Aion (mitologija)

Aion
Aion
	Aion, bog vjekova, u nebeskoj sferi ukrašenoj znakovima zodijaka, između zelenog i rasklopljenog drveta (ljeto i zima). Pred njim je Gaja (majka-zemlja) sa četvero djece, četiri personifikovana godišnja doba
Grupe	Grčki primordijalni bogovi
Mitologija	Grčka mitologija

Pregledana verzija ove stranice, odobrena dana 17 april 2023, zasnovana je na ovoj izmjeni.

Aion (Αἰών) je grčko Primordijalno božanstvo povezano s vremenom, kuglom ili krugom koji obuhvata svemir i zodijakom.

"Vrijeme" koje Aion predstavlja je trajno, neograničeno, ritualno i ciklično: Budućnost je povratna verzija prošlosti, kasnije nazvana aevum (vidi vedski sanskrit Ṛtú). Ova vrsta vremena je u suprotnosti sa empirijskim, linearnim, progresivnim i historijskim vremenom koje je predstavljao Kron, a koje se dijeli na prošlost, sadašnjost i budućnost.^[1]^:274

Aion je bog cikličkog doba, ciklusa godine i zodijaka. U drugom dijelu klasične ere postao je povezan s misterijskim religijama koje se bave zagrobnim životom, kao što su misterije Kibele, Dionisov kult, orfička religija i misterije Mitre. Na latinskom, koncept božanstva se može pojaviti kao Aeternitas, Ana Perena ili Saeculum. On je tipično u društvu boginje zemlje ili majke kao što su Tera ili Kibela, kao na Parabiago ploču.^[1]^:274

Ikonografija i simbolika

Aion se obično identificira kao goli ili uglavnom goli mladić unutar kruga koji predstavlja zodijak, simbol vječnog i cikličkog vremena. Primjeri uključuju dva rimska mozaika iz Sentinuma (današnji Sassoferrato) i Hippo Regius u rimskoj Africi, te Parabiago ploču. Ali budući da on predstavlja vrijeme kao ciklus, može biti predstavljen i kao starac. Non u Dionizijaci povezuje Aiona sa Hore i kaže da:

mijenja teret starosti poput zmije koja skida kolutove beskorisnih starih vaga, podmlađujući se umivajući se u naletima zakona [vremena].^[2]^:306

Slika zmije koja se upliće povezana je s obručem ili tačkom kroz Urobor, prsten formiran od zmije koja drži vrh svog repa u ustima. Latinski komentator iz 4. vijeka n. e. Servije primećuje da slika zmije koja grize svoj rep predstavlja cikličnu prirodu godine.^[3]

U svom radu o hijeroglifima iz 5. vijeka, Horapolo pravi dalju razliku između zmije koja krije rep ispod ostatka svog tijela, što predstavlja Aion, i Uroborakoji predstavlja svemir, što je zmija koja proždire svoj rep.^[4]

Reference

^ ^a ^b Levi, Doro (1944). "Aion". Hesperia. 13 (4): 274, 306–308 ff.
^ Nonnus. Dionysiaca, 41.180 ff, citirano od Levi (1944)
^ Maurus Servius Honoratus. Note to the Aeneid. 5.85. according to the Egyptians, before the invention of the alphabet, the year was symbolized by a picture of a serpent biting its own tail, because it recurs on itself" (annus secundum Aegyptios indicabatur ante inventas litteras picto dracone caudam suam mordente, quia in se recurrit) cited byShanzer (1986)^:154
^ Horapollo (1940). Hieroglyphica, str. 154. Sbordone. cited by Shanzer (1986)

[Levi-1944-1] Levi, Doro (1944). "Aion". Hesperia. 13 (4): 274, 306–308 ff.

[2] Nonnus. Dionysiaca, 41.180 ff, citirano od Levi (1944)

[3] Maurus Servius Honoratus. Note to the Aeneid. 5.85. according to the Egyptians, before the invention of the alphabet, the year was symbolized by a picture of a serpent biting its own tail, because it recurs on itself" (annus secundum Aegyptios indicabatur ante inventas litteras picto dracone caudam suam mordente, quia in se recurrit) cited byShanzer (1986)^:154

[4] Horapollo (1940). Hieroglyphica, str. 154. Sbordone. cited by Shanzer (1986)

[1]

[2]

[3]

[4]