Distopija

Distopija ideja je društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska društva, koja najčešće pretpostavljaju pisci fikcije, kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, okoliša, politike, religije, sociologije, duhovnosti ili tehnologije koja se može pojaviti u budućnosti. Iz tog je razloga pojam preuzeo oblik mnoštva pretpostavki kao što su onečišćenje, siromaštvo, kolaps društva ili politička represija i totalitarizam. Slavni prikazi distopijskih društava uključuju romane 1984., o totalitarnoj super državi, Vrli novi svijet, o eugenički oblikovanom ljudskom društvu, i Fahrenheit 451, u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. Željeznu petu, roman Jacka Londona je Erich Fromm opisao kao "najraniju modernu distopiju".

Teorija

Neki znanstvenici, kao što su Gregory Claeys i Lyman Tower Sargent, prave određene razlike između tipičnih sinonima distopija. Na primjer, Claeys i Sargent definiraju književne distopije kao društva zamišljena kao bitno gora od društva u kojem autor piše. Neke od njih su antiutopije, koje kritiziraju pokušaje provedbe različitih koncepata utopije. U najopsežnijoj obradi književnih i stvarnih izraza koncepta, Dystopia: A Natural History, Claeys nudi povijesni pristup ovim definicijama. Ovdje se tradicija prati od ranih reakcija na Francusku revoluciju. Naglašen je njegov uobičajeno antikolektivistički karakter, a prate se i dodaci drugih tema – opasnosti od znanosti i tehnologije, društvene nejednakosti, korporativne diktature, nuklearnog rata. Ovdje se preferira i psihološki pristup, pri čemu se načelo straha poistovjećuje s despotskim oblicima vladavine, prenesenim iz povijesti političke misli, a grupna psihologija uvedena je kao sredstvo razumijevanja odnosa između utopije i distopije. Andrew Norton-Schwartzbard primijetio je da "napisan mnogo stoljeća prije nego što je postojao koncept "distopije", Danteov Pakao zapravo uključuje većinu tipičnih karakteristika povezanih s ovim žanrom – čak i ako je smješten u religijski okvir, a ne u budućnost ovozemaljskog svijeta, kao što su moderne distopije obično." U istom duhu, Vicente Angeloti je primijetio da bi "amblematska fraza Georgea Orwella, čizma koja gazi po ljudskom licu – zauvijek, prikladno opisala situaciju stanovnika u Danteovom paklu. Nasuprot tome, Danteov poznati natpis Ostavite svaku nadu, vi koji ovdje ulazite bilo bi jednako prikladno da se postavi na ulazu u Orwellovo "Ministarstvo ljubavi" i njegovu ozloglašenu "Sobu 101".

Distopijska književnost (izbor)

• Paklena naranča, Anthony Burgess
• 1984., George Orwell
• Atlas je slegnuo ramenima, Ayn Rand
• Vrli novi svijet, Aldous Huxley
• Fahrenheit 451, Ray Bradbury
• Kallocain, Karin Boye
• Mi, Jevgenij Zamjatin
• Zavolio sam divlju ženu, Pierre Boulle
• Oryx i Crake, Margaret Atwood
• Nikada me ne ostavljaj, Kazuo Ishiguro
• Igre gladi, Suzanne Collins
• Divergentni, Veronica Roth
• Sluškinjina priča, Margaret Atwood
• Gospodar svijeta, Robert Hugh Benson

Distopijski filmovi (izbor)

• Æon Flux
• Alphaville
• Blade Runner
• Akira
• Brazil
• Children of Men
• Delikatessen
• Gattaca
• Otok
• Pobješnjeli Max
• The Matrix
• Metropolis
• Vatrene ulice
• THX 1138
• O za osvetu
• Terminator
• X-men
• Wall-E
• Igre gladi

Vanjske poveznice

• The Dystopian (članci o distopiji)
• Dyshoreal.ru  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2013. (Wayback Machine) (distopijska horor-stvarnost)

Ovaj je članak mrva: osnova ili početak budućega enciklopedijskog članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.