Idi na sadržaj

Munafik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Munafik (na arapskom: munāfiq, منافق; množina: munāfiqūn) u islamu označava licemjernu osobu, lažnog vjernika.[1] U Kur'anu munafici označavaju stanovnike Medine, u čiju se vjernost Muhammed nije mogao pouzdati.[2]

Vrste licemjerja

[uredi | uredi izvor]
  • Licemjerje prema Bogu u pogledu stvarne vjere. (Q2:8) i (Q2:14)
  • Licemjerstvo prema načelima vjere: na primjer, neko može vjerovati u Boga, Sudnji dan, polaganje računa, razmjere djela i pakao (sa nesigurnošću i sumnjom), ali ih se uopće ne boji (u stvarnosti) ili se ne suzdržavati od činjenja grijeha jer Od njih. Ipak, on tvrdi: "Bojim se Boga".
  • Licemjerje prema djelima: Neobavljanje obaveznih poslova kako treba.
  • Licemjerje prema drugima: neko je dvoličan i jedno priča a drugo radi. On nekoga hvali u njegovom prisustvu, a zatim ga, iza njihovih leđa, osuđuje i pokušava mu nanijeti bol i štetu.

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Munafik", u: Ivan Cvitković, Rječnik religijskih pojmova, DES, Sarajevo 2005, str. 299. ISBN 978-9958-728-59-4
  2. ^ Primjerice, vidi: Kuran 63,1; 4,61; 9,67; 8,49; 4,140; 9,64; 4,145.