Komarci

Komarci
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Insecta;
Infrarazred:	Neoptera;
Red:	Diptera;
Podred:	Nematocera;
Infrared:	Culicomorpha;
Natporodica:	Culicoidea;
Porodica:	Culicidae;
Raznolikost
	preko 50 rodova
Rodovi
	vidi tekst
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Komarci (lat. Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 3.300 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Rasprostranjenost

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura. Izuzetak od toga čini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom čitavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u različitim vrstama umjetnih legla, brzo se razmnožava i osvaja nova staništa. Komarci su leteći insekti (kukci) za koje je karakteristično da im je za razvoj neophodna stajaća voda. Prirodna su legla komaraca nepresušene lokve, močvare, privremeno poplavljene površine. Umjetna legla najčešće nastaju ljudskim aktivnostima, a čine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, začepljeni slivnici i oluci, različiti odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.^[1]

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret u kome može biti i uzročnik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati kožne promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, šetnje i boravak na otvorenom.^[1] Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Građa tijela

Glava - usni organi, osjetila, složene oči i ticala
Prsa - noge i krila - organi za kretanje
Zadak - organi za probavu, izlučivanje i razmnožavanje

Spolni život

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se s odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno, skrovito mjesto.

Životni ciklus

Ženka komarca polaže u stajaću vodu jaja iz kojih se razvijaju ličinke. Iz stadija ličinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija životnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je leteći kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode. S javnozdravstvenog aspekta značajno je da ženka komarca mora imati krvni obrok kako bi mogla razviti i položiti jaja i zato napada, između ostalog, i čovjeka. Komarci se legu u vodama stajačicama: • polažu jajašca u vode stajačice, • u vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke komaraca, • iz ličinki nastaju kukuljice, • iz kukuljica izlijeću odrasli komarci.^[1]

Let

Proučavajući let komaraca znanstvenici su utvrdili da postoje tri različita leta komaraca: migratorni, apetitivni i konzumatorni let.

Rojenje

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kod kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvjeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Nova vrsta u Hrvatskoj

Aedes albopictus (Skuse, 1894.), odnosno azijski tigrasti komarac, vrsta je komaraca čije se širenje u svijetu pažljivo prati u otprilike posljednjih dvadesetak godina. Azijski tigrasti komarac prisutan je i u Hrvatskoj otprilike od 2004. godine. Vrlo se naglo širi i prilagođava novim prostorima, zdravstveno značajan kao molestant – napasnik i kao potencijalni prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, azijski tigrasti komarac izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova.

Zimovanje

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.