Razlika između verzija stranice "Asirija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
| ⚫ | |||
{{Drevna_Mezopotamija}} |
|||
'''Asirija''' je antičko područje sjeverne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] koja je dobila ime po gradu [[Ašur|Ašuru]]. Tu je stvoreno moćno '''Asirsko carstvo''' koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na [[Rani period Asirije]] (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), [[Staroasirsko carstvo]] (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), [[Srednjoasirsko carstvo]] (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i [[Novoasirsko carstvo]] (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci [[Tigris]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u plodnom dijelu mezopotamske "[[Kolijevka civilizacije|kolijevke civilizacije]]" koja je uključivala [[Sumer]], [[Akadsko carstvo]] i [[Babilonija|Babiloniju]]. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., [[Novoasirsko carstvo]] se protezalo od istočne [[Libija|Libije]] i [[Kipar|Kipra]] do [[Iran|Irana]], te od [[Armenija|Armenije]] i [[Azerbejdžan|Azerbejdžana]] do [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]]. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo [[Novoasirsko carstvo]]) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput [[Rimsko Carstvo|Rimskog]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]]. Nakon dolaska [[Sirijsko hrišćanstvo|hrišćanstva]] i stvaranja [[Istočna crkva|Istočne crkve]], kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije |
|||
'''Asirija''', u geografskom smislu, je sjeverni dio [[Mesopotamija|Mesopotamije]]. Početkom I mijenija p. n. e. u brdovitim predjelima srednjeg Toka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a formiran je grad [[Asur]] koji će postat centar nove drzave - Asirije. |
|||
Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada [[Ašur|Ašura]], koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili [[Pastoralno društvo|pastoralne vođe]]. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni [[Sargon Akadski|Sargonu Akadskom]] koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili [[Akadski jezik|akadski]] i [[sumerski jezik]] u [[Akadsko carstvo]] (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva [[Ašur]], [[Adijabena]], [[Osroena]], [[Duhok|Betnuhadra]] i [[Hatra]]. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom [[Medijsko carstvo|Medijskog carstva]] (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]] (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), [[Antička Makedonija|Makedonskog carstva]] (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), [[Seleučko carstvo|Seleučkog carstva]] (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), [[Partsko carstvo|Partskog carstva]] (247. p.n.e. - 224.), [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] (63. p.n.e. - 118.) i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]] (224. - 651.). [[Širenje Islama|Islamskim osvajanjem]] sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država [[Sirija]] u kojoj su ostaci [[Asirci|asirskog naroda]] (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina. |
|||
Obilje ruda, kojima je ovaj kraj raspolagao, omogućilo je Asircima izradu kvalitetnog oružja koje im je osiguralo premoć nad susjednim narodima. Njihovi vladari počeli su [[osvajački ratovi|osvajačke ratove]], kojima su pokorene susjedne države - [[Fenicija]], [[Palestina]], [[Babilon]], pa se Asirija prostirala od [[Sredozezemno more|sredozemnog mora]] do [[Perzijski zaliv|perzijskog zaliva]]. Prijestolnica Asirije je bio grad [[Niniva]]. |
|||
| ⚫ | |||
Iako su ostali upamćeni po svojoj surovosti i okrutnim metodama ratovanja, Asirci su iza sebe ostavili veliku kulturu. Njeno bogatstvo potvrđuje i biblioteka cara [[Asurbanipal]]a pronađena prilikom otkopavanja Ninive. |
|||
Međutim, surova vladavina Asiraca, Poticala je česte pobune pokorenih naroda. Neredi koji su zbog toga nastajali doveli su do opadanja asirske moći, i konačnog raspada države krajem 7. vijeka p. n. e. |
|||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Irak]] |
* [[Irak]] |
||
Verzija na dan 26 april 2020 u 16:47
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Asirija je antičko područje sjeverne Mezopotamije koja je dobila ime po gradu Ašuru. Tu je stvoreno moćno Asirsko carstvo koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na Rani period Asirije (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), Staroasirsko carstvo (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), Srednjoasirsko carstvo (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i Novoasirsko carstvo (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci Tigris u Gornjoj Mezopotamiji u plodnom dijelu mezopotamske "kolijevke civilizacije" koja je uključivala Sumer, Akadsko carstvo i Babiloniju. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., Novoasirsko carstvo se protezalo od istočne Libije i Kipra do Irana, te od Armenije i Azerbejdžana do Arapskog poluostrva. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo Novoasirsko carstvo) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput Rimskog i Sasanidskog carstva. Nakon dolaska hrišćanstva i stvaranja Istočne crkve, kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije
Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada Ašura, koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili pastoralne vođe. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni Sargonu Akadskom koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili akadski i sumerski jezik u Akadsko carstvo (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva Ašur, Adijabena, Osroena, Betnuhadra i Hatra. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom Medijskog carstva (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), Ahemenidskog carstva (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), Makedonskog carstva (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), Seleučkog carstva (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), Partskog carstva (247. p.n.e. - 224.), Rimskog carstva (63. p.n.e. - 118.) i Sasanidskog carstva (224. - 651.). Islamskim osvajanjem sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država Sirija u kojoj su ostaci asirskog naroda (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina.