Prijeđi na sadržaj

Walther Funk

Izvor: Wikipedija
Walther Emanuel Funk
Rođenje18. kolovoza 1890.
Danzkehmen, Njemačka
Smrt31. svibnja 1960.
Njemačka
StrankaNSDAP
Ministar gospodarstva Trećeg Reicha
veljača 1938. – 1945.
PrethodnikHermann Göring
NasljednikLudwig Erhard (1949.)

Walther Immanuel Funk (Trakehnen, 18. kolovoza 1890.Düsseldorf, 31. svibnja 1960.) bio je istaknuti nacistički službenik. Walther Funk je od 1938. do 1945. obavljao dužnost ministra ekonomije Reicha.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rani život

[uredi | uredi kôd]

Walther Emanuel Funk je rođen 18. kolovoza 1890. u trgovačkoj obitelji u mjestu Danzkehmen. Rođen je kao sin Walthera Funka, sr. i njegove supruge Sophie (prije Urbschat). Studirao je pravo, ekonomiju i politiku na sveučilištima u Berlinu i Leipzigu. U Prvom svjetskom ratu pridružio se pješaštvu, no izbačen je 1916. Funk se 1919. oženio Luisom Schmidt-Sieben. Nakon rata radio je kao novinar, a 1922. radio je kao urednik u prestižnim novinama Berliner Börsenzeitung.

Politički život

[uredi | uredi kôd]

Funk, nacionalist i anti-marksist, dao je otkaz u novinama na ljeto 1931. i prudružio se nacističkoj stranci. Tako je postao bliži s Gregorom Strasserom koji je dogovorio njegov prvi sastanak s Adolfom Hitlerom. Dijelom zbog svog interesa za ekonomiju, Funk je u srpnju 1932. izabran za izaslanika Reichstaga, a unutar stranke je došao na poziciju predsjednika Komiteta za Ekonomsku Politiku u prosincu 1932. Tu poziciju nije dugo zadržao. Nakon dolaska nacizma na vlast, dao je otkaz na poziciji izaslanika i postao je izvršni tiskač i izdavač u Trećem Reichu.

Karijera u Trećem Reichu

[uredi | uredi kôd]
  • U ožujku 1933., Walther Funk je postavljen na poziciju Državnog Tajnika u Ministarstvu propagande.
  • Godine 1938. postaje Glavni opunomoćenik za ekonomiju (Wirtschaftsbeauftragter).
  • Iste te godine, u veljači, postao je i ministar ekonomije zamijenivši Hjalmara Schachta koji je dobio otkaz u studenom 1937.
  • U siječnju 1939. Funk je postao i predsjednik Reichsbanke, opet zemijenivši Schachta.
  • U rujnu 1943. postao je član Središnjeg kolegija za planiranje.

Nürnberški proces

[uredi | uredi kôd]

Unatoč slabom zdravlju, Funku se sudilo zajedno s ostalim nacističkim ratnim zločincima na Nürnberškom procesu. Funk je optužen: za urotu za počinjenje zločina protiv mira, za planiranje i iniciranje agresivnih sukoba, za ratne zločine i zločine protiv humanosti. On je izjavio da unatoč svojim titulama nije imao veliku moć u nacističkoj stranci. Göring ga je opisao kao "nevažnog podređenika", no dokumentirani dokazi i njegova ratna biografija Walter Funk, život ekonomije korišteni su kao dokazi protiv njega. Funk je dokazan kriv po 2., 3. i 4. točki optužnice te je osuđen na doživotni zatvor.

Funk je držan u zatvoru Spandau zajedno s ostalim doživotno zarobljenim nacistima, no 1957. je pušten zbog lošeg zdravlja. Umro je tri godine poslije, i to 31. svibnja 1960.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Walther Funk