Milska Venera

	Milska Venera
	Aleksandar iz Antiohije, ; oko 130.-100. pr. Kr.
	mramor, ; 2,03 m
	Louvre, Pariz
	Portal: Likovna umjetnost

Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Afrodita s Mela (grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou), poznatija kao Milska Venera, je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela. Smatra se kako predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ime je dobila prema otoku Milu, u otočju Cikladi, Egejsko more, Grčka, gdje ju je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Kupio ju je francuski veleposlanik u Istanbulu 1821. godine, u vrijeme kada je Grčka bila pod osmanskom vlašću. Francuski kralj Luj XVIII. ju je donirao muzeju Louvre u Parizu gdje se danas drži jednim od najvrjednijih izložaka.

Crtež Milske Venere koji prikazuje izgubljeni dio postolja s natpisom.

Isklesana je iz mramora, u veličini nešto većoj od naravne (203 cm), između 130. i 100. godine pr. Kr. Ruke, nakit i izvorno postolje izgubljeni su poslije otkrića.^[1] Prema natpisu na postolju, čije su skice i prijepisi natpisa sačuvani, Milsku Veneru je izradio Aleksandar iz Antiohije, iako se prvobitno djelo pripisivalo Praksitelu, ili njegovoj školi. Vijugava figura i moderna draperija daju joj dojam uzvišenosti. Nekada se pretpostavljalo da je u rukama držala dijete, krunu, štit, koplje, jabuku (milos na grčkom jeziku znači „jabuka”),^[2] ili zrcalo u kojemu se divila svom odrazu, a u novije vrijeme - vreteno i konac.^[3] Vjerojatno je prvobitno nosila metalni nakit, narukvice, naušnice i traku na glavi, od kojih su ostale samo zaglavne rupe za njih.

Milska Venera je snažno utjecala na umjetnike od antike do renesanse, ali i na moderne umjetnike kao što je Salvador Dali (Milska Venera s ladicama).

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Milska Venera

Kiparstvo stare Grčke

Izvori

↑ Vuk Radić, Znanstvenici još uvijek ne znaju gdje su nestale ruke sa skulpture Venere, telegram.hr 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.
↑ Miloska Venera - Venera sa Milosa na artnit.net; Pristupljeno 28. lipnja 2017.
↑ VENERINA TAJNA Statua boginje lepote u stvari predstavlja prostitutku, blic.rs preko Daily Maila, 12. 05. 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.

James Grout, Venus de Milo, iz Encyclopædia Romana

Vanjske poveznice

Musée du Louvre, službene stranice Milonske Venere, arhivirano (engl.)
Vénus de Milo Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. travnja 2014. (Wayback Machine), neslužbene stranice

[1] Vuk Radić, Znanstvenici još uvijek ne znaju gdje su nestale ruke sa skulpture Venere, telegram.hr 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.

[2] Miloska Venera - Venera sa Milosa na artnit.net; Pristupljeno 28. lipnja 2017.

[3] VENERINA TAJNA Statua boginje lepote u stvari predstavlja prostitutku, blic.rs preko Daily Maila, 12. 05. 2015. Pristupljeno 28. lipnja 2017.

[1]

[2]

[3]