Oligocen
Oligocenska epoha je geološki period vremena koji pokriva vrijeme od prije 34 miliona do prije 23 miliona godina. Kao i kod drugih geoloških perioda, naslage stijena koje definiraju period su dobro identificirane, ali točni datumi početka i kraja nisu sigurni. Ime oligocen dolazi od grčkih riječi oligos (nekoliko) i ceno (novi) te se odnosi na relativnu rijetkost novih oblika moderne faune sisavaca nakon evolucijske eksplozije u doba eocena. Oligocen slijedi eocensku epohu i prethodi miocenskoj epohi. Oligocen je treća i posljednja epoha paleogenskog perioda.
Oligocen se često smatra kao važno prijelazno doba, karika između "arhaičnog svijeta tropskog eocena i mnogo modernijeg izgleda ekosistema u miocenu."(1)
Početak oligocena je označilo veliko masovno izumiranje koje može biti vezano uz udar vanzemaljskog objekta na Sibir i/ili na Zaljev Chesapeake. Oligocensko-miocenska međa nije jasno identificirana putem globalnog događaja, nego preko serije regionalnih međa između toplije oligocena i relativno hladnijeg miocena.
| Tercijarska pod-era | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Paleogenski period | ||||||||
| Paleocenska epoha | Eocenska epoha | Oligocenska epoha | ||||||
| Dan | Seland | Tanet | Ipres | Lutet | Barton | Priabon | Rupel | Hat |
Oligocenski faunalni stadiji od najmlađeg prema najstarijem su:
| Chattij | (28,4 ± 0,1 – 23,03 MYA) |
| Rupelij | (33,9 ± 0,1 – 28,4 ± 0,1 MYA) |
Klima je ostala topla, iako je polagano globalno zahlađenje koje će konačno dovesti do pleistocenske glaciatije započelo pred kraj epohe.
V. također: PaleoMap Project: Oligocene
Za vrijeme ovog perioda, kontinenti su se nastavili micati prema svojim današnjim pozicijama. Antarktika je nastavila biti sve izoliranijom, te je konačno razvila trajnu polarnu kapu.(2)
Nastanak planina na zapadu Sjeverne Amerike se nastavio, a Alpe su počele rasti u Evropi zbog nastavka prodora Afričke ploče na sjever u Eurazijsku ploču. Kratki prodor vode obilježava rani oligocen u Evropi. Morski nalazi oligocena su rijetki u Sjevernoj Americi. Izgleda da je postojao kopneni most između Sjeverne Amerike i Evrope u ranom oligocenu jer su faune u dvije regije prilično slične.
Angiosperme su nastavile svoju ekspanziju kroz svijet; tropkse i subtropske šume su zamijenjene umjerenim bjelogoričnim šumama. Ravnice i pustinje su postale češće.(3) Trava se proširila s eocenskih obala rijeke na otvorene ravnice; međutim, pred kraj perioda je nije bilo dovoljno da bi stvorila moderne savane.(4)
U Sjevernoj Americi su bile prisutne subtropske vrste kojima su dominirala stabla indijskog oraha i liči, te biljke umjerene klime kao ruža, bukva i bor. Mahunarka iz porodice graha, te saš, i paprat su nastavile svoj uspon.
Važna kopnena fauna oligocena se može naći na svim kontinentima osim Australije. Više otvorenih ravnica je omogućilo životinjama da narastu više nego što je to slučaj bio u paleogenu.(5) Morska fauna je postala prilično moderna, isto kao i faune kopnenih kralježnjaka na sjevernim kontinentima. To je vjerojatno bila prije posljedica izumiranja starih oblika nego evolucije novih.
Južna Amerika je očito bila izolirana u odnosu na druge kontinente, te je u njoj evoluirala specifična oligocenska fauna.
- školjkaši
Oceani su se nastavili hladiti, posebno oko Antarktike.
(1)Tim Haines, Walking with Beasts: A Prehistoric Safari, (New York: Dorling Kindersley Publishing, Inc., 1999), p. 104.
(2) Ibid.
(3) Ibid.
(4) Ibid.
(5) Ibid.
- BBC Changing Worlds: Oligocene
- Paleos: Oligocene Arhivirano 2004-12-07 na Wayback Machine-u
- UCMP Berkley Oilgocene Page
- Prehistoric Pictures, in the Public Domain Arhivirano 2009-10-05 na Wayback Machine-u
- Oligocene Leaf Fossils Arhivirano 2004-12-11 na Wayback Machine-u
- Olicgocene Fish Fossils Arhivirano 2004-11-03 na Wayback Machine-u
- PaleoMap Project