What do you think?
Rate this book
Povjestice
Povjestice su vrlo popularne i bliske širokom krugu čitatelja. Zbog slikovitosti i mogućnosti lakoga pamćenja naraštajima su poslužile kao moralne pouke i lekcije nacionalne povijesti. U knjizi je 11 povjestica: Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kuća, Gvozdeni div, Anka Neretvanka, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Prokleta klijet, Vinko Hreljanović, Mile Gojslavica i Propast Venecije.
181 pages, Hardcover
First published January 1, 1966
About the author
August Šenoa
51 books42 followersAugust Šenoa was a Croatian novelist, critic, editor, poet, and dramatist.
He was a transitional figure, who helped bring Croatian literature from Romanticism to Realism and introduced the historical novel to Croatia. He wrote more than ten novels, among which the most notable are:
Zlatarovo zlato (Goldsmith's gold; 1871)
Čuvaj se senjske ruke (Pirates of Senj; 1876)
Seljačka buna (Peasants' revolt; 1877)
Diogenes (1878)
Šenoa was also the author of the popular patriotic song "Živila Hrvatska".
He was born in Zagreb, then part of the Habsburg Empire, into a family of Czech-German origin. His surname was originally spelled Schönoa. He studied law in Prague. He also lived in Vienna for a while, but returned to Zagreb in 1866. From 1874 to 1881, Šenoa edited the literary journal Vijenac ("Wreath").
In 1880, he helped the victims of the Great Zagreb Earthquake, only to pick up pneumonia in the process. Despite the sickness, he didn't give up writing his last novel, "Kletva".
He died in 1881, at the age of 43.
In his novels, he fused the national romanticism characterized by buoyant and inventive language with realist depiction of the growth of petite bourgeois class.
This "father of Croatian novel" (and modern national literature) is at best in his mass Cecildemillean scenes and poetic description of oppressed Croatian peasantry, nobility struggling against foreign rule (Venetians, Austrians/Germans and Hungarians) and romanticised period from the 15th to the 18th century. It has become a commonplace phrase that "Šenoa created the Croatian reading public", especially by writing in a popular style.
He was a transitional figure, who helped bring Croatian literature from Romanticism to Realism and introduced the historical novel to Croatia. He wrote more than ten novels, among which the most notable are:
Zlatarovo zlato (Goldsmith's gold; 1871)
Čuvaj se senjske ruke (Pirates of Senj; 1876)
Seljačka buna (Peasants' revolt; 1877)
Diogenes (1878)
Šenoa was also the author of the popular patriotic song "Živila Hrvatska".
He was born in Zagreb, then part of the Habsburg Empire, into a family of Czech-German origin. His surname was originally spelled Schönoa. He studied law in Prague. He also lived in Vienna for a while, but returned to Zagreb in 1866. From 1874 to 1881, Šenoa edited the literary journal Vijenac ("Wreath").
In 1880, he helped the victims of the Great Zagreb Earthquake, only to pick up pneumonia in the process. Despite the sickness, he didn't give up writing his last novel, "Kletva".
He died in 1881, at the age of 43.
In his novels, he fused the national romanticism characterized by buoyant and inventive language with realist depiction of the growth of petite bourgeois class.
This "father of Croatian novel" (and modern national literature) is at best in his mass Cecildemillean scenes and poetic description of oppressed Croatian peasantry, nobility struggling against foreign rule (Venetians, Austrians/Germans and Hungarians) and romanticised period from the 15th to the 18th century. It has become a commonplace phrase that "Šenoa created the Croatian reading public", especially by writing in a popular style.
Ratings & Reviews
Friends & Following
Create a free account to discover what your friends think of this book!
Community Reviews
Displaying 1 - 13 of 13 reviews
September 21, 2015
I forgot I read this. I l.o.v.e.d these stories, I used to read this particular story every evening and I still remember how I asked my dad to read it to me, because it was so rhythmical and in rhyme, with this great message. I so often use that expression: Ide vrijeme, dođe rok, eto vraga skok na skok.
Postolar i vrag
Bio jednom postolar,
Pošten čovjek al' već star:
Mnogo djece mnogo treba,
A u kući nema hljeba;
A djeca sve viču "kruha!"
Otkud kruha? Nužda 'e gluha.
Šije starac cijele noći,
Šije starac, već mu ruke
Slabe htjele iznemoći,
Ižuljene od zle muke;
Vikne: "Pomoz', ma i tko si!
Baš da vrag mi pomoć nosi."
Tek si majstor riječi reće,
Iznenada kuc! na vrata.
Eto vraga: "Dobro veče!
Kakvo dobro od zanata?"
"Nije dobro", na to stari,
"Slab užitak staro šilo,
A u kući loše stvari;
Bi l' pomoći, vraže, bilo?"
Vrag će na to: "Pomoć laka;
Svega blaga preko mjere,
Al to znaš da ruka svaka
Drugu ruku opet pere:
Zato poslije sedam ljeta
Sa mnom ćeš put moga svijeta."
Sila Boga lje ne moli,
Glad ne pita tko ga hrani.
Na sve majstor moj privoli
I dušu si utamani;
Al' u kući - bijela kruha,
Žuta zlata, lijepa ruha.
Sinak Božji zakasnio,
Mnogo puta jošt' do neba;
Tu prenoćit putem treba,
Majstoru se navratio:
"De počinka, domaćino!"
Goso daje staro vino
I pečenu jarebicu
I mekanu posteljicu.
Bog osvanu prije zore
Pa besjedi: "Oj, majstore!
Na svemu ti hvala moja,
Pa mi reci do tri želje.
- Riječ istina bit će tvoja -
Bile male ili velje!"
"Hvala ti na tvojem daru;
Pa kad hoćeš da ti kažem,
Ove želje, gospodaru,
Pred mogućnost tvoju slažem:
Na tronošku tko mi pane,
Bez mene nek ne ustane;
U prozor tko mi zaluče,
Bez men' glave ne izvuće;
Tko u vrtu krušku takne,
Bez mene se ne odmakne!"
A Bog reče: "Čudni ljudi!
Al' što želiš, to ti budi."
Ide vrijeme, dođe rok:
Eto vraga skok na skok.
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Vec je hora, pusti pos'o,
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko ce gladan sad u pak'o?
Na tronošku sjedi tamo!"
Na tronošku vraže sio,
K'o prikovan da je cio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš,
Psice, puše, kune, psuje,
Grize, place, jadikuje:
Al' badava! - kako sio,
K'o prikovan da je cio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđace, do nedraga!"
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na prozor iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Pod prozorom čekaj tamo!"
U prozor ti vraže luce,
Svoje glave na izvuče.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš
Ili svetom vodom hladiš.
Psice, puše, kune, psuje.
Grize, plače, jadikuje:
Al' badava! - lud zaluče,
Svoje glave ne izvuče.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđace, do nedraga!
Al' kad dodeš, ne budali!
Kraj je onda svakoj šali."
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Vec je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
Lija majstor stiska oči:
"U lijep čas mi doš'o jesi!
Gle tam' krušku, deder skoči
Pa krušaka se natresi
I kruške mi nosi simo
Da se putem osladimo."
Skoči vraže, ludo zvijere;
Trese kruške do zla bijesa,
Dokle do tri pune mjere
Krušaka se ne natresa.
Luđak krušku uhvatio -
Ko' da si ga prilijepio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Trese tamo, trese sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
Ko' tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš.
Psice, puše, kune, psuje,
Grize, place, jadikuje:
Zalud! - krušku uhvatio,
Ko' da si ga prilijepio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Ao, vraže, naopako!
Ako sam se zapisao
Da ću s tobom poć u pak'o,
Nisam svoje kruške dao.
Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Skoči majstor, skoče momci,
Redomice vratolomci,
Povadiše to remenje,
Ðavolcetu leda glade.
Ðavo kuka, đavo stenje
I kroz suze i kroz jade
Ðavo gosi to govori:
"Oj, pustoga vam remena!
Joj, nemojte - ta to gori,
Ni vrag nije od kamena;
Stoga za lijek leda mojih,
A s žuljeva mojih hudih,
Jošte dva'est, ljeta tvojih
Na ovome svijetu budi!"
"Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Pa sve više čeljad gipka
Zamahnula to remenje,
A sve više kao šipka
Vrag se trese, vraže stenje;
Pane remen, opet zviznu!
Vrag se vije, jecat briznu:
"Jao! jao! dosta! dosta!
Nek ti duša bude prosta."
"Id', luđace, do nemila!"
Majstor reče, vrag do vraga;
Nikad njemu više traga.
Istina vam sve to bila:
Od majstora sam je sluš'o
Kad sam kod njeg' vina kuš'o.
Postolar i vrag
Bio jednom postolar,
Pošten čovjek al' već star:
Mnogo djece mnogo treba,
A u kući nema hljeba;
A djeca sve viču "kruha!"
Otkud kruha? Nužda 'e gluha.
Šije starac cijele noći,
Šije starac, već mu ruke
Slabe htjele iznemoći,
Ižuljene od zle muke;
Vikne: "Pomoz', ma i tko si!
Baš da vrag mi pomoć nosi."
Tek si majstor riječi reće,
Iznenada kuc! na vrata.
Eto vraga: "Dobro veče!
Kakvo dobro od zanata?"
"Nije dobro", na to stari,
"Slab užitak staro šilo,
A u kući loše stvari;
Bi l' pomoći, vraže, bilo?"
Vrag će na to: "Pomoć laka;
Svega blaga preko mjere,
Al to znaš da ruka svaka
Drugu ruku opet pere:
Zato poslije sedam ljeta
Sa mnom ćeš put moga svijeta."
Sila Boga lje ne moli,
Glad ne pita tko ga hrani.
Na sve majstor moj privoli
I dušu si utamani;
Al' u kući - bijela kruha,
Žuta zlata, lijepa ruha.
Sinak Božji zakasnio,
Mnogo puta jošt' do neba;
Tu prenoćit putem treba,
Majstoru se navratio:
"De počinka, domaćino!"
Goso daje staro vino
I pečenu jarebicu
I mekanu posteljicu.
Bog osvanu prije zore
Pa besjedi: "Oj, majstore!
Na svemu ti hvala moja,
Pa mi reci do tri želje.
- Riječ istina bit će tvoja -
Bile male ili velje!"
"Hvala ti na tvojem daru;
Pa kad hoćeš da ti kažem,
Ove želje, gospodaru,
Pred mogućnost tvoju slažem:
Na tronošku tko mi pane,
Bez mene nek ne ustane;
U prozor tko mi zaluče,
Bez men' glave ne izvuće;
Tko u vrtu krušku takne,
Bez mene se ne odmakne!"
A Bog reče: "Čudni ljudi!
Al' što želiš, to ti budi."
Ide vrijeme, dođe rok:
Eto vraga skok na skok.
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Vec je hora, pusti pos'o,
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko ce gladan sad u pak'o?
Na tronošku sjedi tamo!"
Na tronošku vraže sio,
K'o prikovan da je cio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš,
Psice, puše, kune, psuje,
Grize, place, jadikuje:
Al' badava! - kako sio,
K'o prikovan da je cio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđace, do nedraga!"
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na prozor iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak'o?
Pod prozorom čekaj tamo!"
U prozor ti vraže luce,
Svoje glave na izvuče.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Baca tamo, baca sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
K'o tamjanom da ga kadiš
Ili svetom vodom hladiš.
Psice, puše, kune, psuje.
Grize, plače, jadikuje:
Al' badava! - lud zaluče,
Svoje glave ne izvuče.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Id', luđace, do nedraga!
Al' kad dodeš, ne budali!
Kraj je onda svakoj šali."
Majstor reče, vrag do vraga.
Ide vrijeme, dođe rok,
Eto vraga skok na skok!
Kuc! na vrata iznenada:
"Dobro veče, stari goso!
Vec je hora, pusti pos'o;
Brže-bolje 'ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
Lija majstor stiska oči:
"U lijep čas mi doš'o jesi!
Gle tam' krušku, deder skoči
Pa krušaka se natresi
I kruške mi nosi simo
Da se putem osladimo."
Skoči vraže, ludo zvijere;
Trese kruške do zla bijesa,
Dokle do tri pune mjere
Krušaka se ne natresa.
Luđak krušku uhvatio -
Ko' da si ga prilijepio.
"Gotovi smo, da idemo!"
Vrag da skoči, pa se trza,
Trese tamo, trese sjemo,
Bijesno škripi, lud se vrza,
Ko' tamjanom da ga kadiš,
Ili svetom vodom hladiš.
Psice, puše, kune, psuje,
Grize, place, jadikuje:
Zalud! - krušku uhvatio,
Ko' da si ga prilijepio.
"Oj, računi tebi pusti!
Sedam jošte dajem ljeta
Tvojoj duši ovog svijeta,
Al' me, goso, pusti, pusti!"
"Ao, vraže, naopako!
Ako sam se zapisao
Da ću s tobom poć u pak'o,
Nisam svoje kruške dao.
Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Skoči majstor, skoče momci,
Redomice vratolomci,
Povadiše to remenje,
Ðavolcetu leda glade.
Ðavo kuka, đavo stenje
I kroz suze i kroz jade
Ðavo gosi to govori:
"Oj, pustoga vam remena!
Joj, nemojte - ta to gori,
Ni vrag nije od kamena;
Stoga za lijek leda mojih,
A s žuljeva mojih hudih,
Jošte dva'est, ljeta tvojih
Na ovome svijetu budi!"
"Kraj je sada svakoj šali,
Ja ti rekoh, ne budali!"
Pa sve više čeljad gipka
Zamahnula to remenje,
A sve više kao šipka
Vrag se trese, vraže stenje;
Pane remen, opet zviznu!
Vrag se vije, jecat briznu:
"Jao! jao! dosta! dosta!
Nek ti duša bude prosta."
"Id', luđace, do nemila!"
Majstor reče, vrag do vraga;
Nikad njemu više traga.
Istina vam sve to bila:
Od majstora sam je sluš'o
Kad sam kod njeg' vina kuš'o.
June 4, 2021
Pjesme su općenito ok i sviđale su mi se, ali mislim da je ovo previše komplicirano i nerazumljivo za šesti razred upravo zbog arhaizama i starih izraza. Kad sam je imala za lektiru u 6.r., tadašnja profesorica hrvatskog zadala nam je 4-5 pjesama i rekla da svaku pročitamo po tri puta i pogledamo značenja nepoznatih riječi pa ćemo tako lakše razumjeti.
April 8, 2024
Nisam čitala cijelu, nego preporučene pripovijetke za lektiru.
Postolar i vrag - 5
Kameni svatovi - 5
Kugina kuća - 4
Gvozdeni div - 2.5
Anka Neretvanka - 3
Krenula sam dalje, ali je urednica očito složila zbirku tako da je najbolje priče stavila na početak. E, onda kad krenu lošije malo se gubi interes. Po onome kaj sam pročitala srednja ocjena je 4 zvjezdoline.
Postolar i vrag - 5
Kameni svatovi - 5
Kugina kuća - 4
Gvozdeni div - 2.5
Anka Neretvanka - 3
Krenula sam dalje, ali je urednica očito složila zbirku tako da je najbolje priče stavila na početak. E, onda kad krenu lošije malo se gubi interes. Po onome kaj sam pročitala srednja ocjena je 4 zvjezdoline.
This entire review has been hidden because of spoilers.
March 22, 2023
Ne bih preporučila ni smrtnom neprijatelju
October 13, 2020
Spectacular. Must read for everyone who is trying too understand Important part of Croatian history.
January 22, 2018
HRV: Mrzila sam ovu knjigu kada sam ju trebala čitati za školu, a ni sada mi ne stoji u ništa boljem sjećanju. Imala sam velikih teškoća čitajući ju i smatram da je u tim godinama kada ju trebamo pročitati jednostavno nismo u stanju cijeniti.
ENG: I hated this book so much when I had to read it for school and, honestly, I still hate it. I had a lot of problems with reading it and I just think that, at the age when we are forced to read it, we're just not capable of appreciating it.
ENG: I hated this book so much when I had to read it for school and, honestly, I still hate it. I had a lot of problems with reading it and I just think that, at the age when we are forced to read it, we're just not capable of appreciating it.
January 18, 2021
Lektira
January 10, 2020
Ne razumijem tako nisku ukupnu ocjenu Povjestica. Lake su za čitanje i pamćenje, a svaka nosi jasnu poruku bilo to doslovno ili metaforom.
Još uvijek znam napamet većinu "Kamenih Svatova", čiji su stihovi jedna od najjasnijih opomena svakom od nas da pazimo što želimo jer bismo baš to mogli i dobiti!
Još uvijek znam napamet većinu "Kamenih Svatova", čiji su stihovi jedna od najjasnijih opomena svakom od nas da pazimo što želimo jer bismo baš to mogli i dobiti!
July 30, 2016
Although the biggest problem here is understanding of language, the stories are great. The author is well connected folk folklore and the time in which he lived.
He probably did not expect that we will also do the same today.
He probably did not expect that we will also do the same today.
December 14, 2018
Razlog za datu ocjenu od 3🌟 je taj sto mi je knjiga nerazumljiva sama po sebi ... da li je do toga sto sam je citala navece ili zato sto mi je bilo mrsko citati je zaista ne znam ali je izvlaci jedinstvenost i nacin pisanja samog Senoe !
June 2, 2016
Its not very good. Its very boring, but its a book everyone had read. August Šenoa isn't reay the author I like, but he did brough a lot to croatian lithereture.
This entire review has been hidden because of spoilers.
May 26, 2017
Glupost-neshvatljivo.
Displaying 1 - 13 of 13 reviews