Prijeđi na sadržaj

Vodomari dupljaši

Izvor: Wikipedija
Vodomari dupljaši
Todiramphus sanctus
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Coraciiformes
Podred:Alcedines
Porodica:Halcyonidae
Rodovi

Vodomari dupljaši (lat. Halcyonidae) su najbrojniji od tri porodice vodomara u podredu Alcedines, s između 56 i 61 vrstom u oko 12 rodova, uključujući i nekoliko vrsta kukabura. Izgleda da je ova porodica nastala u Indokini i Jugoistočnoj Aziji, a onda se proširila u mnoge druge dijelove sijeta. Vodomari dupljaši nastanjuju Aziju i Australaziju, ali se također pojavljuju i u Africi i na otocima u Tihom i Indijskom oceanu. Žive u raznim staništima, od tropskih kišnih šuma do otvorenih šuma.

Vodomari dupljaši su kratkorepe ptice s velikom glavom i kompaktne građe koje imaju dug i zašiljen kljun. Kao i druge modrivrane, vrlo su šareni. Većina ih je monogamna i teritorijalna i gnijezdi se u rupama u drveću ili termitnjacima. Oba roditelja inkubiraju jaja i hrane ptiće. Iako neki vodomari dupljaši nastanjuju močvare, ni jedna vrsta nije specijalizovana za ishranu ribom. Većina ih se baca na plijen s nekog mjesta. Uglavnom love spore beskralježnjake ili malene kralježnjake.

Ovi vodomari imaju kratak rep, veliku glavu i duge i šiljaste kljunove. Kompaktne su građe. Šareni su, kao i ostale modrivrane. Vodomari dupljaši su maleni do srednje veliki, sličnog izgleda, iako Clytoceyx rex ima ogroman koničan kljun, a vodomari roda Tanysiptera imaju duga repna pera. Neke vrste, posebno kukabure, pokazuju spolni dimorfizam.[1]

Rasprostranjenost i stanište

[uredi | uredi kôd]

Većina vodomara dupljaša se može naći u toplim predjelima Afrike, južne i jugoistočne Azije i Australazije. Nijedan pripadnik ove porodice ne živi u Amerikama. Smatra se da potiču iz tropske Australazije, gdje još uvijek živi najviše njih.[2]

Vodomari dupljaši nastanjuju razna staništa od tropskih kišnih šuma do otvorenih šuma i šikare. Mnogi nisu usko vezani za vodu i mogu se naći u suhim područjima Australije i Afrike.[3]

Ponašanje

[uredi | uredi kôd]

Razmnožavanje

[uredi | uredi kôd]

Vodomari dupljaši su monogamni i teritorijalni, iako nekoliko vrsta, uključujući i tri kukabure, imaju sistem gniježđenja u grupi koja sadrži i prošlogodišnje mladunce. Gnijezdo je rupa u drvetu, bilo prirodna rupa, stara rupa djetlića ili iskopana u mekanom ili trulom drvetu od strane vodomara. Nekoliko vrsta kopa rupe u termitnjacima. Ne dodaju nikakav materijal za gniježđenje, ali se preko godina može nakupiti otpadaka u gnijezdu. Oba roditelja inkubiraju jaja i hrane ptiće. Ženka nese jaja u intervalima od jednog dana, pa će se tako, u slučaju nestašice hrane, oni najstariji i najjači ptići nahraniti. Ptići su goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu i stoje na petama, za razliku od bilo koje odrasle ptice.[4]

Ishrana

[uredi | uredi kôd]

Iako neki vodomari nastanjuju i močvare, nijedna vrsta nije specijalizovana za ribolov. Većina ih stoji i prati ima li plijena, a onda se baci na njega. Jedu uglavnom spore beskralježnjake i malene kralježnjake. Clytoceyx rex pretražuje opalo lišće u potrazi za crvima i drugim plijenom, a Todiramphus farquhari se hrani isključivo kukcima i paucima. Nekoliko vrsta iz zapadnog Pacifika su uglavnom kukcojedi i love u letu. Kao i kod drugih vodomara, vrste koje jedu kukce imaju ravan i crven kljun koji im pomaže u lovu.[3]

Taksonomija

[uredi | uredi kôd]

Porodica vodomara dupljaša je jedna od devet u redu modrivrana, gdje također spadaju pilari, pčelarice, todiji, zlatovrane, dolinske modrivrane, madagaskarska zlatovrana i još dvije porodice vodomara. Izgleda da zlatovrane nisu u najbližem srodstvu s ostalim grupama, pa su modrvrane vjerojatno polifiletična grupa. U prošlosti su se svi vodomari svrstavali u porodicu Alcedinidae, ali je postalo jasno da su se tri potporodice rano razdvojile, pa se vodomari dupljaši i vodeni vodomari sada smatraju porodicama, a vrste iz porodice Alcedinidae se smatraju precima ovih dviju grupa.[1]

Postoji između 56 i 61 vrste u oko 12 rodova[5]:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Fry (1992) 6–11
  2. Fry (1992) 21–22
  3. a b Fry (1992) 12–13
  4. Fry (1992) 17–18
  5. Moyle, Robert G. (2006): "molecular phylogeny of kingfishers (Alcedinidae) with insights into early biogeographic history.[neaktivna poveznica]" Auk 123(2): 487–499.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Halcyoninae
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Halcyoninae
Wikivrste imaju podatke o taksonu Halcyoninae