Prijeđi na sadržaj

Hajdu-biharska županija

Izvor: Wikipedija
Hajdu-biharska županija.

Hajdu-biharska županija (mađarski: Hajdú-Bihar megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Sjevernoj Nizini (Sjevernom Alföldu). Administrativno središte je Debrecin (Debrcin). Površina županije je 6211 km², a broj stanovnika 552 998.

Nastala je 1950-ih spajanjem Hajdučke (Hajdú vármegye, Komitat Haiduck) i Biharske (Bihar megye) županije.

Zemljopisne osobine

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u istočnoj Mađarskoj, u regiji Sjeverni Alföld (Észak-Alföld)

Susjedne županije su Szabolčko-szatmársko-bereška županija na sjeveru i sjeveroistoku, Boršod-abaújsko-zemplénska na sjeverozapadu, Jaziško-velikokumansko-szolnočka na zapadu i Bekeška županija na jugu. Na istoku graniči s Rumunjskom. Gustoća naseljenosti je 89 stanovnika po četvornom kilometru.

U Hajdu-biharskoj se županiji nalazi 82 naselja.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska imena naselja prema[1] ili[2]

Županija se dijeli na ove mikroregije: balmazujvarošku, beretjoujfaluška, debrecinska, derečko-letavertešku, hajdubeseremjsku, hajduhadhasku, hajdusoboslovsku, polgarsku i pišpekladanjsku.

Najveći gradovi i općine

[uredi | uredi kôd]
Grad/općina Br.st.
(1. siječnja 2005.)
Debrecin 204.297
Hajdúböszörmény 32.208
Hajdúszoboszló 23.568
Nenaš (Hajdúnánás)[3] 18.124
Balmazújváros 18.026
Berettyóújfalu 15.854
Püspökladány 15.747
Hajdúhadház 13.069
Hajdúsámson 11.573
Hajdúdorog 9.537
Derecske 9.369
Nádudvar 9.265
Polgár 8.530
Nyíradony 8.084

Sela i velika sela

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hajdu-biharska županija

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U županiji živi 552 998 stanovnika (prema popisu 2001.).[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. Hrvatski glasnikArhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
  3. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  4. Popis 2001. Statistika

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]