Programska knjižnica
Programska knjižnica[1][2] (ili programska biblioteka) je pojam kojim se u programiranju označuje zbirku potprograma, koji nude rješenja tematski povezanim problemima.
Za razliku od računalnog programa nisu jedinice koje se samostalno izvršavaju, nego pomoćni moduli koji su potrebni programima. Izvorni kod knjižnica koje su dio komercijalnih proizvoda ne objavljuje se, jer su uglavnom tajna poduzeća ili programerskih momčadi koja su ih proizvela. Radi zaštite od dekompiliranja, često se koristi prikrivač koda kojim se uklanja simbole debugiranja (promjenjivice (varijable)[3][4][5] labele).
U njima se nalaze već prevedene gotove funkcije ili podatci. Zbog toga služe da se ne mora opet pisati operacije koje se vrlo često koristi.[6]
Primjer programske knjižnice je DLL (eng. Dynamic Link Library).
- ↑ Ivan Brkić: Pozadinsko izvođenje potrošačkih primjenskih programa udomljenih u web pregledniku, Sveučilište u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i računarstva
- ↑ Mislav Mucko: Programska knjižnica postupaka za vremensko raspoređivanje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu
- ↑ Motik, Šribar: Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 7. rujna 2012. Pristupljeno 20. lipnja 2012.
- ↑ Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.
- ↑ Fakultet strojarstva i brodogradnje - MATLAB - Matrični laboratorij (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. travnja 2014. Pristupljeno 20. lipnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Motik, Šribar: Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 19 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 7. rujna 2012. Pristupljeno 20. lipnja 2012.