Leukocit
Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x109. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.
Broj kod zdravih osoba se kreće od 5-8x109 u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom različitih fizioloških uvjeta i tijekom starosti.
Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita da stvaraju enzime, histamin i heparin.
Leukociti sadrže oko 80% vode, velike količine glikogena koji služi kao izvor energije, puno nukleoproteida, histamin i heparin. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim prelaze iz krvi u tkiva.
Oblik leukocita se razlikuje. Svi leukociti periferne krvi su okruglog oblika. Granulasti u citoplazmi imaju specifične granule koje se boje kiselim i baznim bojama, a ima i neutralnih granula. Limfociti su okrugle stanice koje čine ⅓ leukocita periferne krvi. Monociti su najmanje zastupljeni leukociti i jedro im može biti različitog oblika. Veličina leukocita je različita: granulocita je 12-15 mikrona, limfocita oko 10 mikrona, a monocita oko 15-30 mikrona.
Osnovni dijelovi su citoplazma i jedro. Granulociti mogu biti prema boji: azurofilni-boje se ljubičasto, bazofilni-boje se plavo-crno, eozinofilni-boje se crveno i neutrofilni-boje se svijetlo ružičasto.
Postoje tri glavne vrste leukocita:
- 1) Granulociti – najbrojnija vrsta leukocita. Pretežno imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na režnjiće (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:
- a) neutrofilni – ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadržavaju niz enzima koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
- b) eozinofilni – ima ih 2 – 4%, Manje su pokretni od neutrofila. Sadržavaju histamin te sudjeluju u alergijskim reakcijama.
- c) bazofilni – ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veličine. U zrncima je pohranjena tvar koju nazivamo heparin te ona sprečava proces zgrušavanja krvi u krvotoku.
- 2) Limfociti – ima ih oko 30%. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i oskudnu citoplazmu. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju i važnu ulogu u imunološkoj obrani organizma jer su im antitijela pretežno gama-globulini. Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se čitava populacija može izmijeniti u roku 24 sata.
- 3) Monociti – ima ih oko 6%. Promjer im je 10 – 24 mikrometra, te imaju veliku, većinom režnjastu jezgru, bubrežasta oblika. Oni su također pokretne stanice, a glavna funkcija im je fagocitoza.
| Tip | Mikroskopski izgled | Dijagram | Približno % kod odraslih |
Dijametar (μm)[1] | Glavne mete | Jedro | Granule | Vijek[1] |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Neutrofil | 62% | 10–12 | Višerešnjeviti | Dobro, blago ružičasto (boja H& E) | Od 6 sati do nekoliko dana (dani u jetri ili odtalim tkivima) | |||
| Eozinofil | 2,3% | 10–12 |
|
Dvorežneviti | Potpuno ljubičasto-narandžasti (boja H&E) | 8–12 dana (circuliraju po 4–5 sati) | ||
| Bazofil | 0,4% | 12–15 | Dvo- ili trorežnjeviti | Veliki plavi | Nekoliko dana po nekoliko sati | |||
| Limfocit | 30% | Mali limfociti: 7–8; veliki: 12–15 |
|
Duboko bojenje, ecentrični | NK-ćelije i citotoksične (CD8+) T-ćelije | Godinama memorijske ćelije, sedmicama za sve ostale | ||
| Monocit | 5.3% | 15–30[2] | Monociti migriraju iz krvotoka u druga tkiva i diferenciraju u makrofaga tamošnjeg tkiva, Kupfferove ćelije i jetri | Bubrežasti | Nema | Satima do danima |
Životni vijek leukocita je različit. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.
Granulociti se stvaraju u jetri kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži, limfocitne se stvaraju u slezini a u manjim količinama u koštanoj srži, a monociti se stvaraju u koštanoj srži.
- ↑ 1,0 1,1 Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H.G. (1979). Functional histology: A text and colour atlas. Edinburgh: Churchill Livingstone. ISBN 0-443-01657-7.
- ↑ Handin, Robert I.; Samuel E. Lux; Thomas P. Stossel (2003). Blood: Principles and Practice of Hematology (2nd izd.). Philadelphia: Lippincott Williams and Wilkins. str. 471. ISBN 9780781719933. Pristupljeno 2013-06-18.