22. 10.

Verzija za štampanje više nije podržana i može davati greške. Podnovite oznake i koristite ugrađenu mogućnost štampanja preglednika.

22. listopada/oktobra (22. 10.) je 295. dan godine po gregorijanskom kalendaru (296. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 70 dana.

Događaji

1725. — Petra Velikog krunaju za cara.
1746. — ustanovljen američki univerizitet Princeton.
1797. — Andre-Jacques Garnerin iznad Pariza kao prvi čovjek skoči sa padobranom sa visine 1.000 m.
1878. — Osnovana Domoljubna zadruga za pomoć stradalnicima u Zadru. Ovaj se datum uzima kao dan osnivanja Crvenog križa u Hrvatskoj.
1887. — Nikola Tesla prijavi svojih prvih šest izuma u uredu za patent u New York-u.
1927. — Umro je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. vijeka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Iz starog jevanđelja", "Stari dani", "Koštana", "Nečista krv", "Pod okupacijom").
1935. — Laos postaje nezavisan.
1963. - tijekom Glavne skupštine UN-a, Josip Broz Tito po prvi (od tri) puta posjećuje Bijelu kuću s predsjednikom Johnom F. Kennedyem^[1]
1972. — u Sajgonu se sastanu Henry Kissinger i južnovijetnamski predsjednik Ngujen Van Thieu.
1987. — Primjerak rijetke edicije Gutenbergove biblije prodat u aukcijskoj kući Christie u New Yorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.
1987. — U 87. godini umrla Géraldine Nagy-Appony, bivša albanska kraljica. 1938. se udala za kralja Zogua muslimanskog vođu, koji se 10 godina ranije sam proglasio monarhom. Albaniju napustili u aprilu 1939, sa sinom Leka, tada bebom, po invaziji Italije.
1991. — Utemeljena 128. brigada HV, Rijeka.
1992. — Započela vojna Operacija Vlaštica u dubrovačkom zaleđu.
1992. — Na putu Priboj — Rudo, u mjestu Mioče, pripadnici srpske paravojne formacije. Osvetnici zaustavili autobus i poslije legitimisanja izveli 16 Bošnjaka i kamionima ih prevezli u Višegrad. Tu su mučeni, a potom likvidirani na obali Drine.
1999. — U eksploziji autobombe u Banjoj Luci teško ranjen Željko Kopanja, vlasnik, direktor i glavni urednik Nezavisnih novina i NES radija iz ovog grada.

.

Rođenja

1688. — Nadir, perzijski šah.
1811. — Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla († 1886.).
1822. — Friedrich Wilhelm Gustav Spörer, njemački astronom.
1844. — Sarah Bernhardt, francuska glumica († 1923.).
1870. — Lord Alfred Douglas, engleski pisac.
1870. — Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik († 1953.).
1881. — Clinton Davisson, američki fizičar i nobelovac.
1899. — Andrija Hebrang, hrvatski i jugoslavenski političar, član CK KPJ i ministar u vladi FNRJ († 1949.).
1899. — Juraj Plančić, hrvatski slikar († 1930.).
1913. — Bao Dai, poslednji vietnamski car.
1917. — Joan Fontaine, britanska glumica († 2013.).
1920. — Timothy Leary, američki pisac i psiholog († 1996.).
1929. — Lav Jašin, ruski nogometaš, najbolji vratar, igrao za Sovjetski Savez († 1990.)
1938. — Derek Jacobi, engleski glumac.
1943. — Catherine Deneuve, francuska filmska glumica.
1949. — Arsène Wenger, francuski nogometni trener i igrač.
1952. — Jeff Goldblum, američki glumac.
1955. — Bill Condon, američki reditelj i scenarista.
1961. ili 1962. — Anton Josipović, hrvatski i jugoslavenski boksač.
1964. — Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda († 1993.).
1971. — Tomislav Erceg, hrvatski nogometaš.
1971. — Amanda Coetzer, južnoafrička teniserka.
1973. — Andrés Palop, španjolski nogometaš.
1975. — Míchel Salgado, španjolski nogometaš.
1976. — Helen Svedin, švedska manekenka i model.
1977. — Grit Jurack, njemačka rukometašica.
1979. — Doni, brazilski nogometaš.
1987. — Mikkel Hansen, danski rukometaš.

.

Smrti

741. — Karel Martel, utemeljitelj vladavine Karolinga u Franačkoj državi.
1792. — Guillaume-Joseph-Hyacinthe-Jean-Baptiste Le Gentil, francuski astronom.
1906. — Paul Cézanne, francuski slikar čije delo predstavlja prelaz između impresionizma s kraja 19. veka i kubizma s početka 20. veka. (* 1839.).
1927. — Borisav "Bora" Stanković, srpski književnik (* 1876.).
1958. — Petar Pallavicini, jugoslovenski vajar (* 1887.).
1963. — John F. Kennedy, predsjednik SAD (* 1917.).
1968. — Vladimir Turina, hrvatski arhitekt (* 1913.).
1973. — Pablo Casals, španjolski violočelist, dirigent i skladatelj (* 1875.).
1987. — Lino Ventura, italijanski glumac (* 1919.).
2001. — Soraja Isfandijari Bahtijari, iranska ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga iranskog šaha Mohammad Reza Pahlavi (* 1932.).
2002.— Geraldine of Albania, bivša albanska kraljica (* 1915).

.

Blagdani

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

↑ Yugoslavia and USA: Tito at the White House Arhivirano 2016-08-19 na Wayback Machine-u, Yugoslavian Times. Pristupljeno 16. listopada 2016.

[tito-kennedy-1] Yugoslavia and USA: Tito at the White House Arhivirano 2016-08-19 na Wayback Machine-u, Yugoslavian Times. Pristupljeno 16. listopada 2016.

[1]