Samoborček

Zagreb - Samobor

Duljina pruge: 24 km
Širina pruge: 760 mm

					Samoborski kolodvor (novi)
					Samoborski kolodvor (stari)
prema Glavnom kolodvoru					Selska cesta
					Kustošija
Kustošija
					Vrapče
Vrapče					Vrapče - bolnica
Gajnice					Stenjevec
					Stenjevec Gornji
					Goljak
Podsused					Susedgrad
prema Zaprešiću
					Podsusedski most
					Bestovje
					Orešje
					Strmec
					Autocesta A3
					Sveta Nedelja
					Rakovica
					Domaslovec
					Samobor
					Gradna
					Samobor - kupalište
					Lug Samoborski
					Bregana stajalište
					Bregana
					Bregana - tvornica

Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je najprije bila dugačka 19 km, a početkom 1950-ih produžena je do Bregane za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu Jugoslavenskih državnih željeznica).

Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, 31. prosinca 1979.

Vučna sredstva

Do 1950-ih godina Samoborček su vukle parne lokomotive, prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d., kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtijevale jače tračnice.

Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od aluminija.

Parne lokomotive

Parna lokomotiva br. 7, tender i željeznička kola AD-14 u Tehničkom muzeju u Zagrebu

Početni kolodvor *Samoborčeka* u Zagrebu, u ulici Božidara Adžije. Danas su u njemu ugostiteljski lokali. Vidljivi su ostaci betonskih odbojnika na krajevima perona

Kolodvorska zgrada i plato na kojem se nalazio kolodvor u Samoboru 2008. godine

Arad 0-6-0 t-n2, 88/1900, ZSV A 1
Arad 0-6-0 t-n2, 89/1900, ZSV A 2
Arad 0-6-0 t-n2, 90/1900, ZSV A 3
Bp 0-6-0 t-n2, 2001/1907
Smo 0-6-0 t-n2, /1900
Maff 0-6-0 t-n2, 4120/1925
O&K 0-6-0 t-n2, 12112/1930
8 Bp 0-6-0 t-n2, 2170/1909
Bp 0-8-0 t-n2, 5607/1948,
Bp 2195/1910, ex Borsa no. 24
1336 KrLi 0-8-0 t-n2, 1336/1923,
71-006 O&K 0-6-0 t-n2,
1121-04 Chr 0-2-0 t-n2, 1798/1947,
80-008 Bp 0-8-0 t-n2, 3804/1915,
10-129 Jung 10129/1944,

Dizel lokomotive

M 20-752,
M 1,
M 3, Gmeinder, Bo'
M 4, Semering, Bo',
M 21, Moes DLM-6 ("Štakor")
M 31, Gmeinder, Co'
M 32, Gmeinder, Co'

Dizelmotorni vlakovi

M 1, Gmeinder, 1934., Bo,
M 2, Gmeinder, 1934., Bo,
DEV I, Gredelj/GZS, 1959., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV II, Gredelj/GZS, 1961., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV III, Gredelj/GZS, 1962., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV IV, Gredelj/GZS, 1970., Bo-Bo + Bo-Bo
DEV V, Gredelj/GZS, 1965., Bo-Bo

Tehničke značajke vlaka DEV^[1]

dužina: 46,1 m
širina: 2,5 m
visina: 3,3 m
broj sjedišta: 184
broj stajaćih mjesta: 118
masa vlaka: 42.200 kg
najveći osovinski pritisak: 5,5 t
najveća brzina: 60 km/h

Planovi

Hrvatske željeznice imaju u planu izgraditi prugu od Podsuseda (priključak na prugu Savski Marof – Zaprešić – Zagreb) do Samobora.

Zanimljivosti

Dio radnje hrvatskog filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli odvija se u Samoborčeku.

Danas u Samoboru postoji autobusna tvrtka Samoborček zadužena za dio linija unutar grada.

Izvori

M. Holjevac - Ž. Jamičić: Željeznica Zagreb – Samobor 1901-1979. Izložba, Tehnički muzej Zagreb i Samoborski muzej, Samobor, 1985; Zagreb, 1986.
Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama^{[neaktivna poveznica]}, Vjesnik, 14. 01. 2001.
Samoborček se vraća u Zagreb^{[neaktivna poveznica]}, Vjesnik, 8. 11. 2004.

↑ Željeznica Zagreb-Samobor 1901-1979, Tehnički muzej Zagreb, Samoborski muzej, Samobor/Zagreb, 1985./1986. (57. str.)

Vanjske poveznice

Samoborček Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

[1] Željeznica Zagreb-Samobor 1901-1979, Tehnički muzej Zagreb, Samoborski muzej, Samobor/Zagreb, 1985./1986. (57. str.)

[1]