ma tie ngo Jamulembe pa Yeho- liri moko ma thindho thindho romo wok asu i kind Jukristu iwi
va ukwayu nia ilwoke pi nicicamu karacelo ku wedi lembe m’uneno sente kunoke lembe mange. Saa maeno gicikiri
pare i ceng’ mi foc moko. Tekene pidocwiny peri uyiyo niyiko lembene i kindgi kendgi m’umbe galu man i kwiyocwiny.
nia icidhi, iromo koro ire nia ka jubiwotimo seremoni ku-
noke lembe moko i focne ma tie cuu ngo ni Jukristu, in Ka lembe ma dongo ma ve mir aram man mi cido nying’ uwok en
ibidikiri ngo i lembene. ke? Waromo yiko lembene nenedi? (Som Matayo 18:15-17.) Yesu
unyutho iwa lembe adek m’ukwayu nitimo nzi kubang’e:
˙ Ka bos peri umedo iri sente moko i kind nindo mi
ceng’ ma dit. Nyo icikiri nikwero sentene? Eyo kunoke (1) Wutim kero niyiko lembene i kindwu kendwu.
ungo de. Re kwayu ilar ipenjiri nia, nyo ebemiyo sente (Nen verse mir 15.)
maeno athothi pi ceng’ ma dit, kunoke nyo etie kende ke-
nde ayi m’ebefoyo ko tic peri ma ber m’itimo? (2) Tekene wuii kpe re lembene urombo ngo, kway ng’atu moko
˙ Ka ng’atu moko umiyo iri giramiya i kind nindo mi acel mange kunoke dhanu mange ario m’uteng’ini i cokiri
ceng’ ma dit. Ng’atune copo yero iri kumae: “Ang’eyo ukonywu kara wuyik lembene karacelo. (Nen verse mir 16.)
nia in, itimo ngo foc maeni, ento amaru amii iri giramiya (3) Ka fodi de asu lembene urombo ngo, ka dong’ iromo nyutho
maeni.” Copere nia ng’atuno ubenyutho iri kende kende ni judong cokiri. (Nen verse mir 17.)
berocwiny. Re kepenjiri kumae: nyo gin moko nuti m’u-
I lembe ma pol re, wacikara ngo nitero umego mwa i wang’ cik pa
nyutho nia ebemito ketho yiyoyic para i amulaic kunoke
leta pilembe eno copo cido nying’ Yehova man nying’ cokiri. (1 Ju-
nia ebemito roya ku rieko i foc mi ceng’ ma dit eno?
korintho 6:1-8) Ento lembe moko nuti ma copo kwayu nia jucidh
I ng’ei nyamu i lembe maeno, in re m’icopo neno ka nyo
kokoro i wang’ cik: ecopo bedo lembe m’uneno lalu gamiri, sayu
ijol giramiya parene kunoke ngo. I yub ceke ma wabema-
twero mi gwoko nyathin, sayu twero mi benwang’u sente i ng’ei
ku, wamito wadong’ ku pidocwiny ma leng’ man wagwok
gamiri m’ulal, cul mir asirans, nyutho pi kuloka m’udaru podho,
bedoleng’ mwa ni Yehova.—Tic mi Jukwenda 23:1.
kunoke kara leta uketh cinge i the testama. Ka Jakristu ubecidho
i wang’ cik pi niyiko lembe ma kumeno i ayi mi kwiyocwiny, nwa-
6. Kan itie ku twoyo ma dak adaka ng’u ebetimo ngo tung’ ku juk mi Biblia.
Wamaru dhanu wadwa lee dit. Pieno wamito ngo nyanok de nida- Ento tekene lembe moko ma rac magwei utimere, calu ve maku
gu ukudi man twoyo moko i kumgi. Dong’ ka wang’eyo nia watie ng’atini ku kero pi nivuto kude, maku awiya, miyo ret i kum ng’a-
ku twoyo moko ma dak adaka kunoke waparu nia copere wadaru tini, kwalu kwo, ayeki, kunoke nek, ka Jakristu moko ubenyutho pi
nwang’u twoyone man saa moko nyo waromo dage i kum juma- lembe maeno ni judongo pa leta, eca nwang’u ebetimo ngo tung’
nge, kwayu wabed ku wang’wa. Wabitimo kumeno pilembe Biblia ku juk mi Biblia.
Lub kaka m’iwok i iye ku som mi Biblia

LEMBAGORA MI DHU JUEBRANIA LEMBAGORA MI JUGIRIKI


MAN DHU ARAMEA MI JUKRISTU

Cwic man acaki mi kwo pa dhanu Kpawa pa Yob Kwo pa Yesu man tic m’etimo
ku mi thek mi Israel
Yob 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Matayo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Thangambere 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 27 28 Marko 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 39 40 41 42 12 13 14 15 16 Luka 1 2 3 4 5 6 7 8 9
37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
49 50 Ai 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 23 24 Yohana 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 Wer man rieko ma konyojo 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21
27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 Zaburi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
40 Lembe mi Julawi 1 2 3 4 5 6 7 8 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Kite ma cokiri mi Jukristu
27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
22 23 24 25 26 27 Wel 1 2 3 4 5 6 7 umedere man unyay ko
39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 Tic mi Jukwenda 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
35 36 Poi mi Cik 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 25 26 27 28
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97
24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107
108 109 110 111 112 113 114 115 116 Barua pa jakwenda Paulo
117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 Jurumi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Juisrael gimaku ng’om
mi lembang’ola 127 128 129 130 131 132 133 134 135 15 16 1 Jukorintho 1 2 3 4 5 6 7 8 9
136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 10 11 12 13 14 15 16 2 Jukorintho 1 2
Yocuwa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 146 147 148 149 150 Lembrieko 1 2 3 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Jugalatia 1
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 2 3 4 5 6 Juefeso 1 2 3 4 5 6 Jufili-
Jupoklembe 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 pi 1 2 3 4 Jukolosai 1 2 3 4 1 Juthe-
12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Eklizia 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Wer saloniki 1 2 3 4 5 2 Juthesaloniki 1 2
Ruth 1 2 3 4 pa Suleman 1 2 3 4 5 6 7 8 3 1 Timoteo 1 2 3 4 5 6 2 Timoteo 1
2 3 4 Tito 1 2 3 Filemon 1 Juebra-
nia 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Jubim mi Israel ma con Lembagora mi lembila
1 Samwil 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Isaya 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Barua mi Jukwenda
25 26 27 28 29 30 31 2 Samwil 1 2 3 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 man julub moko
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 Yakobo 1 2 3 4 5 1 Pethro 1 2 3 4
19 20 21 22 23 24 1 Ubimo 1 2 3 4 5 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 5 2 Pethro 1 2 3 1 Yohana 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 64 65 66 Yeremia 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 Yohana 1 3 Yohana 1 Yuda 1 Le-
20 21 22 2 Ubimo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 mbanyutha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
24 25 1 Lemkei 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 50 51 52 Ywak 1 2 3 4 5 Ezekiel 1 2
24 25 26 27 28 29 2 Lemkei 1 2 3 4 5 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43
34 35 36 44 45 46 47 48 Daniel 1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 Hoseya 1 2 3 4 5 6 7 8 Kinde m’ibemediri ku som mi
9 10 11 12 13 14 Yoel 1 2 3 Amos 1 2 Biblia, woth kiewo pi thekman
Juisrael gidwogo kud i ng’eca 3 4 5 6 7 8 9 Obadia 1 Yona 1 2 3 4 m’idaru somo.
Ezra 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Nehemia 1 Mika 1 2 3 4 5 6 7 Nahum 1 2 3 Ha-
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Ester 1 bakuk 1 2 3 Zefania 1 2 3 Hagai 1 2
2 3 4 5 6 7 8 9 10 Zekaria 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
14 Malaki 1 2 3 4
s
P I N I N G ’ E YO L E M B E M A N G E D U PA

241114
lff-ALU

You might also like