Zamjenice: razlika između inačica
→Podjela zamjenica prema značenju: Dodan sadrzaj Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
|||
(Nije prikazano 48 međuinačica jednog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Zamjenice''' su u [[gramatika]]ma mnogih [[jezik |
'''Zamjenice''' su u [[gramatika]]ma mnogih [[jezik]]a vrsta [[riječ]]i koje zamjenjuju druge riječi (osobito [[imenice]]), i riječi izvedene iz njih. |
||
Ovo nije stroga definicija: zamjenice su skupina u koju su ugurane "gramatičke imenice i pridjevi", a naslijeđena je iz [[latinski jezik|latinske]] gramatike. U gramatikama različitih jezika se različite riječi svrstavaju u zamjenice. Tako |
Ovo nije stroga definicija: zamjenice su skupina u koju su ugurane "gramatičke imenice i pridjevi", a naslijeđena je iz [[latinski jezik|latinske]] gramatike. U gramatikama različitih jezika se različite riječi svrstavaju u zamjenice. Tako npr. neke [[hrvatski|hrvatske]] riječi gramatike hrvatskog jezika svrstavaju u zamjenice, a odgovarajuće [[francuski|francuske]] riječi gramatike francuskog ne svrstavaju u zamjenice. |
||
Zamjenice imaju bitnu [[Gramatika|gramatičku]] funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u hrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani...) nekih zamjenica koji se različito koriste (n.pr. u hrvatskom [[genitiv]] ''mene'' ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik ''me'' koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici). |
Zamjenice imaju bitnu [[Gramatika|gramatičku]] funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u hrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani...) nekih zamjenica koji se različito koriste (n.pr. u hrvatskom [[genitiv]] ''mene'' ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik ''me'' koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici). Pored gramatičke funkcije, zamjenice imaju bitnu ulogu u ostvarivanju kohezije teksta.<ref name=ZamjKohez>{{cite journal|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Zamjenice u izgradnji kohezije teksta |url=http://bib.irb.hr/datoteka/447307.ZAMJENICE_U_IZGRADNJI_KOHEZIJE_TEKSTA.PDF |format=PDF |journal=Radovi Zavoda za slavensku filologiju |location=Zagreb |volume=30-31 |pages=55–100 |year=1996 |issn=0514-5090 |id={{CROSBI|id=447307}}. {{NSK-zapis|id=000231457}}. {{KGZ|id=264004875}} |accessdate=2022-08-15}}</ref> |
||
== U hrvatskom jeziku == |
== U hrvatskom jeziku == |
||
U hrvatskom su zamjenice [[promjenjive vrste riječi|promjenjiva vrsta riječi]] kojima se zamjenjuju druge [[imenske riječi]] ([[imenice]] i [[pridjevi]]). Njima se označava, ali ne upućuje. |
U hrvatskom su zamjenice [[promjenjive vrste riječi|promjenjiva vrsta riječi]] kojima se zamjenjuju druge [[imenske riječi]] ([[imenice]] i [[pridjevi]]). Njima se označava, ali ne upućuje. |
||
To je heterogena skupina riječi različitih gramatičkih oblika i služba. Tradicijski se dijele prema značenju, funkciji i oblicima. Podjela koja slijedi odnosi se na tradicijski opis standardnog hrvatskog jezika. |
To je heterogena skupina riječi različitih gramatičkih oblika i služba.<ref name=ZamjKohez/> Tradicijski se dijele prema značenju, funkciji i oblicima. Podjela koja slijedi odnosi se na tradicijski opis standardnog hrvatskog jezika. |
||
Terminologija nekih vrsta zamjenica je |
Terminologija nekih vrsta zamjenica je bila predmet diskusije (''lične'' ili ''osobne''). Tradicijski se rabi termin ''lične'', a u novije vrijeme neki su predlagali da se koristi ''osobne''. Razlika je isključivo terminološka; argument za oblik ''lične'' je da se te zamjenice odnose i na glagolska lica, a ne samo na osobe.<ref>Tafra, Branka: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95.-105.</ref> |
||
=== Podjela zamjenica prema značenju === |
=== Podjela zamjenica prema značenju === |
||
* [[lične zamjenice|lične]] – npr. ''ja'', ''ti'' – mijenjaju neku imenicu ili označavaju govornika ili osobu na koju se odnosi rečenica; |
|||
* [[ |
* [[povratne zamjenice]] – ''sebe'', ''se''... – mijenja osobu koja je označena drugdje u rečenici, odnosno mogu značiti uzajamnost odnosa među subjektima |
||
⚫ | |||
odnosi rečenica; |
|||
* [[povratno-posvojne zamjenice]] – npr. ''svoj'' – kao za posvojne zamjenice, samo se izvode iz povratnih |
|||
* [[povratne zamjenice]] - ''sebe'', ''se''. Npr josip se igra.. - mijenja osobu koja je označena drugdje u rečenici, odnosno mogu značiti uzajamnost odnosa među subjektima |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[ |
* [[upitne zamjenice]] – npr. ''tko'', ''što'' |
||
* [[ |
* [[odnosne zamjenice]] – npr. ''koji,čiji'' |
||
* [[ |
* [[neodređene zamjenice]] – npr. ''netko'', ''nešto'' |
||
* [[odnosne zamjenice]] - npr. ''koji,čiji'' |
|||
⚫ | |||
=== Podjela zamjenica prema funkciji === |
=== Podjela zamjenica prema funkciji === |
||
* '''imeničke''' (koje zamjenjuju imenice): |
* '''imeničke''' (koje zamjenjuju imenice): |
||
** [[ |
** [[lične zamjenice|lične]] |
||
** [[povratne zamjenice]] |
** [[povratne zamjenice]] |
||
** [[upitne zamjenice| |
** [[upitne zamjenice|upitno-]][[odnosne zamjenice]] ''tko'', ''što'', i |
||
** [[neodređene zamjenice]] izvedene od njih |
** [[neodređene zamjenice]] izvedene od njih |
||
Redak 36: | Redak 32: | ||
=== Podjela zamjenica prema oblicima === |
=== Podjela zamjenica prema oblicima === |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
* posvojne zamjenice 3. l. jd. |
* posvojne zamjenice 3. l. jd. |
||
* ostale zamjenice i zamjenički pridjevi ''sav'' i ''sam'' (značenja: ''osobno, glavom'') |
* ostale zamjenice i zamjenički pridjevi ''sav'' i ''sam'' (značenja: ''osobno, glavom'') |
||
Redak 53: | Redak 48: | ||
Posvojne zamjenice se često pogrešno upotrebljavaju umjesto povratno-posvojne zamjenice ''"svoj"'': umjesto ''uzmi tvoju olovku'' treba ''uzmi svoju olovku''. |
Posvojne zamjenice se često pogrešno upotrebljavaju umjesto povratno-posvojne zamjenice ''"svoj"'': umjesto ''uzmi tvoju olovku'' treba ''uzmi svoju olovku''. |
||
== U drugim jezicima == |
|||
* |
|||
<!-- ovaj dijel teksta je predviđen i za ostale oblike zamjenica koji postoje, odnosno, koji postoje u inim jezicima, a ne postoje u hrvatskom --> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Redak 62: | Redak 53: | ||
{{Riječ}} |
{{Riječ}} |
||
[[Kategorija: Vrste riječi]] |
[[Kategorija: Vrste riječi]] |
Posljednja izmjena od 9. veljače 2024. u 17:32
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Ovo nije stroga definicija: zamjenice su skupina u koju su ugurane "gramatičke imenice i pridjevi", a naslijeđena je iz latinske gramatike. U gramatikama različitih jezika se različite riječi svrstavaju u zamjenice. Tako npr. neke hrvatske riječi gramatike hrvatskog jezika svrstavaju u zamjenice, a odgovarajuće francuske riječi gramatike francuskog ne svrstavaju u zamjenice.
Zamjenice imaju bitnu gramatičku funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u hrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani...) nekih zamjenica koji se različito koriste (n.pr. u hrvatskom genitiv mene ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik me koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici). Pored gramatičke funkcije, zamjenice imaju bitnu ulogu u ostvarivanju kohezije teksta.[1]
U hrvatskom su zamjenice promjenjiva vrsta riječi kojima se zamjenjuju druge imenske riječi (imenice i pridjevi). Njima se označava, ali ne upućuje.
To je heterogena skupina riječi različitih gramatičkih oblika i služba.[1] Tradicijski se dijele prema značenju, funkciji i oblicima. Podjela koja slijedi odnosi se na tradicijski opis standardnog hrvatskog jezika.
Terminologija nekih vrsta zamjenica je bila predmet diskusije (lične ili osobne). Tradicijski se rabi termin lične, a u novije vrijeme neki su predlagali da se koristi osobne. Razlika je isključivo terminološka; argument za oblik lične je da se te zamjenice odnose i na glagolska lica, a ne samo na osobe.[2]
- lične – npr. ja, ti – mijenjaju neku imenicu ili označavaju govornika ili osobu na koju se odnosi rečenica;
- povratne zamjenice – sebe, se... – mijenja osobu koja je označena drugdje u rečenici, odnosno mogu značiti uzajamnost odnosa među subjektima
- posvojne zamjenice – npr. moj, tvoj – odnose se prema osobnim zamjenicama kao posvojni pridjevi prema imenicama; upotrebljavaju se kao posvojni pridjevi
- povratno-posvojne zamjenice – npr. svoj – kao za posvojne zamjenice, samo se izvode iz povratnih
- pokazne zamjenice – npr. ovaj, onaj
- upitne zamjenice – npr. tko, što
- odnosne zamjenice – npr. koji,čiji
- neodređene zamjenice – npr. netko, nešto
- imeničke (koje zamjenjuju imenice):
- lične
- povratne zamjenice
- upitno-odnosne zamjenice tko, što, i
- neodređene zamjenice izvedene od njih
- pridjevske (koje zamjenjuju pridjeve) sve su preostale.
- lične zamjenice
- posvojne zamjenice 3. l. jd.
- ostale zamjenice i zamjenički pridjevi sav i sam (značenja: osobno, glavom)
- zamjenički pridjevi
Gore je izložena podjela i definicija tradicijska. O statusu zamjenica vode se rasprave. Npr. u izrazu Ivanov pas riječ Ivanov možemo zamijeniti posvojnom zamjenicom njegov:
- Ivanov pas → njegov pas
Uvijek se možemo vratiti i na punu formu. Međutim, u izrazu ovaj pas ne postoji pridjev kojeg smo zamijenili pokaznom zamjenicom:
- ? → ovaj pas
Slično se može pokazati i za npr. zamjenicu ja: ona je jedina riječ koja označava osobu u 1. licu jednine, pa se ne može zamijeniti, već samo izostaviti.
Posvojne zamjenice se često pogrešno upotrebljavaju umjesto povratno-posvojne zamjenice "svoj": umjesto uzmi tvoju olovku treba uzmi svoju olovku.
- ↑ a b Kordić, Snježana. 1996. Zamjenice u izgradnji kohezije teksta (PDF). Radovi Zavoda za slavensku filologiju. Zagreb. 30–31: 55–100. ISSN 0514-5090. (CROSBI). (NSK). (KGZ). Pristupljeno 15. kolovoza 2022.
- ↑ Tafra, Branka: Lice i osoba, Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95.-105.
|