Idi na sadržaj

Mađarska Demokratska Republika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Demokratska Republika Mađarska
Magyar Népköztársaság
1918–1919
Prethodnice:
Austro-Ugarska
Nasljednice:
Mađarska Republika (1919–1920)
Socijalistička Republika Mađarska
Zastava Grb
Himna"Himnusz"

Položaj na karti
Glavni grad Budimpešta
Službeni jezik mađarski
Etničke grupe  Mađari
Državno uređenje Republika
Predsjednik
• 1918–1919
Mihály Károlyi
• 1919
Gyula Peidl
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 10. februar 1947. 
Površina
• 1918.
 282,870 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1920.)
7,980,143 
Valuta Austro-ugarska kruna (do 1919.)
Mađarska kruna
Vremenska zona UTC +1 (CET)
UTC +2 (CEST)

Prva Mađarska Republika (mađarski: Első Magyar Köztársaság),[1] kasnije od 21. marta 1919. Demokratska Republika Mađarska (mađarski: Magyar Népköztársaság) bila je kratkotrajna nezavisna republika koja je nastala nakon raspada Austro-Ugarske nakon Prvog svjetskog rata 1918. godine i promjena granica. Postojala je od 16. novembra 1918. do 8. augusta 1919.

Demokratska Republika Mađarska zamijenila je Kraljevinu Mađarsku (u sastavu Austo-Ugarske monarhije), a naslijedila ju je Mađarska Republika, još jedna kratkotrajna država, od 1919. do 1920. Za vrijeme vladavine pacifističkog kabineta grofa Mihályja Károlyija, Mađarska je izgubila kontrolu nad približno 75% svojih bivših teritorija nakon Prvog svjetskog rata, bez ikakvog oružanog otpora i postala je predmet stranih okupacija.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Pred kraj Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske, stvorila se nova situacija i za Mađarsku. 28. oktobra 1918. Čehoslovačka je proglasila nezavisnost, ostavivši Mađarsku bez slovačkog dijela i Potkarpatske regije, 29. oktobra je Hrvatski sabor prekinuo sve državno-pravne veze, kako s Austrijom tako i sa Mađarskom, a 31. oktobra i sama vlada Mađarske raskinula je uniju s Austrijom, čime je službeno okončano postojanje Austro-Ugarske.

Mađarska je proglasila nezavisnost 16. novembra.[2] Oko sredine novembra, srpske i francuske snage osvojile su Bačku, Banat, Srijem, Pečuh i Temišvar, a skupština koja nije odražavala pravi brojčani odnos pojedinih naroda proglasila je ujedinjenje Vojvodine sa Srbijom 25. novembra. Dana 22. novembra 1918 Rumunsko centralno vijeće, koje je okupljalo Rumune u Transilvaniji, obavijestilo je mađarsku vladu da je preuzelo vlast u toj regiji i 1. decembra iste godine u gradu Alba Iulia (mađarski: Gyulafehérvár) proglasio je ujedinjenje Transilvanije sa Kraljevinom Rumunijom. Do februara 1919. godine mađarska vlada izgubila je podršku naroda zbog unutrašnjih i vojnih neuspjeha.

Nakon što su snage Antante zatražile dodatne teritorije od Mađarske 21. marta , grof Mihály Károlyi dao je otkaz, a Komunistička partija Mađarske, predvođena Bélom Kunom, došla je na vlast i proglasila Mađarsku Sovjetsku Republiku.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Richard Overy; Historija 20. vijeka, The Times, Mapping History. London, 2003.
  • Peter Rokai; Zoltan Đere; Tibor Pal; Alexander Kasash. Historija Mađara . Beograd, 2002
  • András Siklós; Revolucija u Mađarskoj i raspad višenacionalne države. 1918 . Historia Studia. Svezak 189. Academiae Scientiarum Hungaricae. Budimpešta, 1988

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "The First Hungarian Republic". The Orange Files (jezik: engleski). 19. 4. 2014. Pristupljeno 24. 4. 2021.
  2. ^ marsela (15. 11. 2020). "Mihály Károlyi proglasio Republiku Mađarsku". Povijest.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 24. 4. 2021.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]