Prijeđi na sadržaj

Suhozid

Izvor: Wikipedija
Suhozid
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Suhozid
Španjolska Cipar Grčka
Italija Hrvatska Francuska
Slovenija Švicarska
Regija: Europa
Godina upisa: 2018.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:01393
Suhozid na Velebitu
Stari rimski put između suhozida
Inishmaan Gardens

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta.

Postoje razne svrhe gradnje suhozida:

Ekološka korist

[uredi | uredi kôd]

Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce.

Zaštita

[uredi | uredi kôd]

Udruga Dragodid je aplicirala zahtjev za trajnom zaštitom. Srpnja 2013. nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Time je vještina zidanja "u suho" zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine, a Udruga Dragodid odigrala je savjetodavnu logu.[2] Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na sastanku stručnjaka na temu "Tehnika gradnje „u suho“" kao element nematerijalne kulturne baštine, krenulo se s izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja, iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.[3]

Suhozid je 29. studenog 2018. godine stavljen na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.[4]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Proleksis enciklopedija: Gromača (Pristupljeno 17. studenoga 2017.)
  2. ↑ kravosas: Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!, Udruga Dragodid, 17. srpnja 2013. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  3. ↑ Veronika S.: Suhozid potvrđen kao kulturno dobro!, Kamenjar.com, 30. siječnja 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  4. ↑ Vijest na stranici Večernjega lista

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi suhozide u Hrvatskoj
v • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.)
Nematerijalna
svjetska baština (22)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suhozid&oldid=6866272"