Prijeđi na sadržaj

Naissaar

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 10. januara 2022. u 13:19; autor: Edgar Allan Poe (razgovor | doprinosi) (Nova stranica: {{Otok | ime = Naissaar | izvorno ime = | karta = Eesti Naissaar.png | karta opis = | lokacija = | arhipelag = | širina-stupnjevi = 59 | širina-minute = 34 | širina-sekunde = | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 24 | dužina-minute = 31 | dužina-sekunde = | dužina-oznaka = E | iso-regija = | država = {{flag|Estonija}} | gl. naselje = | površina = 18.6 | vrh = Kunilamägi | visina = 27 | o…)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Naissaar
Podaci
Koordinate 59°34′″N24°31′″E
Država  Estonija
Površina 18.6 km²
Najviši vrh Kunilamägi (27 m)
Broj stanovnika 35 (2011.)

Naissaar (njemački: Nargen; švedski: Nargö) maleni je otok koji se nalazi sjeverozapadno od Tallinna u Estoniji; administrativno pripada ruralnoj općini Viimsi. Ukupna površina otoka iznosi 18.6 km²; otok je dug osam kilometara, širok oko 3.5 kilometara, a od kopna je udaljen oko 8.5 kilometara. Najviša točka na otoku je brdo Kunilamägi, koje doseže visinu od 27 metara. Otok je uglavnom prekriven šumom i stijenama. Godine 2005., na stanovniku je živjelo 10 stalnih stanovnika, a brojka se 2011. godine popela na oko 35. Administrativno, površina otoka podijeljena je između tri sela: Lõunaküla, Tagaküla i Väikeheinamaa.

Za vrijeme revoluconarnih zbivanja u Rusiji, na otoku je proglašena kratkotrajna, nepriznata Sovjetska Republika Naissaar. Do Drugog svjetskog rata, na otoku je živjelo oko 450 ljudi, uglavnom Estonskih Šveđana, međutim ti su ljudi napustili otok nakon rata. Za vrijeme Sovjetskog Saveza, otok je dodijeljen vojsci tako da civili nisu imali pristup.

Iako utvrde datiraju još iz perioda Petra I. Velikog i njegovih planova za fortifikaciju Tallinna, glavne utvrde nastale su u periodu ruske vladavine prije Drugog svjetskog rata. Danas se male kuće iz švedskog perioda postepeno obnavljaju, kao i željeznica koja spaja sjeverni i južni dio otoka.

Jedan od najpoznatijih stanovnika otoka bio je optičar Bernhard Schmidt, zaslužan za izadu posebne vrste teleskopa iz 1930. godine.

Vanjske veze