Izvorni kod stranice Dubrovnik

{{Grad RH
| ime = Dubrovnik 
| slika = Montage of major Dubrovnik landmarks.jpg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = Dubrovnik grb.svg
| županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] 
| broj stanovnika =  42.615
| poštanski broj = 20000 
| pozivni broj = 020
| registarska oznaka = DU
| gradonačelnik  = [[Andro Vlahušić]] ([[Hrvatska narodna stranka]])
| z. širina = 42.66 
| z. dužina = 18.07 
}}
'''Dubrovnik''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Ragusa'' — Raguza) je [[grad]] smješten na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], u južnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ime je dobio po hrastovoj šumi, [[dubravi]]. Ubraja se u jedan od najznačajnijih kulturnih i [[Turizam|turističkih]] centara u cijeloj Jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Poznat je po svojoj staroj gradskoj jezgri sa brojnim kulturnim i sakralnim spomenicima. Grad je [[1991]]. godine imao 49.728 stanovnika, a prema popisu iz [[2011]]. godine 42.615. Smješten je na {{coor dm|42|39|N|18|04|E|}}. Popularni naziv za Grad pod brdom [[Srđ]] je i "biser Jadrana". Dubrovnik je i upravni centar [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

Grad Dubrovnik osnovan je na pomorskoj trgovini i trgovini sa Osmanskim Carstvom i svim drugim zemljama svijeta od Amerika do Indije tokom ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] i dosta vremena bio je jedini protivnik Mletačke republike [[Venecija|Venecije]] na istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranu]]. Zbog bogatstva i vještih diplomatskih odnosa, grad Dubrovnik se znatno razvio posebice u [[15. vijek|XV]]. i [[16. vijek|XVI vijeku]]. Dubrovnik je bio centar razvoja hrvatskog jezika i [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], te rodni grad mnogih značajnih pjesnika, pisaca, filologa, slikara, matematičara i fizičara.

== Historija ==
{{glavni|Povijest Dubrovnika}}
=== Počeci grada ===
Pretpostavlja se da je Dubrovnik nastao u VII vijeku, ali prema nekim novim nalazima i spoznajama čak i znatno ranije. Te nove spoznaje baziraju se na pronalasku ostataka ruševina katedrale koja se je nalazila na mjestu današnje katedrale. Stari osnivači Dubrovnika su, bježeći pred [[Avari]]ma iz razorenog Epidaurusa (današnji [[Cavtat]]) dosli na otočnu hrid Laus podno brda [[Srđ]] i tu su se odlučili nastaniti. Vremenom su otočnu hrid povezali sa kopnenim dijelom današnjeg Dubrovnika, u to vrijeme pod imenom Dubrava.
'''Dubrovnik''' je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast [[Византијско царство|Bizanta]]. Prvi se put u historijskim dokumentima spominje [[850]]. [[Opsada Dubrovnika (866)|Opsada Saracena 866.]] zaustavljena je zahvaljujući pomoći Bizanta. Oko [[992]]. g. spalio ga je [[Makedonija|makedonski]] car Samuilo. Krajem [[10. vijek|10. st.]] osniva se dubrovačka [[nadbiskupija]] i [[metropolija]]. Tada postaje crkveno nezavisan od [[Split]]a. Od [[1205]]. g. priznaje vlast [[Venecija|Venecije]], što traje do [[1358]]. g. U vrijeme mletačke vlasti Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva.

=== Razvoj buduće republike ===
Iako je priznavao vlast Venecije, [[Dubrovnik]] je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Veliko vijeće]], [[Senat]], te ostale organe gradske samouprave. Grad je [[1272]]. g. dobio [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] u doba [[Kulin|Kulina bana]]. 

U vrijeme uspona [[Raška|Raške]] Dubrovnik se uspješno branio od njenih napadaja. U [[13. vijek|13. st.]] vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333]]. g. u sastavu [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] je i [[Stonski rat]] sa [[Ston]]om. [[1345]]. g. i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike. 

[[Ston]] je imao veliko strateško značenje za Dubrovnik, jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušća rijeke [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton]]a [[Dubrovačka Republika]] je osigurala kada je krajem [[14. vijek|14. st.]] od Bosne kupila [[Konavle]]. Tada su utvrđene granice Republike, koju od kraja 14. st. priznaju svi dubrovački susjedi. 

[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358]]. g. posjedi Venecije na našoj obali pripali su hrvatsko-ugarskoj državi, pa je Dubrovnik kao dio [[Dalmacija|Dalmacije]] došao pod vlast vladara. Dubrovnik je prihvatio kraljevo vrhovništvo ([[Ludovik I]]) i plaćao danak od 500 [[dukat]]a, čime se osigurao i od nasrtaja Venecije.
 
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i nezavisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I [[1380]]. g. razvija se u samostalnu državu.

=== Procvat Dubrovačke Republike ===
U Dubrovačkoj Republici, koja je bila organizirana kao patricijska republika, vlast je imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Velikom vijeću]]. Veliko vijeće je biralo gradsko činovništvo - [[Vijeće umoljenih]] (vlada), koje se još zvala i [[Malo vijeće]]. Knez se birao na mjesec dana. Dubrovnik nije imao stalnu vojsku, već samo redare i stražu, a ako je bilo potrebno, uzimao je plaćenike. U [[15. vijek|15. st.]] imao je oko 40.000 stanovnika. 

Dubrovnik doživljava svoj procvat u [[16. vijek|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s [[Otomansko Carstvo|Osmanlijama]], kojima plaćaju danak u novcu i robi. Istovremeno zadržavaju slobodu, nezavisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkan]]u i uspješno razvijaju trgovinu sa Portom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španija|Španskom]].
 
Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]], sa oko 180 brodova. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Mediterana]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]].

Temelj privrednog razvoja Dubrovnika činili su [[pomorstvo]] i [[trgovina]] sa okolnim područjima (pogotovo srednjovjekovnom Bosnom), ali i [[zanat]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i gospodarske ustanove. U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Osnivaju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Grad [[Dubrovnik]] se izgrađuje prihodima od obrta i trgovine. 

U Dubrovniku je najviše na cijeni bila [[sloboda]]. Republika je imala svoju [[zastava|zastavu]], [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavila je razgranatu mrežu diplomatskih i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Evropa|evropskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima evropskih vladara zastupaju [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca širom civiliziranog svijeta. 

Važan zaštitnik dubrovačke slobode bila je [[Španija]], a najveći neprijatelj njenoj nezavisnosti i slobodi vječiti konkurent - [[Venecija]]. 

U drugoj polovini 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su u velikim geografskim otkrićima i revoluciji cijena koja obezvrjeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Holandija|holandskih]] pomoraca je sve veća.

=== Opadanje Grada i Republike ===
 
Godine [[1667]]. Dubrovnik je uništio snažan [[potres]], u kojem je stradao velik broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.

Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike. Naime otkrićem [[Amerika|Amerike]] trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantik]], izgradnja [[split]]ske skele od strane Mlečana, te činjenica da više nisu imali monopol na trgovinu s Osmanlijama neki su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaća koje su u to doba zadesile Dubrovnik.

Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okružju - Mletačke republike i Osmanskog carstva, opća evropska ofenziva protiv Osmanlija (poraz pod [[Beč]]om [[1683]]., kod [[Mohač]]a [[1687]].) odrazila se i na [[Dubrovnik]], jer su [[Mletačka Republika|Mlečani]] iskoristili slabost Osmanlija i uzimanjem [[Trebinje|trebinjskog kotara]] posve odrezali Dubrovnik od Osmanskog carstva i bosanskog zaleđa, te grad doveli u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[karlovački mir|mirom u Sremskim Karlovcima]] [[1699]]. morala se Venecija povući iz [[Popovo polje|Popova polja]] i vratiti ga u osmanske ruke, a tom je prilikom provedeno i prvo sistematsko razgraničenje Osmanskog carstva i Venecije u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomacijom, oslobodili opasnosti, da ih Venecija okruži i odvoji od zaleđa.

=== Pad Dubrovačke Republike ===
[[Datoteka:Dubrovacka republika.png|thumb|right|300px|Mapa Dubrovačke republike do 1808.]]
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718]]. napravljen je [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek (poluostrvo)|Kleka]], koji je ostao [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tokom ratovanja s Osmanlijama ([[1683]]-[[1699]].) Dubrovčani su se odlučili vratiti pod ugarsko-hrvatsku krunu i obnavljaju ugovor iz [[1358]]. g. U [[18. vijek|18. st.]] ponovno jača dubrovačku privredu i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih evropskih pomorskih sila na [[Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
 
U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači gospodarski činitelj bila je hrvatska vlastela kojoj je pripadalo skoro cijela plovidba s 750.000 tona i skoro cijela zemlja.

Dubrovačka Republika je nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, zainteresirana za razvoj ekonomskih odnosa s tom velikom osamostaljenom državom, jednim svojim aktom uspostavila dijalog s vladom u Washingtonu, što se tumači kao ''de facto'' priznanje nezavisnosti i uspostava diplomatskih odnosa sa SAD.

Dana [[26. svibnja]] [[1806.]] vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.{{sfn|Vojnović|2009|p=187-189}} Vrlo brzo nakon početka francuske okupacije, ruska i crnogorska vojska ušla je na dubrovački teritorij i počela se boriti s francuskom vojskom, pljačkajući i paleći sve na putu. To je kulminiralo opsadom okupiranog Grada (u kojoj je na njega palo 3000 topovskih kugla).{{sfn|Vojnović|2009|p=240-241,247}} [[31. siječnja]] [[1808.]] maršal [[Auguste Marmont|Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont]] izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike, i da pripaja dubrovački teritorij [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstvu Italiji]] (marionetskoj državi [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]), iz kojega je naknadno izdvojen te zajedno s [[Istra|Istrom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]] te slovenskim zemljama udružen u Napoleonove [[Ilirske provincije]]. Marmontu je Napoleon dao novostvorenu titulu "vojvoda dubrovački" (''Duc de Raguse'').

Nakon sedam godina francuske okupacije, ohrabreni dezertiranjem francuskih trupa nakon propale [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]] i ponovnog ulaska Austrije u rat, sve dubrovačke društvene klase, pod vodstvom vlastele, ustale su na opći ustanak protiv okupacije.{{sfn|Vojnović|2009|p=147}} 18. lipnja 1813. zajedno s britanskim saveznicima natjerali su na predaju francuski garnizon na otoku [[Šipan|Šipanu]], zatim i u [[Ston|Stonu]] te na [[Lopud|Lopudu]], nakon čega se ustanak proširio kopnom Republike, počevši s [[Konavle|Konavlima]].{{sfn|Vojnović|2009|p=150-154}}. Tada su počeli opsadu Grada, uz pomoć [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske mornarice]] s brodovima HMS ''Bacchante'' i HMS ''Saracen'', pod zapovjedništvom kapetana Williama Hostea, a ubrzo se ustanku pridružilo i stanovništvo unutar opkoljenog Grada.{{sfn|Vojnović|2009|p=191}} Austrijsko Carstvo je poslalo svoje trupe pod zapovjedništvom generala Todora Milutinovića pod izlikom da su došli pomoći svojim dubrovačkim saveznicima, međutim, kao što se ubrzo pokazalo, zapravo su htjeli francusku okupaciju Dubrovnika zamijeniti vlastitom.{{sfn|Vojnović|2009|p=172-173}} Zaveli su jednog od privremenih guvernera Republike, Vlaha (sina Brnje) Kabogu, obećanjima moći i vlasti (koje nije dugo uživao, nego je umro u sramoti, od naroda otad zvan "Traditur" - izdajica), te su ga uspjeli uvjeriti da vrata s istočne strane ostanu zatvorena dubrovačkim ustanicima koji su se tamo okupili, a da kroz vrata na zapadu uđu austrijske snage (bez dubrovačkih vojnika) kako bi okupirale Grad, nakon što se predao francuski garnizon od 500 vojnika pod zapovjedništvom generala Montricharda.{{sfn|Vojnović|2009|p=194}}

Nakon toga, barjak svetoga Vlaha vijorio se uz austrijsku i britansku zastavu, ali samo dva dana, jer je 30. siječnja general Milutinović naredio gradonačelniku Sabu Giorgi da ga spusti. U patriotskom zanosu Giorgi, koji je bio zadnji knez Republike prije francuske okupacije, odbio je skinuti barjak, "jer ga je pripeo (podigao) narod", i nijedan Dubrovčanin to nije htio učiniti, čak ni nakon što su im zaprijetili oružjem, nego su barjak skinuli austrijski vojnici.<ref name="Cosic2000">{{cite journal|last=Ćosić|first=Stjepan|year=2000|title=Dubrovnik Under French Rule (1810–1814)|url=http://hrcak.srce.hr/file/12648|format=PDF|journal=[[Dubrovnik Annals]]|issue=4|pages=141–142|accessdate=11 September 2009}}</ref>

Iako vlada Dubrovačke Republike nikad nije potpisala kapitulaciju niti se odrekla suvereniteta, što je po pravilima [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] koje je Austrija usvojila za [[Bečki kongres]] značilo da je trebala biti obnovljena, Austrijsko Carstvo je uspjelo uvjeriti druge saveznike da mu dopuste da zadrži teritorij Dubrovačke Republike{{sfn|Vojnović|2009|p=208-210}} Dok su mnogi manji i manje važni gradovi i bivše države bili primljeni na Kongres, to pravo je odbijeno predstavniku Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=270-272}} Sve to je bilo u potpunoj suprotnosti sa svečanim ugovorima koje su austrijski carevi potpisali s Republikom: prvi potpisan 20. kolovoza 1684., u kojem car [[Leopold I.]] Republici obećava i jamči nepovredivu slobodu ("inviolatam libertatem"), te drugi iz 1772., u kojem carica [[Marija Terezija]] obećava zaštitu i poštovanje nepovredivosti teritorija i slobode Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=217-218}}

=== Poznati Dubrovčani ===
* [[Ruđer Bošković]], naučnik i filozof
* [[Marin Držić]], književnik
* [[Marin Getaldić]], fizičar
* [[Ivan Gundulić]], pjesnik
* [[Vice Stjepović-Skočibuha]], dubrovački pučanin
* [[Ivan Mane Jarnović]] i [[Luka Sorkočević]], kompozitori
* [[Ivo Vojnović]], književnik
* [[Tereza Kesovija]], pjevačica
* [[Šiško Menčetić]] (Šišmundo Menčetić Vlahović), poznati dubrovački pjesnik 
* [[Antonije Vučetić]], povjesničar, profesor i publicista 
* [[Toma Budislavić Natalis]], hrvatski katolički svećenik, biskup trebinjski, liječnik, filozof i pravnik
* [[Benedikt Kotruljević]], hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist 
* [[Giorgio Baglivi|Đuro Baglivi]], hrvatski liječnik
* [[Džore Držić]], hrvatski pjesnik  
* [[Jaketa Palmotić Dionorić]], književnik 
* [[Junije Palmotić]], hrvatski barokni pjesnik i dramatičar 
* [[Stjepan Gradić]], hrvatski filozof, znanstvenik, prevoditelj i diplomat
* [[Ignjat Đurđević]], hrvatski barokni pjesnik, prevoditelj, povjesničar, astronom, biograf 
* [[Jakov Bunić]], hrvatski latinistički pjesnik 
* [[Nikola Bunić]], hrvatski pjesnik, diplomat i državnik
* [[Dominko Zlatarić]], hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj
* [[Jovan Đaja]], novinar i političar
* [[Mario Kopić]], filozof
* [[Branko Bauer]], hrvatski redatelj
* [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica bivša svjetska rekorderka na 50m leđno
* Vlado Georgiev, pjevač i kantautor
* Andrija Prlainović , srpski vaterpolista
* [[Branko Radović]],  košarkaški trener
* Milo Hrnić, hrvatski glazbenik
* Emil Nikolić, vaterpolo trener
* [[Andro Knego]], poznati košarkaš
* Ana Sršen, plivačica paraolimpijka i osvajačica olimpijskih medalja
* Elvis Fatović, bivši hrvatski vaterpolist
*  [[Cvijeta Zuzorić]], plemkinja, poeta i pjesnikinja iz renesansnog Dubrovnika
* [[Vlatko ("Vladimir-Vlado") Kovačević]], hrvatski šahovski velemajstor
* Ognjen Kržić, hrvatski vaterpolist 
* [[Medo Pucić]], pesnik, književnik, naučnik i političar 
* [[Emir Spahić]], bosanskohercegovački nogometaš
* Đelo Jusić, skladatelj , gitarista i dirigent
* Andro Bušlje, vaterpolist
* [[Lukrecija Brešković]], hrvatska glumica
* Maro Joković, vaterpolist 
* [[Ivo Grbić]], slikar
* [[Nikola "Nikša" Prkačin]], hrvatski košarkaš
* Frano Vićan, vaterpolist
* [[Miše Martinović]], hrvatski glumac
* [[Ante Tomić]], hrvatski košarkaš 
* [[Mavro Orbini]], dubrovački benediktinac, povjesničar i prevoditelj
* [[Nikica Marinović]], jugoslavenska manekenka i Miss Jugoslavije
* Hrvoje Ivanković, dramaturg i kazališni kritičar
* Zorica Đurković, jugoslavenska i srpska košarkašica 
* [[Božidar Đaja]], kapetan duge plovidbe i književnik
* [[Davor Mojaš]], hrvatski novinar
* Mateo Beusan, bivši međunarodni nogometni sudac
* Niko Pulić, najbolji i najveći hrvatski automobilistički as
* [[Mišo Baričević]], hrvatski slikar
* Sandro Sukno, hrvatski vaterpolist
* [[Tomo Šeparović]]
* [[Lukša Andrić]], hrvatski košarkaš
* [[Milan Milišić]], književnik i prevoditelj
* [[Ivo Labaš]]
* Sašo Ožbolt, slovenski košarkaš
* [[Luko Paljetak]], hrvatski književnik akademik 
* [[Dube Borovina Antunović]]
* Hrvoje Perić, hrvatski košarkaš 
* [[Tonko Bonić]]
* Viktorija Kulišić Đenka, hrvatska pjevačica 
* [[Krsto Kardum]]
* [[Nenad Pata]], televizijski urednik
* [[Lukša Peko]], hrvatski slikar
* [[Ivo Marčinko]]
* Mario Hezonja, hrvatski košarkaš

== Ekonomija ==
[[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg|thumb|desno|200px|Dubrovačka luka u Gružu]]
U Dubrovniku su već u [[11. vijek|11. stoljeću]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a u novije vrijeme i [[turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte proizvodnje soli bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima). 

U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808]]. godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852]]. godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

=== Velika poduzeća ===
* “Atlantska plovidba” - pomorski prijevoz
* “Atlas” - putnička agencija
* “Combis” - [[informatika|informatičko]] poduzeće
* “GP Dubrovnik” - građevinsko poduzeće
* “Libertas-Dubrovnik” - kopneni prijevoz
* “Dubrovnik-Babin kuk” - [[turizam]]
* “Hotel Dubrovnik Palace” - turizam
* “Grand Villa Argentina” - turizam
* “Hoteli Maestral” - turizam
* “Hotel Excelsior” - turizam

== Uprava i politika ==
Upravna tijela Grada Dubrovnika su: Gradsko vijeće i Gradonačelnik (vijećnici i gradonačelnik biraju se neposredno na četverogodišnji mandat). Grad Dubrovnik ima 7 upravnih odjela i 3 službe (pročelnike upravnih odjela, temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik).

=== Naselja u sastavu Grada Dubrovnika ===
Grad Dubrovnik bez Dubrovnika se sastoji od 31 naselja. To su:
{| width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" border="0"
|-
| width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Bosanka (Dubrovnik)|Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Čajkovica]]
* [[Čajkovići]]
* [[Donje Obuljeno]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gornje Obuljeno]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Knežica]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Komolac]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Lozica]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Mokošica]]
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Nova Mokošica]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Petrovo Selo]]
* [[Pobrežje]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Prijevor (Dubrovnik)|Prijevor]]
* [[Rožat]]
* [[Suđurađ]]
* [[Sustjepan]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

===Gradski kotari===
{{V. također|Lista ulica u Dubrovniku}}
Grad Dubrovnik (uže gradsko područje) sastoji se od osam [[gradski kotar|gradskih kotara]]:

{| width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" border="0"
|-
| width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Ploče-Iza Grada]]
* [[Grad (Dubrovnik)|Grad]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Pile, Dubrovnik|Pile-Kono]]
* [[Lapad]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Montovjerna]]
* [[Gruž]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Komolac]]
* [[Mokošica]]
|}

===Mjesni odbori===
Područje Grada Dubrovnika izvan užega gradskoga područja čini 17 [[mjesni odbor|mjesnih odbora]]:

{| width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0" border="0"
|-
| width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Bosanka (Dubrovnik)|Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style="padding-left:;" width="25%" valign="top" align="left" |
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Riđica (Dubrovnik)|Riđica]]
* [[Suđurađ]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

== Demografija ==
=== Popis [[2001]]. ===
Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2001]].<ref>{{cite web |title=Popis stanovništva 2001. |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |author=Državni zavod za statistiku}}</ref> ima 43.771 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu). 

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2001]].:
* [[Hrvati]]: 38.690 (88,39%)
* [[Srbi]]: 426 (1,26%)
* [[Crnogorci]]: 242 (0,55%)
* neizjašnjeni: 853 (1,95%)

S obzirom na materinski jezik, 42.232 ili 96,49% izjasnilo se, da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeri, 37.015 ili 84,57% izjasnilo se kao [[katolička crkva|rimokatolici]], 2.310 ili 5,28% kao [[muslimani]], 1.697 ili 3,88% kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 1.430 ili 3,27% kao agnostici ili neizjašnjeni, te 935 ili 2,14% kao ateisti.

=== Popis [[1991]]. ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Dubrovnik}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Stari grad Dubrovnika
|image = Dubrovnik view 01.JPG
|godina = 1994 <small>(31. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/95
|država = {{flag|Hrvatska}}
|Mesto= [[Dubrovnik]]
}}
== Spomenici i znamenitosti ==
=== Svjetska baština ===
Stari dio grada Dubrovnika nalazi se na [[UNESCO]]-voj listi [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Biser Jadrana, smješten na dalmatinskoj obali, postao je važna mediteranska morska sila od 13. stoljeća nadalje. Iako je teško oštećen u potresu 1667. godine, Dubrovnik je uspio sačuvati svoje prekrasne [[Gotika|gotičke]], [[Renesansa|renesansne]] i [[barok]]ne crkve, samostane, palače i fontane.
=== Gradske zidine i utvrđenja ===
[[Datoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg|thumb|desno|200px|Tvrđava [[Lovrijenac]]]]
* ''[[Dubrovačke zidine|Gradske zidine]]'' - građene su od [[13. vijek|13.]] do [[17. vijek|17. stoljeća]] za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
* ''Kula Minčeta'' - utvrda na [[sever|sjeveru]] gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464]]. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Povod za izgradnju bula je vijest o padu [[Istanbul|Carigrada]] [[1453|1453.]] godine.
* ''Kula Bokar'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461]]. do [[1463]]. prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija. 
* ''Utvrda sv. Ivan'' - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. vijek|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
* ''Tvrđava [[Lovrijenac]]'' - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih [[zapad]]nih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora [[Mletačka Republika|Mletačkoj republici]]. šire poznata kao Gibraltar Dubrovnika.
* ''Tvrđava Revelin'' - utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462]]. godine pred [[otomansko Carstvo|turskom]] opasnošću.
* ''Gradska vrata od Pila'' - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su [[1537]]. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
* ''Gradska vrata od Ploča'' - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz [[15. vijek|15. stoljeća]]. 

=== Crkve i samostani ===
[[Datoteka:Cathedral of the Assumption of the Virgin Mary.jpg|thumb|desno|200px|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]
* ''[[Dubrovačka katedrala]]'' - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671]]. do [[1713]]. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. 
* ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|Crkva sv. Vlaha]]'' - izgrađena je na mjestu [[romanika|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706]]. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715]]. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. vijek|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667. 
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' - potječu iz [[14. vijek|14. stoljeća]]. Vrata crkve su nadsvođena raskošnim [[gotika|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360]]. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (Crna Gora)|Bara]]. U sklopu samostana od [[1317]]. godine do danas djeluje [[apoteka|ljekarna]], treća po starosti u [[Evropa|Europi]]. 
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' - građeni u [[14. vijek|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar Bonino iz [[Milano|Milana]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
* ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]] '' - [[barok]]ne građevine iz [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "Collegium Ragusinum".
* ''Samostan sv. Klare'' - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je [[1434]]. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu [[dete|djecu]].
* ''Crkva sv. Josipa'' - sagrađena je [[1667]]. godine na mjestu, u [[potres]]u, srušene crkve sv. Jakova.
* ''Crkva sv. Nikole'' - iz [[11. vijek|11. stoljeća]], jedna od najstarijih sačuvanih crkvi u gradu. Bila je pravoslavna u predtursko vrijeme.
* ''[[Crkva sv. Spasa u Dubrovniku|Crkva sv. Spasa]]'' - iz [[1520]]. godine, ostala je neoštećena u velikom [[potres]]u 1667. godine. Ova [[renesansa|renesansna]] crkva djelo je [[korčula]]nskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa [[1520]]. godine. 
* ''Crkva sv. Roka'' - renesansna crkva iz 16. stoljeća.
* ''[[Crkva sv. Marije na Dančama|Crkva sv. Marije]]'' - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara "Poliptih" Lovre Dobričevića i "Triptih" Nikole Božidarevića. 
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Sinagoga]]'' - jedna od najstarijih u Europi s počecima u 14. stoljeću.
* ''Srpska pravoslavna crkva'' - izgrađena [[1877]]. godine
* ''Mesdžid'' - islamski vjerski objekt u ulici Mihe Pracata.

=== Palače ===
[[Datoteka:Rector's Palace Dubrovnik.jpg|thumb|desno|200px|Knežev dvor]]
* ''[[Knežev dvor]]'' - nekada je bio sjedište vlade i kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], danas je Kulturno-povijesni muzej.
* ''[[Palača Sponza|Palača Divona tj. Sponza]]'' - [[gotika|gotičko]]- [[renesansa|renesansna]] palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
* ''Palača Skočibuha'' (Restićeva 1) - vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
* ''Palača Stay'' (ul. Između Polača 9-11) - pogođena u ratu [[1991]]., predviđena za obnovu.
* ''Palača Isusović-Braichi'' (Prijeko 24) - jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
* ''Palača Ranjina'' (Ul. braće Andrijića 10) - gotičko-renesansa palača građena je krajem [[15. vijek|15. stoljeća]] i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
* ''Palača Sorkočević'' (Držićeva poljana 3) - građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
* ''Palača Pucić'' (Od puča 1) - [[barok]]na palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel <ref>Palača Pucić http://www.thepucicpalace.com/</ref> <ref>Vjesnik o obnovi Palače Pucić http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&c=3{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>.
* ''Palača Trifoni-Đorđić'' (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

=== Ljetnikovci ===
* ''[[Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu]]'' - izgrađen je u vremenu od [[1472]]. do [[1535]]. godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na [[lapad]]skoj obali, okrenut prema zaljevu [[Gruž]].
* ''Ljetnikovac Bunić-Kabužić na Batahovini'' - izgrađen je u [[16. vijek|16. stoljeću]]. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
* ''Ljetnikovac Stay na Batahovini'' - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
* ''Ljetnikovac Rastić u Rožatu, Rijeka Dubrovačka'' - zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici [[16. vijek|16. stoljeća]].
* ''Ljetnikovac Klementa Gučetića u Obuljenom'' - građen od [[1575]]. do [[1581]]. godine, danas zapušten <ref>Slobodna Dalmacija o ljetnikovcima u Rijeci Dubrovačkoj http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020621/feljton01.asp</ref>.
* ''Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu'' - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od [[1938]]. do [[1941]]. godine.
* ''Ljetnikovac Crijević-Pucić na Gradcu'' - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
* ''Ljetnikovac Pucić na Pilama'' - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
* ''Ljetnikovac Bunić-Gradić u Gružu'' - gotičko-renesansni ljetnikovac.

=== Ostale znamenitosti ===
* ''[[Velika Onofrijeva česma|Velika]] i [[mala Onofrijeva česma]]'' - dvije [[fontana|fontane]] okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kao spremnik za [[voda|vodu]]. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofrio della Cava iz [[Napulj]]a.
* ''[[Orlandov stup]]'' - [[kamen]]i je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni [[spomenik]] u gradu.
* ''[[Gradski zvonik u Dubrovniku|Gradski zvonik]]'' - prvotni je izgrađen [[1444]]. godine, a današnji je iz [[1929]]. godine.
* ''Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom'' - u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale [[galija (brod)|galije]].
* ''Lazareti na Pločama'' - građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.
* ''Groblje Boninovo'' - glavno gradsko groblje.

== Kultura ==
[[Datoteka:Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG|thumb|desno|200px|[[Sveti Vlaho]], zaštitnik Dubrovnika]]

=== Festivali ===
==== Dubrovačke ljetne igre ====
[[Dubrovačke ljetne igre]] su [[festival]] utemeljen [[1949]]. godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora [[renesansa|renesansno]]-[[barok]]nog grada [[Dubrovnik]]a u vremenu od [[10. 7.|10. srpnja]] do [[25. 8.|25. kolovoza]] održavaju se brojne [[muzika|glazbene]], [[drama|dramske]] i [[ples]]ne priredbe. Okosnica festivala su djela [[Marin Držić|Marina Držića]], [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivo Vojnović|Ive Vojnovića]], [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], [[Carlo Goldoni|Carla Goldonija]], grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere, naročito komične.

==== Festa Sv. Vlaha ====
{{glavni|Sveti Vlaho i Dubrovnik}}

Štovanje [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana [[3. 2.|3. veljače]], kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 [[dan]]a prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.

==== Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji" ====
{{glavni|Julian Rachlin i prijatelji}}

To je festival komorne glazbe koji se od [[2000]]. godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na pozornici u atriju [[Knežev dvor|Kneževog dvora]]. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog [[violina|violinista]] i [[viola|violista]] Juliana Rachlina nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici.

==== Filmski festival Libertas ====
'''Libertas [[Film]] Festival''' započeo je [[2005]]. s idejom, da se festivalska kulturna ponuda Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja diljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu ''Dubravka'' koju dodjeljuje stručni [[žiri]] u kategorijama '''najbolji [[igrani film]]''', '''najbolji [[dokumentarni film]]''' i '''najbolji [[kratki film]]'''. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike. 

Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom [[#Kazalište Marin Držić|kazalištu Marin Držić]], obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu tvrđave [[Revelin]] <ref>Službena web stranica Libertas Film Festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=2008-02-29 }}</ref>. 

==== Dubrovački međunarodni filmski festival ====
'''Dubrovnik International Film Festival''' (DIFF) je međunarodni [[film]]ski [[festival]] koji se u [[Dubrovnik]]u održava od [[2003]]. godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji [[igrani film|igranog]], [[dokumentarni film|dokumentarnog]] i [[kratki film|kratkog]] filma. Osim tih nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada [[Libertas]] za životno djelo i nagrada [[Argosy]] za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva <ref>Službena web stranica Dubrovačkog međunarodnog filmskog festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=2008-02-29 }}</ref>. 

==== Karantena ====
'''Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena''' iniciran je [[1997]]. od strane ''Art radionice [[Lazareti]]'', dubrovačke udruge koja u svojim kontinuiranim programima želi stvoriti kulturni centar u kojem bi se posjetioci mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem.
Festival donosi različita oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih [[ples]]nih, [[muzika|glazbenih]] i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te pored domaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

=== Kazalište Marin Držić ===
Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i pozornice. '''Gradsko kazalište [[Marin Držić]]''' s vlastitim umjetničkim ansamblom osnovano je krajem [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema. 
Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] te gostovanja u drugim gradovima.

=== Dubrovačka književnost ===
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|thumb|desno|200px|Naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] "[[Suze sina razmetnoga]]" iz [[1622]]. godine.]]
Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj [[hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]]. [[Ljudevit Gaj]] i [[ilirci]] izabrali su jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je [[štamparska mašina|tiskarski stroj]] bio teško dostupan i jer velik broj djela poput [[ljubav]]ne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke [[knjiga|knjige]] ostale su u rukopisima ili ih znamo samo po imenima. U [[16. vijek|16. stoljeću]], Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su [[Šiško Menčetić]] i [[Džore Držić]], koji su pisali pod utjecajem [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]]. Njihove pjesme su objavljene u [[Ranjinin zbornik|Ranjininom zborniku]], u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio [[Mavro Vetranović]], koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih i najpopularnijih dubrovačkih književnika je [[Marin Držić]]. Napisao je velik broj vrijednih pastoralnih drama i [[komedija]], među kojiam se ističu "[[Dundo Maroje]]", "[[Skup (Držić)|Skup]]" i "[[Novela od Stanca]]". Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegova djela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnici bii [[Ilija Crijević]], [[Jakov Bunić]] i dr. U [[17. vijek|17. stoljeću]] pojavio se [[Ivan Gundulić]], koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom "[[Osman (Gundulić)|Osmanom]]", pastoralnom dramom "[[Dubravka (Gundulić)|Dubravkom]]" i religioznom poemom "[[Suze sina razmetnoga]]". U "Dubravki" slavi ljubav prema [[sloboda|slobodi]]: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je [[Ivan Bunić Vučić]], koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac [[Junije Palmotić]] temeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena.

=== Muzeji ===
* ''Kulturno-povijesni muzej'' - nalazi se u sklopu [[Knežev dvor|Kneževa dvora]], ima stalne i povremene izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i [[muzej]]sku trgovinu.
* ''Muzej Dominikanskog samostana'' - sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
* ''Muzej Franjevačkog samostana'' - sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne iz [[1317]]. i zlatarske predmete
* ''Dom Marina Držića'' - memorijalni muzej [[Marin Držić|Marina Držića]], ima kazališnu zbirku.
* ''Riznica Katedrale'' - čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. 
* ''Pomorski muzej'' - ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].
* ''Akvarij i Institut za more i priobalje'' - nalazi se u tvrđavi sv. Ivana. U 27 [[akvarij]]a su [[riba|ribe]], [[spužva|spužve]], [[koral]]ji i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija je [[morski konjic]].
* ''Arheološki muzej'' - ima prethistorijsku, [[antika|antičku]], ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku od [[13. vijek|13. stoljeća]] do [[1667]]., zbirku vaza, egipatsku zbirku i [[numizmatika|numizmatičku]] zbirku.
* ''Etnografski muzej'' - sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i knjižnicu. 
* ''Muzej suvremene povijesti'' - ima povremene izložbe i knjižnicu.
* ''Muzej Sinagoge'' - religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka [[Tora|Tori]] od 13. do [[17. vijek|17. stoljeća]].
* ''Muzej samostan Sigurata'' - sadrži zbirku sliku od [[16. vijek|16]]. do [[19. vijek|19. stoljeća]], pokaznice, procesijski [[krst|križ]] iz [[14. vijek|14. stoljeća]], crkveno posuđe, čipke itd.
* ''Memorijalna kuća Ronalda Browna'' - otvorena u spomen na tragičnu smrt [[sjedinjene Američke Države|američkog]] ministra trgovine [[Ronald Brown|Ronalda Browna]] i njegovih suradnika. Sadrži stalnu izložbu slike trojice dubrovačkih slikara: [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]], [[Antun Masle|Antuna Masle]] i [[Đuro Pulitika|Đure Pulitike]].

=== Dubrovački simfonijski orkestar ===
{{glavni|Dubrovački simfonijski orkestar}}

To je profesionalni glazbeni [[orkestar]] grada [[Dubrovnik]]a i glavni je nositelj glazbenih zbivanja u [[Dubrovnik]]u. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u vrijeme rane [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]]. 
Orkestar redovito nastupa u sklopu [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkim klasicima iz 18. stoljeća, posebno skladateljima [[Luka Sorkočević|Luki Sorkočeviću]] i [[Ivan Mane Jarnović|Ivanu Mani Jarnoviću]]. 
Tijekom koncertne sezone nastupa na koncertima u atriju [[knežev dvor|Kneževog dvora]] i ljetnikovcu Crijević-Pucić, a ostvaruje i zapažena gostovanja po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu.

== Sport ==
Dubrovnik je poznat kao [[vaterpolo|vaterpolski]] grad. [[VK Jug|Vaterpolski klub Jug]] 3 puta je bio prvak Europe, osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslova prvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkih vaterpolista osvajali su olimpijske medalje poput Veselina Đuhe, Gorana Sukna i dr. Dubrovačka plivačica [[Sanja Jovanović]] osvajala je medalje na svjetskim i europskim plivačkim prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub "Dubrovačka banka" bio je prvak Europe i proglašen je za [[Sportaši godine|najbolju hrvatsku žensku ekipu]] u [[1998]]. godini u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]].

Vaterpolo:
* "[[VK Jug]]"
* "[[ženski vaterpolski klub Jug|ŽVK Jug]]"
* "[[vaterpolski klub Dubrovnik|VK Dubrovnik]]"
* "[[vaterpolski klub Dubrovački veterani|Dubrovački veterani]]"
[[Divlja liga]] je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu: Pobjednik 2008. je [[Solitudo]].

Nogomet:
* [[NK GOŠK Dubrovnik]]

Šah:
* [[Šahovski klub Dubrovnik]], osnovan [[1933|1933.]] godine.

Boćanje:
* Boćarski klub "[[boćarski klub Signalizacija|Signalizacija]]"
* Boćarski klub " [[boćarski klub Strijelac|Strijelac]]"
* Boćarski klub "[[boćarski klub Gromača|Gromača]]"
* Boćarski klub "[[boćarski klub Dubank|Dubank]]"

Ragbi:
* Ragbi klub "[[ragbi klub Dubrovnik|Dubrovnik]]"

Košarka: 
* "[[košarkaški klub Dubrovnik|KK Dubrovnik]]"
* "[[Ženski košarkaški klub PGM Ragusa|ŽKK PGM Ragusa]]" 

Rukomet: 
* "[[Rukometni klub Dubrovnik|RK Dubrovnik]]"

Odbojka: 
* "[[Odbojkaški klub Dubrovnik|OK Dubrovnik]]"
* "[[OK Nova Mokošica|Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica]]"

Plivanje: 
* "[[PK Jug|Plivački klub Jug]]"

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
[[Datoteka:Dubrovnik Art School concert hall.jpg|thumb|desno|200px|Koncertna dvorana Umjetničke škole Luke Sorkočevića]]
* OŠ Marina Getaldića
* OŠ Lapad
* PŠ Montovjerna
* OŠ Marina Držića
* OŠ Ivana Gundulića
* OŠ Mokošica
* [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Srednje škole ===
[[Datoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg|thumb|desno|200px|Ulaz u Biskupijsku klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića]]
* Obrtnička škola Dubrovnik
* [[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]
* Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik
* Gimnazija Dubrovnik
* Medicinska škola Dubrovnik
* Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik
* Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
* [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Sveučilište u Dubrovniku ===
{{glavni|Sveučilište u Dubrovniku}}

Povijest visokog obrazovanja u Dubrovniku je duga i započinje [[1624]]. godine, kada su [[isusovci|jezuiti]] osnovali "Collegium Rhagusinum". Senat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1654]]. godine proglasuje ga javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Na tom učilištu obrazovali su se mnogi Dubrovčani toga vremena, među njima i [[Ruđer Bošković]], najpoznatiji dubrovački znanstvenik onoga vremena, koji je obrazovanje poslije nastavio na poznatom "Collegium Romanum" u [[Rim]]u.

U moderno doba, visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje s Višom pomorskom školom, Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam i Pomorskim fakultetom. Do osnivanja dubrovačkog Veleučilišta i Sveučilišta visokoobrazovne institucije bile su u sklopu [[sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]].

Godine [[1994]]., [[hrvatski sabor|Sabor Republike Hrvatske]] donio je novi Zakon o visokim učilištima u kojem se razdvajaju dva smjera u visokom obrazovanju: znanstveni (sveučilišni) odvaja se od stručnog (veleučilišnog). 
U Dubrovniku se [[1996]]. osniva stručni veleučilišni studij. 
Nakon što su stvoreni uvjeti za osnivanje sveučilišta, [[16. 12.|16. prosinca]] [[2003]]. osnovano je Sveučilište u Dubrovniku. Danas sveučilište ima veći broj dodiplomskih i poslijediplomskih studija.

=== ACMT ===
American College of Management and Technology ([[ACMT]]) je visoko obrazovna institucija osnovana međunarodnom suradnjom [[sjedinjene Američke Države|američkog]] sveučilišta Rochester Institute of Technology, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Veleučilišta u Dubrovniku. Institucija je osnovana [[1997]]. godine i to je jedina obrazovna institucija u Republici hrvatskoj koja nudi završenim studentima diplome, koje su ravnopravno priznate u SAD-u i Hrvatskoj.

=== Udruge mladih ===
* [[Udruga hrvatske mladeži Hrvatski Front]]
* Udruga mladih Orlando

== Konzulati u Dubrovniku ==
* {{flag|Danska}}
* {{flag|Nizozemska}}
* {{flag|Austrija}}
* {{ZD|UK}} (Velika Britanija)

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|28px]] [[Bad Homburg]] ([[Nemačka|Njemačka]]), od 2002.
* [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|28px]] [[Helsingborg]] ([[Švedska]]), od 1998. 
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|28px]] [[Graz]] ([[Austrija]]), od 1994. 
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vukovar]] ([[Hrvatska]]), od 1993. 
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ravenna]] ([[Italija]]), od 1969.
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ragusa (grad u Italiji)|Ragusa]] ([[Italija]]), od 2000. 
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|28px]] [[Monterey]] ([[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), od 2007.
* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|28px]] [[Sarajevo]] ([[Bosna i Hercegovina]]), od 2006.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Dubrovnik by night.JPG|Dubrovnik noću
Datoteka:Walls of Dubrovnik.jpg|Dubrovačke gradske zidine
Datoteka:Pieta, Dubrovnik.JPG|Portal Franjevačke crkve iz 15. stoljeća
Datoteka:Port of Pile03516.JPG|Vrata od Pila
Datoteka:Dubrovnik-muralles laterals.jpg|Brdo Srđ iznad grada
Datoteka:Dubrovnic-orland column.JPG|Orlandov stup
Datoteka:Arboretum Trsteno, Kapelle.JPG|Arboretum Trsteno
Datoteka:Neptunova fontana Trsteno.jpg|Neptunova fontana u Trstenom
Datoteka:Dubrovnik-francisk1.JPG|Franjevački samostan
Datoteka:Panorama Dubrovnika 5057.JPG|noviji dio grada
Datoteka:Luka_Gruž.jpg|Luka Gruž gledana s mosta dr. Franje Tuđmana
</gallery>

== Klima ==

minimalna temperatura - maksimalna temperatura - očekivani broj kišnih dana<ref>[http://www.worldweather.org/019/c00074.htm www.worldweather.org]</ref>
* siječanj: 6.5 - 12.2 - 11.2
* veljača: 6.4 - 12.3 - 10.9
* ožujak: 8.5 - 14.4 - 11.6
* travanj: 10.9 - 16.9 - 11.2
* svibanj: 15.2 - 21.3 - 9.5
* lipanj: 18.8 - 25.2 - 6.7
* srpanj: 21.5 - 28.3 - 4.4
* kolovoz: 21.7 - 28.7 - 4.5
* rujan: 18.7 - 25.4 - 6.4
* listopad: 15.2 - 21.4 - 10.3
* studeni: 10.8 - 16.6 - 11.3
* prosinac: 7.8 - 13.3 - 12.5

PO KIŠNOSTI
* 1. prosinac
* 2. ožujak
* 3. studeni
* 4. siječanj, travanj
* 6. veljača
* 7. listopad
* 8. svibanj
* 9. lipanj
* 10. rujan
* 11. kolovoz
* 12. srpanj

== Reference ==
{{reflist}}
*{{cite book|ref=harv|last=Vojnović|first=Lujo|title=Pad Dubrovnika (1797.-1806.)|publisher=Fortuna|isbn=978-953-95981-9-6|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=YhlJAQAAMAAJ&dq=&redir_esc=y|year=2009}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Dubrovnik}}
* {{wikivoyage|Dubrovnik}}
* [http://www.dubrovnik.hr Službene stranice grada Dubrovnika]
* [http://dubrovnik.hbk.hr/ Dubrovačka biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130419054603/http://dubrovnik.hbk.hr/ |date=2013-04-19 }}
* [http://www.dubrovnik.li/ Dubrovnik portal]
* [http://www.dubrovackidnevnik.hr/ Dubrovački dnevnik]
* [http://www.dulist.hr/ Dubrovački list]
* [http://dubrovacki.hr/ Dubrovački vjesnik]
* [http://www.dubrovnik-festival.hr/ Dubrovačke ljetne igre]
* [http://www.croatiaphotos.org/dubrovnik Dubrovnik fotografije]
* [http://www.dubrovniknet.hr/ Dubrovnik novosti]
* [http://www.dubrovnikportal.com/ Dubrovnik portal]
* [http://www.dubrovniknet.hr/ Dubrovnik novosti]
* [http://www.dubrovnikpress.hr/ Dubrovik Press Portal]
* [http://www.portaloko.hr/ Portal Oko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822193839/http://www.portaloko.hr/ |date=2013-08-22 }}
* [http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/dubrovnik/ Vijesti iz Dubrovnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907075934/http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/dubrovnik |date=2013-09-07 }}
* [http://www.helsinki.org.yu/doc/pubs/chronicles/srp/Svedocanstva24.pdf Publikacija "Dubrovnik: rat za mir" o opsadi Dubrovnika 1991. godine u izdanju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927213513/http://www.helsinki.org.yu/doc/pubs/chronicles/srp/Svedocanstva24.pdf |date=2007-09-27 }}
* [http://web.tzdubrovnik.hr/ Turistička zajednica Dubrovnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520015525/http://web.tzdubrovnik.hr/ |date=2007-05-20 }}


{{Dubrovačko-neretvanska županija}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Dubrovnik| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]