Gospodarstvo Malte
| Gospodarstvo Malte | ||
|---|---|---|
| Industrijska pomorska zona u La Valletti. | ||
| Valuta | euro (EUR) | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina[1] | |
| Gospodarske organizacije | WTO | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 11,22 milijardi USD (2013. proc.)[1] () | |
| BDP rast | 2,4% (2013. proc.)[1] | |
| BDP per capita | 9.541 USD (2013. proc.)[1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (1,4%), industrija (25,3%), usluge (73,3%) (2013. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 1% (2013. proc.)[1] | |
| Stopa siromaštva | 15,1% (2012. proc.)[1] | |
| Radna snaga | 190.400 (2013. proc.)[1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | 1,4% (poljoprivreda), 22,2% (industrija), 76,4% (usluge) (2013. proc.) [1] | |
| Nezaposlenost | 6,4% (2013. proc.)[1] | |
| Glavna industrija | turizam, elektronička industrija, brodogradnja i popravak brodova, građevinarstvo, hrana i piće, farmacija, odjeća i obuća, duhanska industrija, zrakoplovne, financijske i IT usluge[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 5,105 milijardi USD (2013. proc.) | |
| Izvozna dobra | strojevi i oprema, farmaceutski proizvodi, tiskanje knjiga i novina, dijelovi za zrakoplove, igračke, sportska oprema[1] | |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka (8,9%), Singapur (7,1%), Libija (6,2%), Francuska (6,2%), SAD (4,4%) (2012. proc.)[1] | |
| Uvoz | 7,436 milijardi USD (2013. proc.)[1] | |
| Uvozna dobra | nafta i naftni proizvodi, strojevi i oprema, mineralna goriva, vozila i rezervni dijelovi, plastika i drugi poluproizvodi[1] | |
| Glavni uvozni partneri | Italija (24,6%), Njemačka (5,6%), UK (5,4%), Rusija (5,1%), Francuska (5%)(2013. proc.)[1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 51,08 milijardi USD (31. prosinca 2013.)[1] | |
| Prihodi | 4,843 milijardi USD [1] | |
| Rashodi | 4,322 milijardi USD (2013. proc.)[1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Malte predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Malte. Povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga danas su najznačajniji malteški resursi. Gospodarstvo zemlje ovisi o turizmu, inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta) i industriji.
Do 19. stoljeća nacionalno gospodarstvo bilo je ograničeno na proizvodnju pamuka, duhana te brodogradnju. Kasnije su brodogradilišta iskoristili Britanci za vojne svrhe. Zbog svoje strateške lokacije malteško je gospodarstvo procvatalo u ratno vrijeme. To je bilo uočljivo za vrijeme Krimskog rata (1853. – 1856.). Otvaranje Sueskog kanala 1869. značajno je pogodovalo malteškom gospodarstvu zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovno opskrbili gorivom. Već krajem 19. stoljeća gospodarstvo zemlje je počelo opadati tako da je Malta do 1940-ih bila u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Uzrok tome djelomično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stajati kako bi se opskrbili gorivom.
Plaće na Malti danas su ispod EU prosjeka dok je porez među najnižima.[2]
Malta je nakon osamostaljenja od Velike Britanije (21. rujna 1964.) morala restrukturirati gospodarstvo i osloboditi se britanske ovisnosti. Zahvaljujući povoljnom prometnom položaju i promišljenoj poreznoj politici, zemlja je uspjela privući strane ulagače i snažno razviti tercijarne djelatnosti, promet i turizam. Malta je snažno uključena u međunarodne financijske tokove te ima razvijenu vanjsku trgovinu.
1987. godine pokrenuta je široka ekonomska liberalizacija i rekonstrukcija gospodarstva što je rezultiralo ulaskom u punopravno članstvo Europske unije. Izravna strana ulaganja najvećim su dijelom iz Velike Britanije te su do 2004. iznosila oko 60% ukupnih ulaganja.
Najveći udjel u stvaranju BDP-a ima uslužni sektor sa 73,3% dok polovica tog iznosa otpada na turizam čineći ga tako glavnom malteškom granom gospodarstva. Godišnje zemlju posjeti više od 1,3 milijuna stranih turista,[3] najviše iz UK i Njemačke. Povezano s nautičkim turizmom, razvilo se servisiranje i opremanje plovila.
Turistička infrastruktura se značajno povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja koji je doveo do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta sve značajnije turistički emitivno tržište.
U proizvodnji suvenira važni su i tradicionalni obrti a to su izrada čipke, filigranstvo, lončarstvo i drugo.
Industrija je slabo razvijena. Postoji tekstilna i prehrambena industrija te izvozno orijentirana proizvodnja elektronike, farmaceutskih proizvoda, cigareta i igračaka, većinom u sklopu multinacionalnih kompanija.
U pomorskom prometu, Malta je postala ključni distributivni centar u Sredozemlju za kontejnere. Uz luku Marsaxlokk razvila se velika bescarinska trgovačka zona.
Zemlja danas nudi velik broj usluga kao što su zračni transport te pružanje bankarskih i IT usluga. Također, zbog atraktivnosti samog otoka, na Malti su se snimili mnogi američki visokobudžetni filmovi poput Gladijatora, grofa Monte Crista, Troje, Münchena kao i brojne komercijalne i televizijske serije.[4]
Prema studiji francuske banke Natixis, Malta bilježi niz zabrinjavajućih sličnosti s Ciprom.[5] U studiji se navodi: "Radi se malenoj i veoma otvorenoj ekonomiji, a malteško otočje se postupno specijaliziralo za usluge financijskog posredovanja da bi postalo jedno od glavnih offshore lokacija eurozone".[5] Bankarski sustav Malte drugi je najveći u Europi (iza Luksemburga) a iznosi oko osam put više od nacionalnog BDP-a.[5] Upravo veličina tog sustava i njegova neproporcionalnost u odnosu na domaći BDP izvor su sumnji bi li eventualni plan spašavanja međunarodne zajednice bio dovoljan da ga u cijelosti obuhvati.[5]
Poljoprivreda ima zanemarivo značenje zbog nedostatka tla i vode. Na malim terasastim parcelama uzgaja se nešto povrća i voća (agrumi, grožđe, rajčica, zelena paprika, krumpir, cvjetača, pšenica i ječam),[1] većinom za vlastite potrebe i kao dopunska djelatnost. U posljednjih nekoliko godina povećava se proizvodnja vina i maslinova ulja.[6]
Za potrebe tržišta uzgajaju se cvijeće, sadnice i sl. Od stočarstva, prevladava ovčarstvo, kozarstvo i svinjogojstvo dok ribarstvo ima malo značenje, uglavnom tijekom turističke sezone.
Unatoč velikom potencijalu solarne i energije vjetra, Malta gotovo svu svoju električnu energiju dobiva koristeći naftu uvozeći je u potpunosti (bez domaćih zaliha). Tako su pitanja same energije i cijene njene proizvodnje bila ključna tema na izborima 2013. godine.[7]
Glavni malteški izvozni partneri su zemlje EU (Njemačka i Francuska) te susjedna Libija koje imaju udio od 1/5 ukupnog izvoza. S druge strane, talijanski susjed predstavlja najvećeg malteškog uvoznika s gotovo 25% uvoza. Malta oskudijeva pitkom vodom koju dobiva desalinizacijom i iz uvoza. Također, uvozom se podmiruje cjelokupna potreba za energentima te oko 80% prehrambenih potreba.
Vanjska trgovina je jaka ali bilancu remeti visoki uvoz. Uspoređujući ukupni uvoz i izvoz, zemlja je 2013. ostvarila ekonomski deficit u iznosu od 2,331 milijardi dolara.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t CIA Factbook - Malta. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2015. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Maltese salaries are below the EU average but taxes among the lowest
- ↑ OECD Tourism Trends and Policies 2012
- ↑ Malta/ 4.2 Specific policy issues and recent debates. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 26. siječnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c d Je li Malta novi Cipar ?
- ↑ Cyprus, Greece, and Malta
- ↑ The great energy debate