Kružnouste
Kružnouste
| Ovaj članak je prekratak, čak i za mrvu. (Rasprava)Tekst članka treba dopuniti. Potom uklonite ovaj predložak. |
| Kružnouste Datoteka:250px-Flussneunauge.jpg | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Agnatha |
| Podrazred: | Cyclostomi |
| Red: | Petromyzondes |
| Porodica: | Petromyzondinae |
Kružnouste su najprimitivniji oblik hordata. Ova veoma malobrojna vrsta kralješnjaka nema vilica, po čemu se znatno razlikuju od drugih hordata. Kičma im je veoma slabo razvijena, tako da im je horda osnova njihovog šupljeg kostura. Koža im je gola. Imaju samo jednu mirisnu duplju sa jednim mirisnim otvorom, koja im je organ za čulo njuha. Hermafroditi su, razmnožavaju se unakrsnom oplodnjom i razviće im je bez metamorfoze. Kružnouste se dijele na dvije grupe; zmijuljice (paklare) i sljepulje.
Zmijuljice (paklare)
Zmijuljice sa svojim primitivnim oblikom liče na jegulje. Imaju 2 leđna, repno, i podrepono peraje. Iza očiju, sa svake strane nalaze se po 7 škržnih proreza. Ovdje spadaju morska zmijuljica (koja može da naraste do 1 metar) i riječna zmijuljica (do 25 centimetara može da naraste). Odrasle zmijuljice žive sa parazitskim načinom života, a hrane se krvlju riba, dok se larve hrane sa sitnim organizmima sa dna. Larveni period traje najduže od bilo kojih drugih hordata; 4 do 5 godina. U nekim zemljama zmijuljice se koriste za ishranu čovjeka, dok bilo kojeg ekonomskog značaja nemaju.
Sljepulje
Sljepulje se razlikuju od zmijuljica nizom osobina a najveća razlika je što one nemaju očiju. Oko usta imaju brkove. Imaju 5-6 škržnih otvora. Koža im se ne razlikuje od kože zmijuljica, osim što je sluzava. Sljepulje vode parazitski život i nanose veće štete. Najpoznatija vrsta sljepulja je ljigava miksina, a često ćemo je susresti u Jadranskom moru. Predložak:Stub-život