Prijeđi na sadržaj

Lista vladara Bosne

Izvor: Wikipedija

Bosanski banovi su prvi dokumentirani vladari Bosne. Upravljali su njome kao vazali ugarskog kralja.

Ime Vladavina Bilješke Supružnik
Borić 1154-1163 Velmoža iz Slavonije. Prvi imenom znani bosanski ban. Izgubio vlast u bici s Bizantijcima. Lavica Vukimirović
Bosna pod vlašću bizantskog cara Manuela I Komnena (1163-1180).
Kulin
1180-1204 Štitio patarene i vladavinu proveo u miru. Poznat po svojoj povelji. Vojslava
Stjepan Kulinić 1204-1232 Sin Kulina. Protjerivao patarene, zbog čega je zbačen. Ancila
Matej Ninoslav 1232-1253 Vladao tokom križarskog pohoda na Bosnu (1234-1239) izazvanog njegovom i narodnom religijom. Također knez Splita. ?
Prijezda I 1254-1287 Zbačen zbog preobraćanja na rimokatoličanstvo. banica Elizabeta
Prijezda II 1287-1290 Sin Prijezde I, vladao je zajedno s bratom do svoje smrti. neoženjen
Stjepan I Kotromanić 1287-1299 Sin Prijezde I, vladao zajedno s bratom do njegove smrti, a zatim samostalno. Bio je pod utjecajem svoga punca, srpskog kralja Stefana Dragutina. Jelisaveta Nemanjić
Mladen I Šubić 1299 - 1304 Dobio bansku titulu i upravu nad Bosnom od brata Pavla. Poginuo u bici s pobunjenim patarenima. ?
Mladen II Šubić 1304-1320 Nećak Mladena I, sin Pavla, također ban Hrvatske i Dalmacije. Zbačen od Stjepana II. ?
Stjepan II KotromanićSmrt Stjepana II Kotromanića, detalj sa škrinje Svetog Šimuna 1314-1353 Stjepan II Kotromanić (Srebrenik 1292. - 28. septembar 1353.) bio je bosanski ban od 1322. godine. On je bio sin bosanskog bana Stjepana I Kotromanića i srpske princeze Izabele. Elizabeta, ortenburška grofica;
Teodora, bugarska princeza;
Elizabeta Pjast
Tvrtko I Kotromanić 1353 - 1366
1367-26. oktobar 1377
Sin Vladislava Kotromanića, vladavinu započeo pod regentstvom majke, Jelen Šubić. Zbačen od plemstva u korist Vuka, a zatim vraćen. Doroteja Vidinska
(1 sin?)
Stjepan Vuk 1366-1367 Sin Vladislava Kotromanića, pobunio se protiv brata i kratko vladao kao ban. ?

Godine 1377. ban Tvrtko se okrunio za kralja Bosne. Za spisak njegovih nasljednika, pogledajte spisak bosanskih kraljeva .

Kraljevi

[uredi | uredi kod]
  •       Osobe označene sivom bojom su nosile titulu, ali nikad nisu vladale cijelim kraljevstvom.
Ime Kraljevanje Bilješke Supružnik Suzeren
Tvrtko I Kotromanić
(Kotromanić)
26. oktobar 1377-10. mart 1391 Osvojio Dalmaciju i dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna politički stabilna. Razvijaju se gradovi, trgovina i rudarstvo. Doroteja Vidinska
(1 sin?)
Ludovik I
Marija
Sigismund
Stjepan Dabiša
(Kotromanić)
mart 1391-8. septembar 1395 Unuk bana Stjepana I, izgubio Hrvatsku i Dalmaciju. Priznao ugarskog kralja Žigmund za svog nasljednika. Jelena Gruba
(2 kćerke i 1 sin)
Jelena Gruba
(Nikolić)
septembar 1395-1398 Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. De facto je imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali. Smijenjena. Stjepan Dabiša
(2 kćerke i 1 sin)
Stjepan Ostoja
(Kotromanić)
1398 - 1404
1409 - 1418
Vanbračni sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Tvrtkom II. Vitača;
Kujava (1 sin i 1 kćerka);
Jelena Nelipčić
Stjepan Ostojić
(Kotromanić)
1418 - 1421 Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima. neoženjen
Tvrtko II
(Kotromanić)
1404-1409
1421 - novembar 1443
Sin Tvrtka I, postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama. NN
Doroteja Gorjanska
Radivoj Ostojić
(Kotromanić)
1433-1435 Vanbračni sin Ostoje, podržavan od Turaka u borbi s Tvrtkom za krunu. Vladarski status osporen. Katarina od Velike
(3 sina)
Murat II
Stjepan Tomaš
(Kotromanić)
novembar 1443 - juli 1461 Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao patarene. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom. Vojača (3 sin i 2 kćerke);
Katarina Kosača
(1 sin, 2 kćerke)
Ladislav V
Matija I
Stjepan Tomašević
(Kotromanić)
juli 1461-juni 1463 Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Jelena Branković (Mara)
Nikola Iločki
(Iločki)
1471-1477 Ban Mačve, Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te vojvoda Transilvanije. Doroteja Széchy
Matija Radivojević
(Kotromanić)
1465-1471 Sin Radivoja Ostojića, iz dinastije Kotromanića. ? Mehmed II
Matija Vojsalić
(Hrvatinić)
1472-1476 Iz porodice Hrvatinića, smijenjen zbog kovanja zavjere s Ugarima protiv Osmanlija.

Titule

[uredi | uredi kod]

Kraljevi Bosne su koristili dvije titule: kratku i složenu. Kratka titula je glasila:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju i k tomu[1]
(latinski: Gratia Dei rex Serbiae, Bosniae, maritimarum partium, etc).

Složena titula je glasila:

Po milosti gospoda Boga kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Dalmaciji, Hrvatskoj, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori, Soli i Podrinju i k tomu[1]
(latinski: Dei gratia rex Serbiae, Bosniae, Maritimarum partium, Chulmensium Terrarum, Dalmatiae, Croatiae, partis inferioris, Occidentalium partium, Usoriae, Soliae, Podriniae, etc)

Rodoslov

[uredi | uredi kod]
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Tvrtko I
1340-1387
 
Stjepan Dabiša
fl. 1391-1395
 
Jelena Gruba
fl. 1391-1399
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostoja
umro 1418.
 
 
 
 
Stjepan Tvrtko II
fl. 1382-1443
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Stjepan Ostojić
umro 1421.
 
 
Radivoj Ostojić
umro 1463.
 
Stjepan Tomaš
umro 1461.
vladao 1443-61
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Matija Radivojević
umro poslije 1471.
 
Stjepan Tomašević
1438-1463
 
 
 
 

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Zemaljski muzej u Sarajevu, Bulletin du Museé de la République socialiste de Bosnie-Herzégovine à Sarajevo: Archéologie,1954.

Povezano

[uredi | uredi kod]