Hisov snop
| Hisov snop | |
|---|---|
Izolirani provodni sistem srca sa Hisovim snopom | |
Presjek srca koji prikazuje Hisov snop: prikaz atrioventrikularnog Hisovog snopa. Snop, predstavljen u crvenom, potiče u blizini otvora za koronarni sinus, prolazeći blago proširenje za formiranje AV-čvora. AV čvor se sužava u Hisov snop, koji prolazi u ventrikulatnu pregradu i dijeli se u dvije grane snopa, lijevi i desni snop. Ponekad ae 'lijevi i desni Hisov snop' nazivaju Purkyně ili Purkinjeova vlakna. Krajnji raspored se ne može u potpunosti prikazati na dijagramu. | |
| Detalji | |
| Identifikatori | |
| Latinski | 'Fasciculus atrioventricularis' |
| MeSH | D002036 |
| TA98 | A12.1.06.005 |
| TA2 | 3955 |
| FMA | 9484 |
| Anatomska terminologija | |
Hisov snop ili Hisov svežanj je zbirka srčanih mišićnih ćelija specijaliziranih za električnu provodljivost. Kao dio sistema električne provodljivosti srca, prenosi električne impulse iz AV-čvora (nalazi se između pretkomore Atria i komore) do tačke tjemena fascikularne grane preko snopne grane. Fascikularne grane onda vodfe do Purkinjeovih vlakana, koja imaju električnu provodljivost u komore, uzrokujući kontrakciju komora srčanog mišića u ciklusnim intervalima.[1][2][3]
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Hisov snop je važan dio sistrm električne provodljivosti srca, jer prenosi impulse iz AV čvora, a nalazi se na donjem kraju međupretkomorne pregrade, u srčanoj komori. Unutrašnja stopa Hisovog snopa je 20 ili manje otkucaja u minuti. Grane Hisovog snopa, lijeva i desna, prolaze duž međukomorske pregrade. Ogranak lijevog snopa dalje se dijeli na lijevi prednji i lijevi stražnji fascikl. Ovi snopovi i fascikle dovode do tankih vlakana poznatih kao Purkinjeova vlakna. Ova vlakna distribuiraju impulse u ventrikularne mišiće. Ventrikularni provodni sistem sastoji se od snopne grane i Purkinjeove mreže. Za putovanje impulsa iz Hisovog snopa do komore, potrebno je oko 0,03-0,04 sekundi.
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Poremećaji joji utiču na kardiomiocite koji čine sistem električnueprovodljivosti srca nazivaju se srčani blokovi. Srčani blokovi su odvojeni u različite kategorije, na osnovu lokacije oštećenih ćelija. Oštećenje na bilo kojoj od provodnih ćelija u ili ispod Hisovog snopa nazivaju se "infra-Hisovi blokovi". Preciznije, blokovi koji se javljaju u desnoj ili lijevoj grani snopa nazivaju se "blok grane snopa", a oni koji se javljaju lijevoj prednjoj ili zadnjoj fascikli nazivaju se "fascikularni blokovi", ili " hemiblokovi". Uvjeti u kojima su pogođeni i desna i lijeva prednja grana snopa, skuno senazivaju bifascikularni blokovi, a stanje u kojem je to na snopu desne grane, prednji lijevi fascikl i zadnji snop lijeve stažnje fascikle zove se trifascikularni blok. Infra-Hisovi blokovi ograničavaju sposobnost srca da koordinira aktivnosti pretkomora i komora, koja obično rezultira smanjenjem njihove efikasnost u pumpanju krvi.
Uloga pejsmejkera
[uredi | uredi izvor]Studija iz 2000. pokazala je da Hisov snop direktno djeluje kao pejsmejker u efikasnijoj proizvodnji sinhroniziranih ventrikularnih kontrakcija i stoga u poboljšanju srčane funkcije nego vršni regulator.[4]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Ova specijalizirana mišićna vlakna u srcu su imenovana po švicarskom kardiologu Wilhelmu Hisu, junioru, koji ih je otkrio 1893.[5]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Deshmukh P, Casavant DA, Romanyshyn M, Anderson K (februar 2000). "Permanent, direct His-bundle pacing: a novel approach to cardiac pacing in patients with normal His-Purkinje activation". Circulation. 101 (8): 869–77. doi:10.1161/01.CIR.101.8.869. PMID 10694526.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ His, W., Jr. (1893). "Die Tätigkeit des embryonalen Herzens und deren Bedeutung für die Lehre von der Herzbewegung beim Erwachsenen". Arbeiten aus der medizinischen Klinik zu Leipzig. Jena, DE. 1: 14–50.
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Scheinman MM, Saxon LA (februar 2000). "Long-term His-bundle pacing and cardiac function". Circulation. 101 (8): 836–37. doi:10.1161/01.cir.101.8.836. PMID 10694517.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- Gillette PC, Swindle MM, Thompson RP, Case CL (april 1991). "Transvenous cryoablation of the bundle of His". Pacing and Clinical Electrophysiology. 14 (4 Pt 1): 504–10. PMID 1710054.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- Flowers NC, Hand RC, Orander PC, Miller CB, Walden MO, Horan LG (mart 1974). "Surface recording of electrical activity from the region of the bundle of His". The American Journal of Cardiology. 33 (3): 384–89. doi:10.1016/0002-9149(74)90320-8. PMID 4591112.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- Kistin AD (maj 1949). "Observations on the anatomy of the atrioventricular bundle (bundle of His) and the question of other muscular atrioventricular connections in normal human hearts". American Heart Journal. 37 (6): 847–67. doi:10.1016/s0002-8703(49)90937-0. PMID 18119894.