Geotehnika
Geotehnika je građevinska aktivnost kojom se projektiraju i grade građevinski objekti u tlu. Odatle nazivi geotehničko projektiranje, geotehničko bušenje i sl. Znanja koja nudi mehanika tla esencijalna su u rješavanju svakodnevnih geotehničkih problema u građevinskoj praksi. Mehanika tla je znanost koja proučava ponašanje tla u novonastalom stanju naprezanja. Pod novim stanjem naprezanja podrazumijevamo opterećenje tla novim objektom ili prirodnim poremećajem koji može biti izazvan čovjekovim djelovanjem i/ili nedjelovanjem. Svaki objekt treba temeljiti, treba propisati uvjete temeljenja koji će omogućiti trajnu sigurnost objekata od sloma temeljnoga tla i ograničiti deformacije tla tako da ne dođe u pitanje funkcionalnost građevinskog objekta kao cjeline ili njegovih dijelova.
- Objekti i zahvati kojima se bavi geotehnika:
- Temelji duboki i plitki,
- nasute brane,
- nasipi,
- tuneli,
- klizišta,
- potporne konstrukcije,
- iskopi,
- građevinske jame,
- usjeci,
- odlagalište otpada.
Temelj je neizbježni dio svake građevine.
- Plitko temeljenje - ako se pokaže da je tlo zadovoljavajuće nosivosti, tada govorimo o plitkom temeljenju. Plitki temelji prenose koncentrirana opterećenja s građevine u plitke nosive slojeve tla.
- Duboko temeljenje - ako se pokaže da je tlo zadovoljavajuće nosivosti dublje ispod površine terena, a građevinski objekt (v. građevina) je nužno temeljiti na takvom boljem tlu, tada govorimo o dubokom temeljenju.
- Projektiranje geotehničkih zahvata i objekata, sastoji se od:
- utvrđivanja parametara tla (Numeričke vrijednosti fizikalnih i mehaničkih svojstava tla v. Mehanika tla) relevantnih za određeni zahvat,
- usvajanje opterećenja i proračunskog modela zahvata (konstrukcije),
- primjena propisa (odredbe i pravila struke) - danas se primjenjuje Eurocode 7 (skraćeno EC7) - geotehničko projektiranje.
Točnost geotehničkih proračuna je mnogo veća od podataka o parametrima tla. Parametrizacijom tla se bavi mehanika tla. Osnovni problem leži u nesrazmjeru ulaznih podataka (parametri tla) i izlaznih podataka (rezultati geotehničkih proračuna), a sve zbog kompleksne prirode tla.
Od svih raspoloživih postupaka ispitivanja, modela proračuna i geotehničkih analiza potrebno je izabrati one koji su se u praksi potvrdili kao dobri, a čija je teoretska podloga poznata i jasna.
- Posebni geotehnički problemi:
- ponašanje tla za vrijeme potresa
- stabilnost tla za slučaj miniranja (v. eksploziv)
- temeljenje strojeva koji izazivaju vibracije
- likvefakcija pijeska(v. pijesak) - negativna pojava u tlu izazvana potresom
- temeljenje na slabonosivom i jako stišljivom tlu (koherentna, porozna, glinena tla)
- visoki nivo podzemnih voda
- problem pojave kritičnih hidrauličnih gradijenata
- utjecaj mraza na tlo
- masovna eksploatacija nafte i vode mogu dovesti do velikih deformacija na površini.
Kako bi se riješili gore navedeni problemi potrebno je poznavanje fizike; mehanike krutih tijela i mehanike fluida, kemije, geologije, građevne statike, poznavanje gradiva, informatike i poznavanje elektronske opreme. Pošto je teško pronaći osobu koja bi zadovoljila sva ta znanja, geotehnička rješenja se trebaju tražiti u okvirima timskog rada.
- građevine – građevinski objekti
- Građevinarstvo
- Mehanika tla
- Mehanika stijena
- Rudarstvo
- Tlo
- Postanak tla
- ISSMGE [1](International Society for Soil Mechanics and Geotechnical Engineering) - Međunarodna udruga geotehničara
- HUMTGI - Hrvatska udruga za Mehaniku tla i geotehničko inženjerstvo
- UIG - Udruga inženjera Geotehnike [2]