Prijeđi na sadržaj

Povljana

Koordinate: 44°20′46″N 15°06′54″E / 44.346°N 15.115°E / 44.346; 15.115
Izvor: Wikipedija
Inačica 7025529 od 22. rujna 2024. u 00:27 koju je unio Croxyz (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Povljana

grb
Zalazak sunca u Povljani
Država Hrvatska
Županija Zadarska
NačelnikPredrag Rukavina
Naselja1 općinsko naselje
Površina38,4 km2 [1]
Površina središta38,4 km2
Koordinate44°20′46″N 15°06′54″E / 44.346°N 15.115°E / 44.346; 15.115
Stanovništvo (2021.)
Ukupno669 [2]
– gustoća17 st./km2
Urbano669
– gustoća17 st./km2
Svetac zaštitniksv. Juraj
Odredišna pošta23250 Pag [3]
Stranicapovljana.hr

Zemljovid

Povljana na zemljovidu Hrvatske
Povljana
Povljana

Povljana na zemljovidu Hrvatske

Povljana

Povljana je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji, na južnom dijelu otoka Paga.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Povljana je smještena na uzvisini, odnosno na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog polja. Proteže se na 38,57 kvadratnih kilometara. Vrlo veliki dio povljanskog prostora prekriven je poljima vinove loze. Povljana je u prošlosti bila poljoprivredno područje koje je prehranjivalo veći dio otoka Paga.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništa iz 2011. godine općina Povljana imala je 759 stanovnika.[4]

Prema popisu stanovništa iz 2021. godine općina Povljana ima 680 stanovnika.

Općina Povljana: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
132
322
207
185
176
236
236
405
635
698
746
693
655
678
713
759
669
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Pag. U 1869. sadrži dio podataka grada Pag. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Povljana: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
132
322
207
185
176
236
236
405
635
698
746
693
655
678
713
759
669
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Vlašići, grad Pag. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Na području Općine Povljana na otoku Pagu razvija se život još od prapovijesnih vremena. Najstariji pronađeni predmet je jedan dio kamene sjekire iz bakreno-kamenog doba (eneolitik). Liburni ali i Rimljani ostavili su vrlo značajne tragove u prošlosti otoka Paga. Brojni su dokazi za to, a pogotovo na području Povljane.

Sam naziv mjesta Povljane nastalo je od Pauliniana, ali pomoću latinskog sufiksa – ana, od rimskog imena Paulus. Hrvati vrlo rano na tom području počinju osnivati svoja naselja. O njihovoj prisutnosti na području Povljane svjedoči i nekoliko srednjovjekovnih groblja (Stara Povljana, Grušna, Belotine ograde i Gomilica) i crkava. Ime Povljana (odnosi se na Staru Povljanu) u prošlosti se spominje tokom gradnje crkve Sv. Martina, točnije 13. veljače 1345. godine. Kasnije se još spominje 1452. i 1492. godine, iako je naselje mnogo starije. U uvali Stara Povljana do 17. stoljeća nalazilo se je selo koje je nosilo ime - Povljana. Od trenutka kada su ga stanovnici napustili zove se Stara Povljana. Njezino stanovništvo je preseljeno u susjednu uvalu odnosno današnju Povljanu. 1750. godine u Novoj Povljani živjelo je 90, a pred kraj 19. stoljeća 182 stanovnika. Pošto su paški plemići bili vlasnici Povljanskih posjeda (do kraja 1. svjetskog rata), mnogobrojni težaci iz grada Paga odlazili su obrađivati plodna polja u Povljani. Kako je bilo daleko svakog dana putovati iz Paga u Povljanu i obrnuto, ti Pažani trajno su se nastanili u Povljani. O tome svjedoči usmena predaja i prezimena koja i danas postoje i u Pagu i u Povljani (Bakac, Crljenko, Orlić, Pogorilić, Rukavina, Rumora, Škoda, Tičić, Vičević).

Prezimena

[uredi | uredi kôd]

Većina današnjih prezimena Povljane potječe iz grada Paga, ali ima i iz drugih okolnih krajeva, ovo su neka od njih:

Bačić (iz Podgorja), Bakac (iz Paga; zapravo Bakač), Bakić (iz Podgorja; izumrli), Crljenko (iz Paga),, Gerković (iz Kolana, izumrli), Jurišić (iz okolice Senja), Kapović (iz Vira), Kuzmić (starinci; izumrli), Lovren (nepoznato podrijetlo), Lovrović (sa Silbe; izumrli), Milutina (s Raba, ranije Milutinić), Oguić (iz Paga; ranije Ogulić, izumrli), Orlić (iz Paga), Pavlović (iz Nina; izumrli), Petranić (s Brača, izumrli), Pogorilić (iz Paga), Rukavina (jedna grana iz Paga, a jedna s Vira), Rumora (iz Paga), Sabalić (iz Paga, izumrli), Sorić (iz Preka na Ugljanu; izumrli), Stipičić (s Brača; izumrli), Škoda (iz Paga), Tičić (iz Paga), Vičević (iz Paga), Vlajnić (iz Obrovca; izumrli), Vučković (starinci, zapravo Vušković).

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Vrlo bogati izvori vode omogućuju lokalnom stanovništvu bavljenje poljodjelstvom (uglavnom za vlastite potrebe, a to su povrće i vinogradarstvo). Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom te u posljednje vrijeme turizmom. Razvija se lječilišni turizam na području ljekovitog blata Segal koji je bogat ljekovitim peloidom.[5] Lokalne vlasti planiraju proglasiti park prirode Povljansko polje.[6]U blizini se nalaze ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato[7] Zaštićeni dijelovi prirode u Povljani 2007. zauzimaju 327,63 ha, što je 8,56% površine općine.[8] Dok ne ustanove što proglašenje cijelog Povljanskog polja parkom prirode donosi, a što oduzima, općinari su se u prvom koraku ograničili na Velo blato koje su proglasili rezervatom prirode.[9]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Zaštićenu graditeljsku baštinu u općini 2007. godine u potpunosti čine arheološka područja, koja zauzimaju 18,62 ha, što čini 0,48% općine.[8]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Dječji vrtić "Povljanski tići"
  • Osnovna škola "Juraj Dalmatinac Pag" - PŠ Povljana

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Muška klapa Povljana, osnovana 1998. godine
  • Ženska klapa Kalada, osnovana 2006. godine

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Boćarski klubovi: Povljana i Bas

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Ante Tičić (Povljana, 18. rujna 1944.) - suvremeni hrvatski književnik
  • Ante Rumora (Povljana, 3. prosinca 1944.) - glumac
  • Valerio Orlić - hrv. književnik, osnivač Hrvatskoga književnog društva iz Rijeke[10]
  • Boris Tičić (Zadar, 22. svibnja 1957.) - nogometaš i trener
  • Šime Vičević (Zadar, 4. veljače 1986.) - profesor i novinar

Izvori

[uredi | uredi kôd]

DZS

TZ Povljana  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2014. (Wayback Machine)

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  5. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ Zadarski list
  7. ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ a b Zadarska županija: izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Povljana, Zagreb, 2007 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. listopada 2012. Pristupljeno 6. kolovoza 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ 057info/Novi list: Jedinstveno: Povljana teži postat rezervat prirode, 9. listopada 2010.
  10. ↑ Zadarski list

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Povljana&oldid=7025529"