Prijeđi na sadržaj

Kukujevci

Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E / 45.067; 19.333
Izvor: Wikipedija
Kukujevci
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSrijemski okrug
OpćinaŠid

Površina
 • Ukupna32.7 km²
Visina93 m
Koordinate45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E / 45.067; 19.333

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet2.252
(69 st./km²)

Poštanski broj22224
Pozivni broj022
Registarska oznakaSM
Zemljovid
Kukujevci na zemljovidu Srbije
Kukujevci
Kukujevci

Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Pripadaju općini Šid.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.

Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa,[1] dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.

Agresija na Hrvatsku

[uredi | uredi kôd]

Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.

Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2] Ubojstva cijelih obitelji prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.[3]

Stanovnici Hrvati su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.[4]

U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]

8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.

Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.

Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarcu.

Prijedlog za promjenu imena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Kao posljedica rata demografska struktura sela se potpuno promijenila, tako da umjesto prijeratnih 89% Hrvata danas tu živi 90% Srba, uglavnom izbjeglica koji su došli nakon sloma samoproglašene SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, ali i iz drugih dijelova Hrvatske. Novonastanjeno srpsko stanovništvo pokrenulo je inicijativu da preimenuju naziv sela u Lazarevo,[5] ali je sve ostalo na inicijativi.[6]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je 1991. godine živilo 89,07% Hrvata.[7]

Poznati Kukujevčani

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007. (u pismohrani archive.org 8. studenoga 2007.)
  2. a b Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.
  3. Zlatko Pinter. 23. travnja 2020. Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević. HRsvijet. Pristupljeno 23. travnja 2020.
  4. (srp.) Dnevnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2008. Pristupljeno 9. srpnja 2007. Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
  5. Kukujevci [Kukujevci]. upwikihr.top. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2022. Pristupljeno 10. rujna 2022.
  6. Srijemska biskupija, župa Kukujevci [Srijemska biskupija, župa Kukujevci]. srijembiskupija.rs. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2022. Pristupljeno 10. rujna 2022.
  7. Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004. (u pismohrani archive.org 14. srpnja 2004.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]