Solina
| Solina | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Tuzlanska |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Visina | 508 m m |
| Koordinate | 44°32′52″N 18°41′37″E / 44.5478°N 18.6937°E |
| Poštanski broj | 75108 Tuzla |
 | |
Solina Solina na zemljovidu BiH | |
Solina je naseljeno mjesto u sastavu općine Tuzla, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Zemljopis
Nalazi se uz cestu R 304, R-459 i rijeku Solinu, južno od Brđana, Dolova, zapadno od Vojne ekonomije Kozlovac, sjeverno od Novog Naselja i Gradovrha. 1990. godine pripojena je Tuzli (Sl.list SRBIH 33/90).[1] Nalazi se u slivu rijeke Soline. Zbog brdsko-planinske naravi ovog područja, usklađeno se njime oblikovao se prostorni razmještaj, veličini i razvitak svih naselja ovog kraja.[2]
Povijest
Arheološki nalazi su oskudni, ali dovoljni za ukazati na naseljenost porječja još od prapovijesti. Kuće su izgrađene na iskrčenim brežuljcima, kosama i dolinskim stranama i dosta su udaljene između sebe. Očigledno je da su predci današnjih stanovnika krčili šume radi naseljavanja, odnosno sela su podignuta na krčevinama. Arheološki nalazi su oskudni, ali dovoljni za ukazati na naseljenost porječja još od prapovijesti. U Solini su su nalazi na dva lokaliteta, na Gradovrhu, gdje su nalazi iz brončanog doba, te na Srebru gdje je nekropola s kosturima iz željeznog doba, i prepoznatljivom ilirskom materijalu u grobovima. U srednjem vijeku u 16. stoljeću Solina se spominje kao naselje.[2]
Uprava
Solina je mjesna zajednica u općini Tuzli. Spada u urbano područje općine Tuzle. U njoj je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 7.135 stanovnika u 1.954 domaćinstva.[3]
Šport
Nogometni klub Mladost, s igralištem u Gradovrškoj ulici, uz rijeku Solinu.
Kultura
Na Gradovrhu se nalazi drvena katolička crkva. 29. kolovoza 2009. na Gradovrhu su počeli radovi na izgradnji nove crkve Rođenja Blažene Djevice Marije. Temelji su blagoslovljeni 8. rujna 2009. godine. Inicijativa za izgradnju potekla je iz franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla iz Tuzle. Visina zvonika prema projektu treba biti oko 20 metara. Gradnju financiraju vjernici ovog dijela Tuzle.[4]
U filijalnoj[5] crkvici tuzlanske župe na blagdan Imena Marijina slavi se Ime Gospe Gradovrško - bačke. Za ovo prošteničko slavlje sprema se kroz trednevnicu, gdje vjernici imaju prigodu za sv. ispovijed.[6]
U Solini se nalazi džamija Solina.
Stanovništvo
1990. godine pripojena je Tuzli (Sl.list BIH 33/90).[1]
| Slavinovići | ||||||
| godina popisa | 1961.[7] | |||||
| Hrvati | 75 | |||||
| Srbi | 60 | |||||
| Muslimani | 570 | |||||
| Jugoslaveni | 78 | |||||
| Slovenci | ||||||
| Makedonci | 2 | |||||
| Mađari | 1 | |||||
| Crnogorci | 7 | |||||
| ostali i nepoznato | 3 | |||||
| ukupno | 796 | |||||
Izvor
- ↑ a b Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 94) (PDF). Sl.list SRBIH, 33/90. Pristupljeno 8. svibnja 2016.
- ↑ a b Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269.
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
- ↑ (boš.) Tuzlarije A.M. (tuzlarije.net): Na Gradovrhu u Solini počela izgradnja crkve "Rođenja Blažene Djevice Marije”, 10. rujna 2009. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
- ↑ Franjevačka provincija Bosna Srebrena Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Proslavljeno Ime Marijino u Gradovrhu kod Tuzle , 13. rujna 2012. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961., str. 116 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.