Novalja

Novalja
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Gradonačelnik	Ivan Dabo
Gradsko vijeće	13 članova
– predsjednik	Matej Guščić, struč.spec.oec
Naselja	12 gradskih naselja
Površina	95,7 km2
Površina središta	42,5 km2
Koordinate	44°34′N 14°53′E / 44.56°N 14.89°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	3680
– gustoća	38 st./km2
Urbano	2415
– gustoća	57 st./km2
Svetac zaštitnik	Sveti Anton; Sveta Katarina
Dan mjesta	13. lipnja
Odredišna pošta	53291 Novalja
Pozivni broj	+385 (0)53
Autooznaka	GS
Stranica	novalja.hr
	Novalja Novalja na zemljovidu Hrvatske

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu. Administrativno pripada Ličko-senjskoj županiji.

Gradska naselja

Grad Novalja 2021. godine obuhvaćao je sljedećih 10 naselja: Caska, Dubac-Varsan, Gajac, Jakišnica, Kustići, Lun, Metajna, Novalja, Potočnica, Stara Novalja, Vidalići i Zubovići.

Zemljopis

Grad Novalja smješten je u blagom zaljevu sjevernozapadnog dijela otoka Paga. Idealan zemljopisni smještaj na važnim kopnenim i pomorskim putevima od sjevernog prema južnom Jadranu omogućuje joj odličnu prometnu povezanost s kopnom. Novalja je često i nezaobilazna luka mnogih nautičara koji ovdje mogu, uz ostalo, uzeti gorivo za svoja plovila.

Prometna povezanost otoka Paga, pa tako i Novalje, s kopnom je odlična: od 30. svibnja do 30. rujna trajekti na liniji kopno (Prizna) – otok Pag (Žigljen) plove danonoćno, a u ostalom dijelu godine plove 13 puta dnevno u oba smjera od 5:30 do 22:30 sati. Uz to, na južnu se stranu otoka može stići i preko Paškog mosta. Brojne dnevne autobusne linije povezuju Novalju s gotovo svim krajevima Hrvatske (Rijeka, Zagreb, Zadar, Split, ljeti Varaždin i Požega), a brza brodska katamaranska linija povezuje ju s Lošinjom, Rabom i Rijekom (ljeti i sa Silbom i Suskom). Najbliža zračna luka udaljena je od Novalje oko 80 km ili oko sat vremena vožnje (zračna luka Zemunik – Zadar). Tijekom Domovinskog rata Novalja je bila nezaobilazno mjesto nakon rušenja Masleničkog mosta jer su svi putevi vodili preko trajektne linije Prizna – Žigljen.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Novalja ima 3.663 stanovnika. Smještajni kapaciteti daleko su veći pa grad ljeti zna, zajedno s okolnim naseljima, doseći preko 40.000 stanovnika.

Grad Novalja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1024	1187	1610	1876	2151	2641	2641	3362	3799	3779	3533	3384	3069	3175	3335	3663	3680
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Pag (Zadarska županija). U 2001. smanjeno za dio nenaseljenog područja koji je pripojen općini Pag u Zadarskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Novalja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	714	1006	915	1071	1011	1428	1428	1988	1958	1981	1859	1834	1775	1912	2078	2358	2415
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Iskazivano pod imenom Nevalja Nova od 1857. do 1880., Nevalja 1890. i Novalja od 1900. nadalje. Sadrži podatke za naselja Stara Novalja u 1857. i 1869., Lun u 1869. te Caska u 1931. i 1971. U 1991. smanjeno izdvajanjem naselja Caska i nenaseljenih dijelova područja na kojima su izgrađena nova naselja Gajac i Potočnica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prezimena

Područje današnjeg grada Novalje naseljavan je iz dva smjera, s otoka Raba i grada Paga. Kako je Caska granica između Zadarske i Krčke biskupije, tj. nekadašnje paške i rapske komune takav je i raspored doseljavanja. Tako utvrđujemo da je većina današnjih Novaljaca i Lunjana podrijetlom s Raba, dok su stanovnici od Caske do Metajne većinom podrijetlom iz grada Paga, uz naravno i ne tako nezamjetan broj doseljenika iz okolnih krajeva (Karlobag, Olib, Lika...)

Kustići – Donadić, Kustić, Sabalić.
Lun – Argentin, Badurina, Baričević, Kocijan, Makarun, Reinić, Ribarić, Šanko, Šegota, Dudić.
Metajna – Bačić, Datković, Kurilić, Kustić, Lončarić.
Novalja – Antulić, Badurina, Balabanić, Biskupić, Borović, Čemeljić, Dabo, Dabo-Peranić, Denona, Guščić, Kralj, Kunkera, Makarun, Mandekić, Markovina, Ogulić, Palčić, Pende, Peranić, Pernjak, Predolin, Ropuš, Samaržija, Semenčić, Smojver, Šanko, Šćiran, Šestan, Škunca, Šonje, Šuljić, Tamarut, Tomulić, Travaš, Trcol, Vidas, Vidušin, Vrtodušić, Zeneral, Žan.
Stara Novalja – Dabo-Peranić, Peranić.
Zubovići – Zubović.^[4]

Novalja (naseljeno mjesto)

2001. – 2078
1991. – 1912 (Hrvati – 1801, Srbi – 9, Jugoslaveni – 1, ostali – 101)
1981. – 1785 (Hrvati – 1725, Srbi – 15, Jugoslaveni – 22, ostali – 23)
1971. – 1834 (Hrvati – 1820, Srbi – 1, ostali – 13)^[5]

Povijest

U Novalji se nalaze ostaci triju ranokršćanskih bazilika iz 4. i 5. stoljeća. Ostaci podnog mozaika jedne bazilike nalaze se unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.^[6]

Gospodarstvo

Glavni prihod Novalje je turizam. Novalja se nalazi unutar Ličko-senjske županije i tako sigurno ima veće povlastice što se tiče proračuna, kao jedina jaka turistička sredina unutar županije.

U blizini Novalje nalazi se Zrće, dugačka šljunčana plaža, koja je dobila nadimak Hrvatska Ibiza, nakon što su na njoj izgrađene četiri diskoteke. Glavna je turistička atrakcija grada i okolice.^[7]

U lovištima Lovačkog društva Jarebica iz Novalje, na lokaciju Zaglava nedaleko od Paškog trokuta, održan je 4. Kup Hrvatskog lovačkog saveza u radu pasa goniča.^[8]

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Katarine u Novalji
Crkva Majke Božje od Ružarija
Ranokršćanski novaljski relikvijari
Novaljska capsella reliquiarum – škrinja moći
Oktogonalni ranokršćanski relikvijar iz Novalje, IV st.
Otkriće amfora
Uvala Caska
Gradski muzej u Novalji jedna je od najzanimljivijih kulturnih ustanova, ponajviše što se unutar muzeja nalazi ulaz u podzemni vodovod (Taljanova buža) iz antičkog doba, izgrađen još u prvom stoljeću pr. Kr. Naime, podzemni vodovod u cijelosti je isklesan ljudskom rukom u kamenu, u dužini od 1042 metra, a prosječna širina mu je oko 60 cm. Vodovod ima 9 nadzemnih otvora, tzv. "odiha", a najviši otvor nalazi se na visini od 44 metra. Danas je taj antički vodovod jedna od većih turističkih atrakcija Novalje, a posjetitelji ga mogu razgledavati u dužini od oko 150 metara. U muzeju se nalaze još neki ostaci iz antike.^[6]
Samo koji kilometar od Novalje, na vrhu Velo tusto čelo, nalazi se prirodni fenomen, megalitski otisak u kamenu poznat kao "Paški trokut". Trokut je istokračan, veličine 32x32x22 metara i ima oblik otiska glačala. Posjet ovom lokalitetu zahtijeva spretnost u hodanju po kamenjaru zbog nedostatka utabane staze. Premda fenomen nije do kraja rasvijetljen i istražen, njegov nastanak neki povezuju s pojavom NLO-a nad cijelim paškim područjem u prošlim vremenima.^[9]

Obrazovanje

Osnovna škola A. G. Matoša

Kultura

Novaljsko kulturno ljeto
Karneval
Fešta od maja
Novaljski fuštan
Dječji glazbeni festival Antonja
Festival pisme nakanat otoka Paga
Novaljski raspivani Božić

Šport

NK Novalja, natječe se u županijskoj ligi. Svoje domaće utakmice igra na stadionu kapaciteta 1500 mjesta.
Odbojkaški klub Novalja, natječe se u mlađim dobnim skupinama

Poznate osobe

Ante Dabo, hrv. književnik; rođen u Novalji 10. travnja 1925., a preminuo u Puli 12. travnja 2009.
Boris Dabo, hrv. svećenik, višedesetljetni misionar u Zambiji, osnivač nekoliko misija
Zdenko Balabanić, hrv. slikar.^[10]
Boris Palčić Caskin, hrv. književnik
Ivan Palčić, hrv. slikar i pjesnik
Dinko Supić, hrv. prozni memoarist
Andriana Škunca, hrv. književnica (Goranov vijenac 2006.).
Darija Škunca Klanac, hrv. pjesnikinja.
Dominik Škunca, hrv. arhitekt, grafičar, slikar i kipar.
Anton Šuljić, hrv. svećenik, bogoslov i književnik.
Anton Tamarut (1932.), hrv. nadbiskup
Anton Tamarut (1960.), hrv. svećenik, teolog i pjesnik
Ivan Žan, maestro, orguljaš, zborovođa, skladatelj i glazbeni pedagog.