Ohrid je grad smešten na jugozapadu Makedonije, na obali Ohridskog jezera. Ohridska opština se sastoji od samog grada i još 22 sela. Na ovom području živi oko 55 000 stanovnika. Ohridsko jezero se poostire na površini od oko 350 kvadratnh kilometara, a njegova ukupna dubina iznosi 286 metara. jezero odlikuje kristalno čista i bistra voda koja se providi na čitavih 22 metra dubine.
Na području Ohrida preovladava mediteranska i kontinentalna klima. Najtopliji meseci su jul i avgust. Tada se temperature kreću oko 28 stepeni celzijusa. Padavine su karakteristične za period proleća i jeseni, a sneg je moguć od oktobra do aprila. Temperatura vode je najprijatnija u junu i septembru, i kreće se oko 25 stepeni celzijusa.
Ohrid je grad sa veoma dugom i bogatom istorijom. Pominje se još u trećem veku pre nove ere, i tada je nosio naziv Lihnidos. Jezero se tada nazivalo Lihnidsko jezero, što znači Belo jezero. Tokom rimskog perioda grad je imao veliki značaj. nalazio se na veoma važnom putu Via Egnatia, a kasnije je bio i središte provincije Novi Epir. Deveti vek Ohridu je doneo novu ulogu. Grad je postao centar širenja hrišćanstva među slovenskim plemenima. Ovde su svoj rad započeli učenici solunske braće, Ćirila i Metodija. Tokom tog perioda u Ohridu je podignut veliki broj crkava. U Ohridu se nalazila prestonica odmetnutog Samuila, čije je Carstvo trajalo do 1018. godine. nakon proppasti Samuilovog Carstva, vizantijski car Vasilije je Ohridsku Patrijaršiju sveo na rang Arhiepiskopije. Međutim, on je novouspostavljenoj Arhiepiskopiji ostavio visok stepen autonomije. Tokom narednih vekova grad je u nekoliko navrata rušen i obnavljan, a vrlo često je menjao svoje gospodare. Srpski kralj Dušan peruzeo je vlast nad Ohridom 1334. godine, i uokvirio ga u svoju sve snažniju i veću državu. Grad je u srpskim rukama ostao sve do smrti kralja Marka, kada ga trajno zauzimaju Turci. Time značaj Ohrida nije nestao. U njemu se i dalje nalazilo sedište srpske duhovnosti, a grad je doživljavao i trgovački procvat. Ohrid je, zajedno sa ostatkom Stare Srbije, oslobođen i pripojen Kraljevini Srbiji nakon Balkanskih ratova. Nakon proglašenja federalne Jugoslavije, Ohrid se našao u sastavu novoosnovane Makedonije. Danas je ovo jedan od centara makedonskog turizma, i omiljena destinacija brojnih gostiju iz celog sveta.
Turističke atrakcije Ohrida su :
- Ohridsko jezero se ubraja u jedno od najlepših čuda prirode. Prostire se na površini od 358, 2 kvadratna kilometra. Najveća širina jezera iznosi 14, 8, a dužina 30, 8 kilometara. Ohridsko jezero je jedno od najvećih jezera na jugu Evrope, a ujedno i jedno od najdubljih. Dostiže dubinu od 289 metara. sa svih strana ga okružuju planine. Tu su Galičica, Mokra Planina i Jablanica. Jezero je poznato i po jedinstvenom ekosistemu. Od 1980. godine, Ohridsko jezero se, zajedno sa gradom Ohridom, nalazi na UNESCO – voj listi svetske baštine.
- Ohrid je grad u kome je podignut veliki broj crkava. Zapisi pokazuju da ih je bilo čak 365, za svaki dan u godini po jedna. Danas je taj broj daleko manji, ali ipak postoji nekoliko značajnih crkava i manastira kojima se ovaj grad ponosi. Manastir Svetog Pantelejmona spada u red najstarijih svetinja na Balkanskom poluostrvu. Gradnja ovog manastira stvorila je uslove za dalji razvoj hrišćansko – slovenske umetnosti i širenja hrišćanstva uopšte. U ovom manastiru je 916. godine sahranjen Sveti Kliment. Mošti Svetog Klimenta danas se nalaze u ohridskoj crkvi Svetog Nikole Gerakomija. Crkva Svete Sofije je jedinstvena po svom arhitektonskom izgledu, i verovatno najimpresivnija građevina u Ohridu. Reč je o trobrodnoj bazilici natkrivenoj centralnom kupolom. Izgrađena je još u vreme cara Samuila, a obnavljana je i dograđivana u narednim vekovima. Unutrašnjost crkve se ističe naročitom veličanstvanošću. Crkva Presvete Bogorodice Perivlepte, poznata i pod imenom Crkva Svetog Klimenta, je u potpunosti očuvano srednjevekovno zdanje u starom delu Ohrida. Izgrađena je 1295. godine, a u njoj su se nalazile mošti Svetog Klimenta. Crkva poseduje veoma bogatu unutrašnju dekoraciju. Crkva Svetog Jovana Bogoslova je mala crkva smeštena na jednom od najlepših delova obale Ohridskog jezera. Nalazi se na visokoj steni sa koje se pruža pogled na nekadašnje naselje, današnje selo Kaneo. Izgrađena je u trinaestom veku, u mešavini vizantijskog i jermenskog stila. Crkva je izgrađena od cigle, i ima oblik krsta upisanog u pravogaonu osnovu. Unutrašnjost zdanja krase veoma lepe dekoracije i veoma vredni i lepo očuvani freskopisi. Manastir Svetog Nauma smešten je u najjužnijem delu Ohridskog jezera, u blizini izvora Crnog Drima, uz samu makedonsko – albansku granicu. Okružena je bogatim zelenilom, a od nje se pruža predivan pogled na Ohridsko jezero. Posvećena je Svetom Naumu, najznačajnijem učeniku solunske braće. Na stubovima priprate manastira nalaze se dva ćirilična i jedno glagoljičko – ćiriličko pismo. Ova pisma potiču iz perioda od kraja deseto do dvanaestog veka, i svedoče o razvoju slovenskih pisama u Ohridu. Manastir je izgrađen početkom desetog veka, a sam Naum je sahranjen upravo u njemu.
- Samuilova tvrđava je srednjevekovno utvrđenje smešteno na obali Ohridskog jezera. Ime je dobila po caru Samuilu, kome se i pripisuje gradnja. Tvrđava je tokom Samuilovog Carstva imala veliki značaj, jer se baš u Ohridu nalazila njegova prestonica. Srpski kralj Dušan zavladao je Ohridom 1334. godine, a od 1394. godine njime su vladali Turci Osmanlije. Tokom turskog perioda tvrđava je doživela znatne promene.
- Ohrid poseduje još mnogo toga. Ovo je grad nekropola, amfitearare, termi, arena, vila, crkava… Ovo je grad sa drevnom istorijom, i jedno od najznačajnijih mesta za narode Balkana. Bogatstvo Ohrida dalo je slovenska pisma, sedište crkvene organizacije, kao i jedno od najlepših jezera Evrope. Ovo je grad za neverovatno uživanje i odmor. Ohrid može da se ponosi najboljim noćnim provodom i klubovima poznatim širom Evrope. Ovo je grad u koji dolaze turisti iz celog sveta. Ohrid je savršena destinacija za putovanje iz snova.