Mali princ

Mali princ
Korice engleske inačice knjige
Naziv izvornika	Le Petit Prince
Autor	Antoine de Saint-Exupéry
Ilustrator	Antoine de Saint-Exupéry
Dizajn korica	Antoine de Saint-Exupéry
Država	Francuska
Jezik	francuski
Vrsta djela	novela
Izdavač	Gallimard (originalni)
Datum (godina) izdanja	1943.
Korice	tvrde
Pripovjedač	Antoine de Saint-Exupéry
Gledište	1. lice
Vrijeme radnje	6 godina prije nego što je pisac napisao knjigu
Mjesto radnje	razni planeti i asteroidi Svemira, bilo stvarni, bilo izmišljeni (pisac kaže da se mali princ nalazio u području asteroida 325, 326, 327, 328, 329 i 330)
Glavni lik(ovi)	pripovjedač i mali princ
Teme	prinčeva priča o svom životu

Mali princ (fr. Le Petit Prince) najpoznatija je novela francuskog pilota Antoinea de Sainta-Exuperyja iz 1943. godine. Saint-Exupéry napisao ju je dok je živio u SAD-u. Prevedena je na preko 290 svjetskih jezika i dijalekta, i prodana u više od 80 milijuna primjeraka, tako da je to jedna od najprodavanijih knjiga svijeta.

Knjiga je ilustrirana vlastitim piščevim crtežima, njih je koristio da opiše likove. Knjiga je mnogostruko adaptirana, u raznim oblicima.

Radnja

Na prvoj stranici pisac kaže da knjigu posvećuje Leonu Vertu kad je bio mali dječak.

Pripovjedač u prvom poglavlju pokazuje svoj crtež udava sa slonom u stomaku, a inspiraciju za crtež dala mu je slika iz knjige Proživljene zgode, i navod da udav proždire svoju žrtvu cijelu, ne žvačući je. Odrasli su rekli da je to šešir, zato je on nacrtao i slona unutar udava, da se vidi, no odrasli su mu rekli da se mani crtanja i prihvati povijesti, zemljopisa, računa i gramatike. On je postao pilot i dolazio u dodir s mnogo ljudi, a svakome koga sretne pokazivao je crtež i svatko bi rekao da je na njemu šešir. I pripovjedač je živio dugo sam, sve dok mu se zrakoplov nije pokvario na sred pustinje Sahare. Ostao je sam s pitkom vodom samo za 8 dana. Sutradan je sreo dječaka koji ga je zamolio da mu nacrta ovcu. Bio je iznenađen jer dječak se nalazio tisuću milja dalje od nekog nastanjenog mjesta, a nije izgledao izgubljen, ni umoran, ni žedan, ni prestrašen. Pripovjedač, pošto nije znao nacrtati ovcu, nacrtao je slona u udavu, i na njegovo iznenađenje, princ je rekao:

»Ne! Ne! Ne ću slona u udavu. Udav, to je vrlo opasno, a slon je ogroman. U mene nema mnogo mjesta. Treba mi ovca. Nacrtaj mi ovcu!«

Nakon nekoliko neuspješnih ovaca, pisac nacrta sanduk, a dječak je u njemu vidio ovcu i rekao da mu baš takva treba.

Dom malog princa je asteroid ili planet, malen kao kuća, s tri vulkana (dva aktivna, jedan ne) i ružom. Pisac ga je locirao kao asteroid B612, a to je jako važno u konceptu knjige, jer pisac objašnjava da odrasli mogu zamisliti tu planetu samo ako se kaže točna brojka.

»Ako odraslima kažete: Vidio sam divnu kuću od crvenkaste cigle, s geranijumom na prozorima i golubovima na krovu..., oni nisu u stanju da zamisle tu kuću. Treba im reći: Vidio sam kuću koja vrijedi sto tisuća franaka. Onda oni uzvikuju: Kako je lijepa! Vi im, tako, kažete: Dokaz da je mali princ postojao je to što je bio prekrasan, što se smijao i što je želio ovcu. (...) Oni će slegnuti ramenima i smatrati vas djetetom! Ali, ako im kažete: Planet s kojeg je došao je asteroid B612 – bit će uvjereni i ostavit će vas na miru«

Princ i pripovjedač vode raspravu o činjenici da ovce jedu cvijeće, imalo ono bodlje ili ne. Ubrzo je pisac bolje upoznao taj cvijet. Na planetu malog princa rasli su razni cvjetovi i korisne biljke, ali i opasni baobabi. Opasni jer ako narastu preveliki mogu mu uništiti planet. Zato ih princ svako jutro čisti s planeta dok su još mali. Jednom prilikom, princ je na planetu našao za njega jako posebno i neviđeno sjeme i pustio ga da raste. Iz njega je narasla ruža. Princ je vodio dug razgovor s taštom ružom, koja ga je tjerala da je stavi pod stakleno zvono i da se prema njoj odnosi posebno. Princu je to dosadilo i oprostio se s cvijetom, te krenuo na put. Obišao je nekoliko planeta, sa samo po jednim čovjekom na njoj, a u tih poglavlja (koliko je planeta) pisac opisuje razmišljanja odraslih ljudi i razliku razmišljanja odraslih i djece. Na prvom planetu bio je kralj. U razgovoru kralj je princu objasnio da vlada nad svim, dakle cijelim Svemirom. Princu je bilo dosadno i htio je napustiti kralja, a on ga je imenovao ministrom i veleposlanikom samo da ostane na njegovom malom planetu, no ipak princ nije ostao. Na drugom planetu koji je princ posjetio bio je hvalisavac koji je zahtijevao od princa da mu se divi i da mu kliče, no princ je otišao, s istim zaključkom kao i onim kad je napustio kralja.

»Odrasli su zaista čudni«

Na trećem planetu bio je pijanac koji pije da zaboravi što se srami što pije. Princ ga je napustio s istim zaključkom. Četvrti planet pripadao je poslovnom čovjeku koji je stalno zauzet brojenjem zvijezda. Misli da ih posjeduje, jer nitko se prije nije sjetio da ih posjeduje. Broji zvijezde da kupi nove. Princ se čudi jer zvijezde ne služe ništa poslovnom čovjeku, niti on treba njima, a prinčeva ruža i vulkani trebaju princa jer on ih održava. Napušta poslovnog čovjeka i ide na peti planet. Na njemu se nalazio fenjer i fenjerdžija. Svaki minut fenjerdžija mora paliti i gasiti fenjer, jer na njegovom planetu dan traje jednu minutu. Princ se divi, jer on voli zalaske sunca, a fenjerdžija ih vidi svakog minuta, također, princ misli da je on jednini u kome bi imao prijatelja, jer jedini se brine o nečem drugom umjesto o sebi. Šesti planet bio je mnogo veći. Na njemu se nalazio stari čovjek koji piše knjige – geograf, ali geograf koji nikad ne napušta svoj stol, već čeka istraživače da istražuju za njega, a on će to samo zapisati. Princ (u kojem je vidio istraživača) opisao mu je svoj planet, no geografu nisu bili važni ni cvijet ni to da li je vulkan ugašen ili aktivan. Princ se razočarao jer mu je on rekao da je cvijet kratkotrajan. Na savjet geografa, posjetio je Zemlju. Sletio je u pustinju Saharu i tu sreo zmiju koja mu kaže da ga može vratiti na njegov planet, jer onaj koga dotakne, vraća se zemlji iz koje je došao. Princ nastavi put i nađe pustinjski svijet, koji mu je rekao da nema puno ljudi, samo šest, sedam. Onda se uspeo na jednu planinu i zamijenio odjek s ljudima, a litice s čitavom Zemljom, te se jako zabunio. Nakon što je prešao pijesak, stijenje i snijeg, otkri jedan put koji ga odvede do bašte ruže. Razočarao se jer je shvatio da njegova ruža nije jedinstvena. Onda se pojavila lisica koja mu je objasnila da je njegova ruža posebna jer on ju je pripitomio i ona je pripitomila njega, i na primjeru odnosa njega i nje objasnila što znači riječ pripitomiti. Tako ju je on pripitomio Nakon još nekoliko dana puta, koje je prepričao pripovjedaču, pisac se vraća u Saharu, i to u osmi dan nakon svog pada, kad on i princ ostaju bez vode. Princ mu je pomogao da nađe bunar.

»Pustinju to uljepšava što se u njoj negdje krije bunar...«

Pisac i princ popili su vode, i princ mu je rekao da se vrati na posao. Sutradan pripovjedač ugleda princa kako priča sa zmijom otrovnicom. Ona pobježe, a princ mu kaže da on danas ide na svoj planet. U ovom, predzadnjem poglavlju, nalazi se važna životna pouka.

»Ako voliš jedan cvijet, koji se nalazi na nekom planetu, onda je ugodno noću promatrati nebo. Tad su sve zvijezde rascvjetane.«

»Oči su slijepe. Srcem treba tražiti.«

Na kraju zmija povede princa na njegov planet. Srušila ga je. Sutradan pripovjedač nije vidio princa. Znači, pojela ga je.

Na zadnjoj je stranici pejzaž mjesta na kojem je zmija usmrtila princa.

Važnije adaptacije

Saint-Exupéryjeva novela adaptirana je u raznim medijima kroz desetljeća. Richard Burton 1974. godine napravio je Grammyjem nagrađenu snimku, a skladatelj Riccardo Cocciante producirao je mjuzikl na francuskom jeziku Le Petit Prince, kasnije oživljen u Hong Kongu, 2007. Ruski skladatelj Lev Knipper napisao je trodijelnu simfoniju od 1962.-'71., njegovu skazku nazvanu Malen′kiy prints (‘Mali princ’), prvi put izvedenu u Moskvi 1978. godine. U filmu i televiziji, Loewe i tekstopisac Lerner, zajedno s redateljem Stanleyem Donenom, producirali su mjuzikl baziran na priči za Paramount Pictures 1974. godine, i tijekom 1980.-tih, Pustolovine malog princa, japansku animiranu seriju, prenošenu u Japanu i Sjevernoj Americi.

Hrvatski prijevodi

Mali princ ima šest inačica na službenom hrvatskom jeziku: prvi Mie Pervan-Plavec (1993.), drugi Ivana Kušana (1998.), treći Gorane Rukavine (2000.), četvrti Luke Paljetka (2000.), peti Mie Pervan-Plavec (2000.), šesti Marijane Horvatinović (2001.).

Ivan Rotter je preveo Malog princa na standardni regionalni jezik gradišćanskih Hrvata (1998.). Godine 2018. Kajkavsko spravišče objavilo je kajkavski prijevod Mali kralevič s mentorstvom i surađivanjem prof. dr. Đure Blažeka. Godine 2021. Tea Perinčić je prevala Malog princa na čakavsko narječje (na primorski dijalekt) pod naslovom Mići princ. Drugi je čakavski prijevod bio izdan također 2021.: pjesnikinja Nada Galant je prevela roman na istarsko žminjsko narječje pod naslovom Minji kraljić. 2009. godine Walter Breu i Nicola Gliosca su izdali prijevod na moliškom hrvatskom: Mali kraljič.

»Ovo je za mene najljepši i najtužniji krajolik na svijetu. To je isti krajolik kao i na prethodnoj strani, ali sam ga ja još jedanput nacrtao da bih vam ga dobro pokazao. Eto tu se mali princ pojavio na Zemlji, zatim je iščezao. Gledajte pažljivo ovaj crtež da biste bili sigurni da ćete ga prepoznati, ako jednog dana budete putovali po Africi u pustinji i ako vam se desi da prolazite tuda, preklinjem vas ne žurite se, zastanite malo ispod same zvijezde! Ako vam tada pridje neki dječak, ako se smije, ako ima zlatnu kosu, ako ne odgovara kad ga čovjek pita, pogodit ćete odmah tko je. Budite onda dobri! Ne ostavljajte me tako tužnog: pišite mi brzo da se on vratio...«

(Standard hrvatski prijevod)

»Ovo je za mene najlipša i najtužnija krajina na svitu. Ovde se je mali princ pojavio na Zemlji, a i skrsnuo. Gledajte pažljivo tu krajinu, da ju sigurno prepoznate, ako jednoga dana budete putovali po Afriki, u pustini. I, ako vam se dogodi, da slučajno onde dojdete mimo, ja vas od srca prosim, ne pašćite se, postanite malo pred onom zvijezdom! Ako vam se onda približi neki dičak, ako se smije, ako ima zlatne vlase, ako ne odgovora, kad ga pitate, onda ćete dobro uganjati gdo je to. Onda budite ljubezni! Ne ostavljajte me ovako tužno: odmah mi pišite, da se je vratio...«

(Gradišćansko-hrvatski prijevod)

»Tu je ova krajina koja za mene ima največ slasti i največ togi v celom sveto. Ista krajina kak jo videte na prvi strani kojo sem pak naslikal, naj je ne zabite. Tu je došel na Zemlo i potlam z nje odišel Mali Kralevič. Pozorno jo pogledajte da jo itak prepoznate, gda bote išli na pot v Afriko, v puščinjavo. I ak Vam se slučajno tak dogodi da tam pojdete mimo, z srca prosim Vas, ne žurite se! Čakajte malo pod njegovom zvezdom! Ak k vam stopi neki mali dečec koji se smeje, ima zlatne vlasi i ne odgovarja gda ga pitajo, onda znate gdo je to. Bote mo prijazni! Ne pustite me v togi živeti: nego mi napišite pismo da se je povrnol…«

(Kajkavski prijevod)

»Ovo je zame najlipji i najžalostniji div svita. To je isti oni kot i na stranici prvo ma san ga još jedanput narisav da van ga dobro pokažen. Tu se, eko, Mići Princ prvi put pojaviv na Zemji i onput ščezniv. Glejte ga dobro kako bite bili siguri da ćete ga prepoznat ko jeniga dana budete putovali po Afriki, va pustinji. I, ko van se dogodi da pasivate tuda, preklinjen vas, ne hitite, fermajte se malo pod zvizdami! Ko van pride kakov dečkić, ko se smije, ko ma zlate lasi, ko ne odgovara kad ga se pita, zajeno ćete se domislit ki je on. Budite taput prijaznivi! Ne pušćajte me vako žalosniga: zajemo mi napišite da se j vrniv…«

(Čakavski prijevod (primorski))

»Ovo je zame najlepči i najžalosneji kraj na sviete. To je sejni kraj kako i oni na one prve stranice, ma san ga još jedanput nacrta, da van ga dobro pokažen. Tu je minji kraljić priša na Zemljo, a potle anke ša ća. Dobro pogliejte to mesto da buodete sigurni da ćete ga poznat ku buodete jedan dan pasevali po pustinje, va Afrike. Pa ku magari ufalo pasate onuoda, ne silite, vas prosin, pofrmajte se malo po onuon zviezduon! I ku onipit pride h van otrok, ku se nasmeji, ku buode imie zlatni vlasi, i ku buode muča katgot ga ča pitate, zajno ćete se domislit ki je. Budite pravi! Ne puštite me tako žalosnega: zajno mi napišite – se je torna…«

(Čakavski prijevod (istarsko žminjski))

»Ovi za mena je naveče lipi aš naveče malingonik paezadž do Sfita. Je štisi paezadž do padžine napri, ma ja sa ga dizenja jopa za vami ga čit vit dobra. Je oda ka mali kraljič je kumbarija zgora Kaše, a pa je skumbarija. Gledata čuda tjend ovi paezadž za bit sigura za ga poznat, si vi jena dan vjadživata Lafrika utra dezert. Aš, si vami ngapiva za prokj nunde, ja vasa molim, nomota bižat, čekata na mala proprja zdola zvizde! Si nonda jena dita greda di sta vi, si on sa smija, si jima vlasa do zlata, si ne rispunjiva kada ga pitata, vi čata nduvinat sigura ko je. Nonda bidita dobre! Nomota ma ostat vaka malingonik: Pisata-mi vre ka on je sa vrnija...«

(Moliškohrvatski prijevod)

Unutarnje poveznice

• Dodatak:Le Mondeovih 100 knjiga stoljeća

Vanjske poveznice

• Le Petit Prince  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2011. (Wayback Machine) (fr.)
• Mali princ, zbirka 462 jezika
• Petit Prince Collection - 542 translations
• Popis različitih izdanja  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. travnja 2008. (Wayback Machine)
• Istraživanje
• Istraživanje u SparkNotes
• Muzej posvećen Malom princu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2012. (Wayback Machine)
• The Little Prince