Prijeđi na sadržaj

Algebra skupova

Izvor: Wikipedija

Algebra skupova[a] neprazna je sveukupnost podskupova nekoga skupa zatvorena u odnosu na konačan broj operacija na njima.[1]

Formalno, Familija podskupova od ( jest algebra skupova (na ) ili, kraće, algebra, ako vrijede sljedeća tri svojstva:

  • (A1) ,
  • (A2) ,
  • (A3) (zatvorenost na komplementiranje), gdje je .

Direktne posljedice ove definicije su te da je:

  • ,
  • te
  • .
  • Konačno, indukcijom se dobije da iz zatvorenosti na dvočlane unije i presjeke redom slijedi zatvorenost na konačne unije i presjeke, odnosno da za iz slijedi
i slično .

Primjeri

[uredi | uredi kôd]

»Najmanja« i »najveća« algebra (u smislu inkluzije) na jest , odnosno . Te algebre nazivamo trivijalnim. Također, za proizvoljan familija je algebra. Primjer familije koja nije algebra za, recimo, jest jer ne sadrži .

Nešto složeniji primjer algebre je . Naime, valja provjeriti tri definirajuća svojstva algebre:

  • jer je prazan skup konačan.
  • . Tvrdimo da je tada . Postoje četiri mogućnosti:
konačni. Tada je konačan skup pa je .
konačan, konačan. Tada je konačan pa je zaista . Analogno se provjere slučajevi kada je konačan i konačan, odnosno kada je konačan i konačan.
  • Za vrijedi , što se lako provjeri.

Općeniti slučaj: -algebra

[uredi | uredi kôd]

Neka je i neka je . Kažemo da je -algebra skupova (kraće, -algebra) ako vrijede sljedeća tri svojstva:

  • (F1) -algebra,
  • (F2) Za niz u vrijedi (zatvorenost na prebrojive unije),
  • (F3) Za vrijedi .

Treba uočiti da zatvorenost na prebrojive unije povlači zatvorenost na dvočlane unije pa je svaka -algebra ujedno i algebra, dok obrat ne vrijedi. Gore je dokazano da je algebra. Neka je za . Tada je očito (jer su svi konačni), ali . Prema tome, svaka -algebra je algebra, ali općenito nije svaka algebra -algebra. Ipak, kada je konačan, tada se prebrojiva unija svodi na konačnu pa je u tom slučaju algebra ujedno i -algebra.

Slično kao prije, »najmanja« i »najveća« -algebra (u smislu inkluzije) na jest , odnosno . Također, za proizvoljan familija je -algebra. Također, familija je -algebra.

Generirana -algebra

[uredi | uredi kôd]

Za proizvoljnu familiju definiramo -algebru generiranu s kao . Dakle, je presjek svih -algebri koje sadrže kao svoj podskup. Lako se dokaže da je dobro definirana te da vrijedi , za svaku -algebru koja sadrži . Dakle, je, u smislu podskupovnosti, »najmanja« -algebra na koja sadrži .

Napomene

[uredi | uredi kôd]
  1. Ovaj se pojam ne smije miješati s pojmom algebarskih svojstava i zakona skupova, odnosno algebarskim operacijama na njima.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. algebra skupova