Izvorni kod stranice Havana

{{otheruses}}

{{Naselje
| ime =Havana
| ime_genitiv =Havane
| izvorno_ime =<small>''Ciudad de La Habana''</small>
| slika_panorama = Hotel Nacional y Malecon de La Habana.jpg
| veličina_slike = 270px
| opis_slike     = Havana iza Hotela Nacional i rive Malecón
| slika_zastava                = Flag of City of Havana.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_grb                    = Escudo de la Habana.svg 
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_karta     = LocationHavana.png
| veličina_karte  = 280px
| opis_karte      = Položaj Havane na Kubi 
| nadimak =''Ciudad de las Columnas'' <small>("Grad stupova")</small>
| širina-stupnjevi = 23
| širina-minute    = 8
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 82 
| dužina-minute    = 23
| dužina-oznaka    = W
| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{ZD|KUB}}
| lokacija1_ime  = [[Kubanske Pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = Ciudad de la Habana
| utemeljenje_ime    = Utemeljena
| utemeljenje_datum  = 1515.
| utemeljenje1_ime   = Utemeljena na današnjoj lokaciji
| utemeljenje1_datum = 1519.
| osnivač            = Diego Velázquez de Cuéllar
| dijelovi       = 
| vrsta_dijelova = Općine (''Municipios'')
| d1-d50
| vrsta_vlasti   = Gradsko vijeće 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = Juan Contino Aslán
| stranka_vođe   = Komunistička Partija Kube ''PCC''
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 728,26 km<sup>2</sup>
| visina            = 59 m
| stanovništvo_godina       = 2010.
| stanovništvo_bilješke     =  popis
| stanovništvo              = 2.135.498
| stanovništvo_gustoća      = 2.932,3/km<sup>2</sup>
| stanovništvo_šire         = 3&nbsp;710&nbsp;100
| vremenska_zona     = [[EST]]
| utc_pomak          = -5
| vremenska_zona_DST = [[EDT]]
| utc_pomak_DST      = -4
| poštanski_broj     = 10xxx-19xxx
| pozivni_broj       = (+53) 7
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Havana''' ([[Španjolski jezik|špa]]. ''La Habana'' [[Međunarodna fonetska abeceda|{{IPA|[la a'ßana]}}]], službeno ''Ciudad de La Habana''<ref name="HAVA2">{{cite web
|publisher=granma.cubaweb.cu
|url=http://www.granma.cubaweb.cu/2007/02/10/nacional/artic03.html
|title="Ciudad (con mayúscula) de La Habana, así se llama la provincia donde se encuentra ubicada la capital de Cuba."
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2007-02-12
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070212093501/http://www.granma.cubaweb.cu/2007/02/10/nacional/artic03.html
|deadurl=yes
}}</ref>) je [[glavni grad]], najveća luka i vodeći trgovački centar [[Kuba|Kube]]. Grad, jednu od 14 [[Kubanske provincije|kubanskih provincija]], nastanjuje 2,2 milijuna stanovnika,<ref name="HAVA3">{{cite web
|publisher=mongabay.com
|url=http://population.mongabay.com/
|title=The largest cities in the world, by region and country
}}</ref> a šire gradsko područje oko 3 milijuna, što Havanu čini najvećim gradom na Kubi i u [[Karibi|Karipskoj regiji]]. Grad se većinom prostire zapadno i južno od zaljeva, koji je s otvorenim morem povezan uskim tjesnacem, podijeljenim na tri glavne luke: Marimelena, Guanabacoa, i Atarés. Rijeka Almendares teče gradom od juga prema sjeveru i utječe u [[Floridski prolaz]] nekoliko kilometara zapadno od zaljeva.

Španjolski kralj [[Filip II., španjolski kralj|Filip II]] dodijelio je Havani status grada 1592.,<ref name="HAVA46">{{cite web
|publisher=aboutcuba.info
|url=http://www.aboutcuba.info/cities-and-towns/havana/havana-history/
|title=Havana History
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2009-12-07
|archive-url=https://web.archive.org/web/20091207042424/http://www.aboutcuba.info/cities-and-towns/havana/havana-history/
|dead-url=yes
}}</ref> dok je kraljevski dekret iz 1634. priznao važnost grada službenim imenovanjem Havane "Ključem [[Novi svijet|Novog svijeta]] i bedemom [[Karibi|Zapadne Indije]]."<ref name="HAVA4">{{cite web
|publisher=indybay.org
|url=http://www.indybay.org/newsitems/2009/09/28/18623655.php
|title=International | Education & Student Activism
}}</ref> Španjolci su započeli izgradnju fortifikacija, te je 1553. rezidencija guvernera iz [[Santiago de Cuba|Santiaga de Cuba]] na istoku otoka, preseljena u Havanu, od tada ''[[de facto]]'' glavni grad Kube. Važnost lučkih utvrđenja rano je prepoznata budući da su u 16. vijeku engleski, francuski i nizozemski pomorski pljačkaši napadali grad.<ref name="HAVA5">{{cite web
|publisher=galenfrysinger.com
|url=http://www.galenfrysinger.com/old_havana.htm
|title=Old Havana
}}</ref> Potapanje [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Bojni brod|bojnog broda]] [[USS Maine (ACR-1)|''Maine'']] u luci Havane [[1898]]., bio je izravni povod [[Španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]],<ref name="HAVA6">{{cite web
|publisher=John Baker
|url=http://www.humboldt.edu/~jcb10/spanwar.shtml#anchor433004/
|title=Effects of the Press on Spanish-American Relations in 1898
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2001-11-17
|archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20011117054641/http://www.humboldt.edu/~jcb10/spanwar.shtml#anchor433004/
|deadurl=yes
}}</ref> kojim je na Kubi završena španjolska vladavina.

Havana je tradicionalno bila poznata kao turistički centar svjetskog glasa, mjesto bogatog kulturno-povijesno-arhitektonskog nasljeđa i po tradicionalnoj proizvodnji duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.
Suvremena Havana sjedište je [[Politika Kube|kubanske vlade]], više ministarstava, te poslovno središte.

[[Stara Havana]] (''La Habana Vieja''), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.<ref name="HAVA5"/> Stara Havana s fortifikacijama uvrštena je na [[Popis mjesta svjetske baštine u Americi|popis]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a 1982.<ref name="HAVA11">{{cite web
|publisher=UNESCO
|url=http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=204
|title=Old Havana and its Fortifications
}}</ref>
[[Image:CollageHavana2.jpg|mini|lijevo|300px|Znamenitosti Havane u smjeru kazaljke sata: Capitolio Nacional, Veliko kazalište, Havanska katedrala, Muzej revolucije i panorama [[Stara Havana|Stare Havane]] noću]]
== Historija ==
:''Glavni članak: [[Historija Havane]]''
:''Vidi još: [[Historija Kube]]''
===Osnivanje Havane===
Područje gdje se danas nalazi Havana, prvi su puta posjetili Europljani za vrijeme ekspedicije 
[[Sebastián de Ocampo|Sebastiána de Ocampa]], za kojeg se vjeruje da je 1509. prvi oplovio Kubu.<ref name="HAVA7">{{cite web
|publisher=INSTITUTO PANAMERICANO DE INGENIERÍA NAVAL
|url=http://www.ipen.org.br/webpages/noticiasS.htm
|title=HISTORIA DE LA CONSTRUCCIÓN NAVAL EN CUBA
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2007-05-08
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070508202135/http://www.ipen.org.br/webpages/noticiasS.htm
|deadurl=yes
}}</ref> Ubrzo potom, 1510., prvi španjolski [[Kolonija|kolonisti]] stigli su na Kubu s [[Hispaniola|Hispaniole]], i započeli naseljevanje otoka.
[[Image:DiegoVelazquezCuellar.jpg|mini|lijevo|220px|Osnivač Havane Diego Velázquez de Cuéllar]]
[[Konkvistadori|Konkvistador]] [[Diego Velázquez de Cuéllar]] osnovao je Havanu 25. kolovoza 1515., na južnoj obali otoka, kraj današnjeg grada [[Batabanó, Cuba|Batabanó]]. Između 1514. i 1519., grad je imao najmanje dva različita naselja. Svi pokušaji da se grad utemelji na južnoj obali Kube, propali su. Kasnija lokacija grada kraj vrlo dobre luke na ulasku u Meksički zaljev, s jednostavnim pristupom [[Golfska struja|Golfskoj struji]], glavnom oceanskom tijeku kojeg su moreplovci slijedili na putovanjima iz [[Amerika|Amerike]] u Europu, dovela je do ranog razvoja Havane kao glavne luke u [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskih kolonija]] u Novom svijetu. Karta Kube iz 1514., prikazuje Havanu na ušću rijeke Onicaxinal, na južnoj obali otoka. Drugo naselje bilo je ''La Chorrera'', u današnjoj četvrti Puentes Grandes, kraj rijeke Almendares.

Konačno naselje, šesti grad kojeg su Španjolci osnovali na otoku, [[Pánfilo de Narváez]] nazvao je ''San Cristobal de la Habana''. Naziv je kombinacija imena sveca zaštitnika grada ''[[Sveti Kristofor|San Cristóbal]]'', i ''Habana'', nepoznatog značenja, možda izvedenica od ''Habaguanex'', imena indijanskog poglavice koji je kontrolirao to područje. Legenda kazuje da je ''Habana'' bilo ime Habaguanexove lijepe kćeri,<ref name="HAVA8">{{cite web
|publisher=leyendascubanas.wordpress.com
|url=http://leyendascubanas.wordpress.com/2006/07/10/historia-de-la-india-habana/
|title=Historia de La India Habana
}}</ref> ali ne postoje povijesni izvori koji bi tu verziju potvrdili.

Havana je preseljena na današnju lokaciju kraj luke tada nazivane
''Puerto de Carenas'' (doslovno, luka gdje se čamci izvlače na obalu), 1519. Razlog preseljenja bila je kvaliteta prirodne luke, u 
kojoj je i danas smještena luka Havane. [[Bartolomé de las Casas]]  zapisao je:
<blockquote>
<small>...jedan od brodova, ili oba, morali su biti popravljeni, što znači obnoviti ili popraviti dijelove ispod vode, i staviti katran i vosak u njih, te smo ušli u luku koju sada nazivamo Havana, gdje su izvučeni na obalu te se luka naziva ''de Carenas''. Zaljev je vrlo dobar i može primiti mnogo brodova, kojeg sam posjetio nekoliko godina nakon otkrića... malo ih je u Španjolskoj ili drugdje u svijetu koji su mu ravni...</small><ref name="HAVA7"/>
</blockquote>
Ubrzo nakon osnivanja prvih gradova na Kubi, [[otok]] je služio uglavnom kao baza za osvajanje (''Conquista'') drugih zemalja. [[Hernán Cortés]] organizirao je svoju ekspediciju u [[Meksiko]] s Kube, koja u prvim godinama nakon otkrića, nije donijela trenutno bogatstvo [[konkvistadori]]ma, jer siromašna [[zlato]]m, [[srebro]]m i [[Drago kamenje|dragim kamenjem]], te su se mnogi naseljenici preselili u Meksiko i Južnu Ameriku, zemlje koje su tada bile otkrivane i kolonizirane. Legende o [[Eldorado|Eldoradu]] i [[Sedam gradova Cibole]] privlačile su mnoge pustolove iz Španjolske i španjolskih kolonija, što je Havanu i ostatak Kube ostavilo uglavnom nenaseljenima.

===Pirati i ''La Flota''===
[[Image:Jacquesdesores.jpg|mini|Jacques de Sores napada Havanu]]
Havana je izvorno bila trgovačka luka, te je trpila redovne napade [[Bukaniri|bukanira]], [[Pirati|pirata]] i francuskih [[Gusari|gusara]]. Prvi napad izveo je francuski gusar [[Jacques de Sores]] 1555., koji je lako zauzeo grad, opljačkao ga i spalio do temelja, iako je otišao bez da se dokopao ogromnog bogatstva kojeg se nadao pronaći u Havani. Takvi napadi uvjerili su španjolsku krunu da financira izgradnju prvih [[Fortifikacija|utvrđenja]] u većim gradovima, ne samo kao mjeru protiv pirata i gusara, već i radi vršenja veće kontrole nad trgovinom sa Zapadnom Indijom i ograničavanja raširenog krijumčarenja i crnog tržišta, koji su se razvili radi trgovačkih restrikcija koje je nametnula ''Casa de Contratación'' u [[Sevilla|Sevilli]] (krunska trgovačka kuća koja je držala [[monopol]] na trgovinu u Novom Svijetu).

Radi suzbijanja piratskih napada na konvoje [[galijun]]a na putovanjima za Španjolsku s tovarima dragocijenosti iz Novog Svijeta, španjolska je kruna odlučila zaštiti brodove koncentrirajući ih u jednu veliku flotu, koja bi prelazila [[Atlantski ocean]] kao grupa. Jedinstvenu trgovačku flotu lakše je mogla zaštiti španjolska armada, te su nakon kraljevskog dekreta iz 1561., svi brodovi na putu za Španjolsku morali okupiti flotu u Zaljevu Havana. Brodovi su pristizali od svibnja do kolovoza u očekivanju boljih vremenskih prilika, te je flota isplovljavala za 
Španjolsku u rujnu.

To je prirodno poticalo trgovinu i razvoj susjednog grada Havane (skromna ''villa'' u to vrijeme). Dobra s kojima se trgovalo u Havani uključuju [[zlato]], [[srebro]], [[vuna]] [[Alpaka|alpake]] s [[Ande|Anda]], [[smaragd]]i iz [[Kolumbija|Kolumbije]], [[mahagonij]] s Kube i [[Gvatemala|Gvatemale]], koža iz [[Poluotok Guajira|Guajire]], [[začin]]i i [[Bojilo|bojila]] iz [[Campeche]]a, [[kukuruz]], [[manioka]] i [[kakao]]. Tisuće brodova okupljenih u gradskoj luci također su poticali i poljoprivredu i manufakturu, radi potrebnih opskrbi vodom, hranom i drugim proizvodima potrebnim za preplovljavanje oceana. 1563., ''Capitán General'' (španjolski guverner otoka) premjestio je svoju rezidenciju iz Santiago de Cuba u Havanu, radi tadašnjeg porasta značaja i bogatstva Havane, što je neslužbeno potvrdilo status glavnog grada otoka.

20. prosinca 1592., španjolski kralj Filip II. dodijelio je Havani status grada. Kasnije, grad će od španjolske krune službeno biti proglašen "Ključem Novog svijeta i bedemom Zapadne Indije". Izgrađene su snažne fortifikacije radi obrane grada, na zapadnom ulazu u zaljev utvrda ''San Salvador de la Punta'', na istočnom ''Castillo de los Tres Reyes Magos del Morro'', dok je u centru grada izgrađen ''Castillo de la Real Fuerza'', koji je služio i kao rezidencija guvernera dok nije izgrađena palača ''De los Capitanes Generales''. U to vrijeme izgrađene su i obrambene kule ''La Chorrera'' i ''San Lázaro''.

===17. - 19. vijek===
Havana se snažno razvila u 17. vijeku. Nove zgrade podignute su korištenjem najdostupnijih materijala na otoku, uglavnom [[Drvo (materijal)|drvom]], kombinirajući razne [[Pirenejski poluotok|iberske]] arhitektonske stilove, ali i obilnim korištenjem [[Kanari|kanarskih]] karakteristika. Za vrijeme tog perioda izgrađeni su također i javni spomenici i religiozne institucije, kao samostan Sv. Augustina, utvrda ''El Morro'', kapela ''Humilladero'', fontana ''Dorotea de la Luna'' u La Chorrera, crkva Svetog Anđela, bolnica Svetog Lazara, samostani Svete Tereze i Svetog Filipa Nerija.

Godine 1649. teška epidemija dovedena iz [[Cartagena, Kolumbija|Cartagene]] u Kolumbiji, pogodila je trećinu stanovništa Havane. 30. studenog 1665., kraljica [[Marijana Austrijska]], udovica [[Filip IV., španjolski kralj|Filipa IV.]], odobrila je grb Kube,<ref name="HAVA47">{{cite web
|publisher=Flags of the World
|url=https://www.fotw.info/flags/cu-havan.html
|title=Overview
}}</ref> koji je kao simbolične motive preuzeo prve tri tvrđave u Havani: ''Real Fuerza'', ''El Morro'' i ''San Salvador de la Punta''. Štit je također prikazivao zlatni ključ kao simbol "Ključa zaljeva". 1674., započeli su radovi na gradskim zidinama, dovršenim do 1740. godine.

Tiskara je osnovana [[1724.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 121.</ref> Sredinom 18. vijeka, Havana je imala više od 70&nbsp;000 stanovnika,<ref name="HAVA46"/> te je bila treći najveći grad u Amerikama, iza [[Lima|Lime]] i [[Ciudad de México|Méxica]], ali ispred [[Boston, Massachusetts|Bostona]] i [[New York City, New York|New Yorka]].
[[Image:British fleet entering Havana.jpg|mini|lijevo|220px|Britanska flota ulazi u Havanu 1762.]]
Godine 1762., Grad su osvojili [[Velika Britanija|Britanci]] za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|sedmogodišnjeg rata]]. 6. lipnja te godine, britanska je flota, u sastavu od 50 brodova i preko 11&nbsp;000 ljudi, u zoru uplovila u Kubanske vode i iskrcala se istočno od Havane. Napadači su zauzeli uzvisinu, poznatu kao ''La Cabaña'', na istočnoj strani luke i započeli bombardiranje obližnje utvde ''El Morro'' i samog grada. Nakog dvomjesečne opsade, ''El Morro'' je bio [[Bitka za Havanu (1762)|napadnut i zauzet]] 30. sprnja 1762. Grad se formalno predao 13. kolovoza, te je za Veliku Britaniju gradom upravljao George Keppel.<ref name="HAVA48">{{cite web
|publisher=Maritime Art Greenwich
|url=http://www.nmm.ac.uk/mag/pages/mnuExplore/PaintingDetail.cfm?ID=BHC0408
|title=The Capture of Havana, 1762: The Morro Castle and the Boom Defence Before the Attack
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2007-03-13
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313151933/http://www.nmm.ac.uk/mag/pages/mnuExplore/PaintingDetail.cfm?ID=BHC0408
|deadurl=yes
}}</ref> Premda su Britanci u borbama izgubili samo 
560 ljudi, više od polovice njihovih snaga pomrlo je radi bolesti, većinom [[Žuta groznica|žute groznice]].

Britanci su odmah započeli trgovinu sa svojim [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkim]] i karipskim kolonijama, pokrenuvši brzu preobrazbu kubanskog društva. Hrana, konji i druga dobra preplavila su grad, te je tisuće [[Robovlasništvo|robova]] iz [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]] dovedeno na otok za rad na plantažama [[šećer]]a. Premda je Havana, koja je postala treći najveći grad novog svijeta, započela razdoblje održivog razvoja i snažnijih veza sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], britanska okupacija nije potrajala. Pritisci trgovaca šećerom iz [[London]]a, koji su strahovali od pada cijena šećera, prisilili su niz pregovora sa Španjolcima oko kolonijalnih teritorija. Manje od godine dana nakon zauzimanja Havane, [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|pariškim mirom]] završen je sedmogodišnji rat. Ugovorom je Britancima dana [[Florida]] u zamjenu za Kubu, na preporuku Francuza, koji su savjetovali da bi odbijanje te ponude moglo za Španjolce rezultirati gubitkom Meksika i većine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u korist Britanaca.
[[Image:Cabaña_fortress.jpg|mini|Utvrda ''San Carlos de la Cabaña'']]
Nakon povratka, Španjolci su Havanu probrazili u najsnažnije utvrđeni grad u Amerikama, te je započela izgradnja utvrde ''San Carlos de la Cabaña'', najveće španjolske fortifikacije u Novom svijetu. Izgradnja je trajala 11 godina i zahtjevala je ogromna financijska sredstva, ali po dovršenju tvrđava se smatrala neosvojivom i neophodnom po obranu Havane. Bila je opremljena velikim brojem topova izlivenih u [[Barcelona|Barceloni]]. Također, izgrađene su i druge fortifikacije: dvorac ''Atarés'' za obranu [[Brodogradilište|brodogradilišta]] u unutarnjoj luci, dok je dvorac ''El Príncipe'' čuvao grad sa zapada. Nekoliko [[top]]ovskih bitnicalociranih duž zaljevskog [[Kanal (građevina)|kanala]] (među kojima i bitnice ''San Nazario'' i ''Doce Apóstoles''), definitivno su utvdile obranu luke.

Katedrala u Havani izgrađena je 1748. kao [[Isusovci|isusovačka]] crkva, te je nakon protjerivanja Isusovaca sa španjolskih teritorija 1767. pretvorena u crkvu ''Parroquial Mayor''. 1788. formalno je postala katedralom. Između 1789. i 1790., Kuba je rapodijeljena u individualnu biskupiju [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. 15. siječnja 1796., ostaci [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] dovedeni su na otok iz [[Santo Domingo|Santo Dominga]], gdje su 
ostali do 1898., kada su premješteni u katedralu u Sevilli, nakon španjolskog gubitka Kube.

Havansko brodogradilište ''El Arsenal'' bilo je izuzetno aktivno zahvaljujućima obilnim količinama drva u blizini grada. Španjolski brod ''[[Santísima Trinidad]]'', izgrađen u Havani 1769., bio je najveći ratni brod tog doba, dugačak 62 metra, s tri [[Paluba|palube]] i 120 topova,<ref name="HAVA49">{{cite web
|publisher=friendsofsantisimatrinidad.org
|url=http://www.friendsofsantisimatrinidad.org/
|title=Friends of Santisima Trinidad
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2008-08-26
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080826210500/http://www.friendsofsantisimatrinidad.org/
|deadurl=yes
}}</ref> kasnije nadograđen na četiri palube sa 144 topa. Potopljen je nakon [[Bitka kod Trafalgara|bitke kod Trafalgara]] 1805. Troškovi izgradnje broda bili su 40&nbsp;000 ''pesos fuertes'', što ilustrira važnost arsenala u to vrijeme, u usporedbi s 26 milijuna ''pesos fuertes'' i 109 izgrađenih brodova za vrijeme aktivnosti arsenala.<ref name="HAVA9">{{cite web
|publisher=Vitruvius
|url=http://www.vitruvius.com.br/arquitextos/arq000/esp175e.asp
|title=Sobre el libro “500 años de construcciones en Cuba”
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-08-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801043029/http://www.vitruvius.com.br/arquitextos/arq000/esp175e.asp
|deadurl=yes
}}</ref>
[[Image:Mapa_de_La_Habana_Vieja.JPG|mini|220px|Havana u 19. vijeku]]
Kako je trgovina između Kariba i Sjeverne Amerike početkom 19. vijeka rasla, Havana je postala napredan i otmjen grad, u čijim su kazalištima nastupali neki od najistaknutijih glumaca svog doba, te je prosperitet rastuće srednje klase doveo do izgradnje skupocjenih novih zdanja. Za vrijeme tog perioda, Havana je postala poznata kao [[Pariz]] [[Antili|Antila]].<ref name="HAVA50">{{cite web
|publisher=World Panoramic Photography 360 Cities
|url=
|title=Overview and History
}}</ref>

U 19. vijeku grad je posjetio [[Alexander von Humboldt]], koji je bio impresioniran vitalnošću luke. 1837. izgrađena je prva [[Željeznica|željeznička pruga]],<ref name="HAVA51">{{cite web
|publisher=About Cuba
|url=http://www.aboutcuba.info/railways-in-cuba/
|title=Railways in Cuba
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2009-12-07
|archive-url=https://web.archive.org/web/20091207043438/http://www.aboutcuba.info/railways-in-cuba/
|dead-url=yes
}}</ref> potez od 51 kilometra između Havane i Bejucala, korištena na prijevoz [[Šećeri|šećera]]. S time je Kuba postala peta zemlja u svijetu koja je dobila željeznicu, i prva [[Španjolski jezik|hispanofonska]]. Kroz 19. vijek Havana je obogaćena izgradnjom raznih kulturnih institucija, kao [[kazalište]] ''Gran Teatro de La Habana'', jedno od najraskošnijih u svijetu, ''Liceo Artístico y Literario'' i kazalište ''Coliseo''.

Godine 1863. gradske zidine su porušene kako bi se [[metropola]] mogla proširiti. Krajem vijeka, dobrostojeće klase preselile su se u četvrt ''Vedado'', kasnije prema četvrti ''Miramar'', a danas još zapadnije u ''Siboney''. Također krajem 19. vijeka, Havana je svjedočila posljednjim danima španjolskog kolonijalizma u Americi, kojemu je definitivno došao kraj kada je američki bojni brod [[USS Maine (ACR-1)|USS ''Maine'']] potopljen u luci, dajući toj zemlji povod za invaziju otoka. 20. vijek je za Havanu, i sukladno Kubu, započelo pod američkom okupacijom.

===Republikanski i post-revolucionarni period===
[[Image:Havana panaroma.jpg|mini|center|600px|Havana početkom 20. vijeka. Američka atlantska flota napušta luku]]
Za vrijeme republike, od 1902. do 1959., grad je doživio novu eru razvoja, te su se [[industrija]] i trgovina brzo razvijali. Kuba se oporavila od ratnih razaranja i postala imućna zemlja s trećom 
najvećom srednjom klasom na zapadnoj polutci, dok je glavni grad Havana postao poznat kao Pariz Kariba. Značajna je bila građevinska industrija, te su stambene zgrade namjenjene novoj srednjoj klasi, kao i palače za kubanske magnate, brzo rasle. Brojni luksuzni hoteli, igračnice i noćni klubovi izgrađeni tijekom 1930-ih služili su cvatućoj [[Turizam|turističkoj]] industriji, u snažnom rivalstvu s [[Miami, Florida|Miamijem]]. Tridesetih godina, organizirani kriminal primjetio je potencijal noćnog života i igračnica u Havani, te su neki od čuvenih gangstera, kao [[Santo Trafficante, Jr.]], [[Meyer Lansky]] i [[Lucky Luciano]], direktno upravljali hotelima i noćnim klubovima u Havani. U to doba Havana je postala privlačno egzotično središte s nizom manifestacija od nautičkih natjecanja i ''Grand prix'' [[Automobilizam|automobilističkih]] utrka<ref name="HAVA52">{{cite web
|publisher=Grandprix.com
|url=http://www.grandprix.com/ns/ns01362.html
|title=A Grand Prix in Havana?
}}</ref> do muzičkih predstava. Spektakularni razvoj i mogućnosti koje je nudila Kuba uopće i posebno Havana, doveli su do značajne imigracije.<ref name="HAVA53">{{cite web
|publisher=latinamericanstudies.org
|url=http://www.latinamericanstudies.org/cuba/Cuba-Immigration.pdf
|title=Immigration in Cuba
}}</ref> Za vrijeme republike, Kuba je primila milijune imigranata iz svih dijelova svijeta, najviše Španjolaca, te se danas procjenjuje da jedna četvrtina Kubanskog stanovništva potječe od španjolskih imigranata.

U Havani, koja je tada stvarala veće prihode od [[Las Vegas]]a u [[Nevada|Nevadi]], djelovalo je 135 kinematografa, više od [[Pariz]]a ili [[New York]]a.<ref name="HAVA54">{{cite web
|publisher=Marco Villa
|url=http://marcovilla.instablogs.com/entry/the-cuban-revolution-50-years-later/
|title=The Cuban Revolution 50 Years Later
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-08-27
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090827085510/http://marcovilla.instablogs.com/entry/the-cuban-revolution-50-years-later/
|deadurl=yes
}}</ref> 1958. 300&nbsp;000 američkih turista posjetilo je grad.<ref name="HAVA55">{{cite web
|publisher=cypressmedia.net
|url=http://www.cypressmedia.net/pages/moose/articles/cuba.html
|title=Cuban Shipping
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-04-20
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090420132701/http://www.cypressmedia.net/pages/moose/articles/cuba.html
|deadurl=yes
}}</ref> Mnoge zvijezde filma i muzike posjetile su Havanu, između ostalih i [[Frank Sinatra]], [[Ava Gardner]], [[Marlene Dietrich]] i [[Gary Cooper]], dok je jedan od najpoznatijih posjetitelja i stanovnika bio američki pisac [[Ernest Hemingway]], koji je izjavio: "''u ljepoti, samo [[Venecija]] i Pariz prestigli su Havanu''". Hemingway je na Kubi proveo 22 godine svog života, i tamo napisao neke od svojih najpoznatijih knjiga.<ref name="HAVA10">{{cite web
|publisher=ernest.hemingway.com
|url=http://www.ernest.hemingway.com/cuba.htm
|title=Homing To The Stream :Ernest Hemingway In Cuba
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2011-07-11
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110711162527/http://www.ernest.hemingway.com/cuba.htm
|deadurl=yes
}}</ref>

Nakon revolucije 1959., [[komunisti]] (koji se do tada nisu tako deklarirali) obećali su poboljšati socijalne službe, državnu izgradnju stanova i javnih zgrada; ipak, oskudica koja je pogodila Kubu nakon [[Fidel Castro|Castrove]] nagle nacionalizacije svog privatnog vlasništva i industrije prema strogom komunističkom modelu podržavanom od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], praćene [[Američki embargo protiv Kube|embargom]], posebno je teško pogodila Havanu. Radi toga, većina Havane danas je u lošem stanju. Do 1966. - 1968., kubanska vlada [[Nacionalizacija|nacionalizirala]] je sve poslove u privatnom vlasništvu, čak do određenih oblika trgovine na malo,<ref name="HAVA14">{{cite web
|publisher=cubaheritage.org
|url=http://www.cubaheritage.org/articles.asp?lID=1&artID=236
|title=Cuba Nationalization Laws
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-09-16
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100916065256/http://www.cubaheritage.org/articles.asp?lID=1&artID=236
|deadurl=yes
}}</ref> te je većina tih zakona i ekonomskih restrikcija na snazi i danas. Havana i Kuba transformirali su se iz zemlje imigracije u jedan od najvećih generatora [[Emigracija|emigracije]] u svijetu. Danas oko 15% ukupne kubanske populacije živi u inozemstvu, unatoč državnoj zabrani putovanja.
[[Image:Marti_monument.jpg|mini|220px|Memorijal José Martí]]
Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. došlo je do ozbiljne ekonomske recesije, kao i ukidanja obilnih subvencija kojima je Sovjetski Savez pomagao Kubu, te su mnogi smatrali da je to kraj socijalističkog režima na otoku, kao što se dogodilo i sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. Ipak, komunistički režim prevladao je 1990-e, većim djelom zahvaljući međunarodnoj zajednici koja nije prema Kubi primjenila značajnu izolaciju ili pritisak, ili to nije činila uopće.

Nakon višedesetljetne zabrane, socijalistička vlada pojačano se okrenula turizmu kao novom izvoru financija, te je stranim investitorima dozvoljena izgradnja novih hotela i razvoj ugostiteljstva. Paradoksalno, dok su strane investicije dobrodošle, Kubancima nije dozvoljeno sudjelovanje u poslu ili vlasništvo, već samo zapošljavanje na radnim mjestima osoblja. Radi toga i drugih razloga, turistička industrija za vrijeme socijalističke revolucije nije donijela očekivane prihode. Na svom vrhuncu, turisti iz [[Kanada|Kanade]] i zapadne Europe, Kubi su donosili oko 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]], no taj iznos je od tada znatno opao. Također, radi poticaja turizmu poduzeto je renoviranje starog dijela Havane te je više ulica i trgova od tada obnovljeno,<ref name="HAVA15">{{cite web
|publisher=granma.cu
|url=http://granma.cu/ESPANOL/2006/diciembre/juev7/elogian-e.html
|title=Elogian capital humano en restauración de La Habana
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2007-10-12
|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012210544/http://granma.cu/ESPANOL/2006/diciembre/juev7/elogian-e.html
|dead-url=yes
}}</ref> premda se radi veličine grada renoviranje koncentriralo na manje od 10% stare Havane, što znači da je većina grada i dalje u vrlo trošnom stanju.

== Geografija ==
[[Image:La Habana Nasa.jpg|desno|mini|Satelitska snimka Havane]]
Grad se većinom proteže zapadno i južno od zaljeva, u koji se ulazi kroz uzak prolaz i koji se djeli na tri glavne luke: Marimelena, Guanabacoa, i Atarés. Sporo tekuća rijeka Almendares teče gradom od juga prema sjeveru i utječe u Floridski prolaz nekoliko kilometara zapadno od zaljeva. Oniža brda na kojima leži grad blago se uzdižu iz dubokog mora. Istaknuta elevacija je 60 m visoki vapnenački greben koji se spušta s istoka i kulminira na uzvisinama ''La Cabana'' i ''El Morro'', lokacijama kolonijalnih fortifikacija koje nadgledaju zaljev. Još jedno značajno uzvišenje je brdo na zapadu na kojem se nalaze [[Univezitet u Havani]] i prinčevski dvor.

===Klima===
Havana, kao i većina Kube, uživa ugodnu cijelogodišnju [[Tropska klima|tropsku klimu]] koja je ublažena pozicijom otoka u pojasu pasatnih vjetrova i toplim morskim strujama. Prosječne temperature kreću se od 22&nbsp;°C u siječnju i veljači do 28&nbsp;°C u kolovozu. Temperatura rijetko pada ispod 10&nbsp;°C, dok je najniža zabilježena bila 2&nbsp;°C u Santiago de las Vegas u općini Boyeros. Padaline su najintenzivnije i lipnju i listopadu, a najslabije od prosinca do travnja, s prosječno 1200&nbsp;mm godišnje. [[Uragan]]i povremeno pogađaju otok, ali uglavnom južnu obalu, te je šteta u Havani manja nego u drugim dijelovima zemlje.

Između 8. i 9. srpnja 2005., južna predgrađa grada direktno je pogodio uragan Dennis, s vjetrovima brzine 160&nbsp;km/h. Oluja je podigla valove visine 3 m preko obalnog zida u Havani, dok su vjetrovi oštetili neke od trošnih kolonijalnih zgrada. Najmanje 5000 domova bilo je oštećeno u provinciji Havane.<ref name="HAVA16">{{cite web
|publisher=hurricanecity.com
|url=http://www.hurricanecity.com/city/havana.htm
|title=Havana,Cuba's history with tropical systems
}}</ref> Tri mjeseca kasnije, listopada 2005., obalna područja doživjela su teške poplave nakon uragana Wilme. Sljedeća tablica prikazuje prosječne temperature kroz godinu:

{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Havana|-->Havanu
|Sij_sr_maks=26
|Velj_sr_maks=26
|Ožu_sr_maks=27
|Tra_sr_maks=28
|Svi_sr_maks=29
|Lip_sr_maks=30
|Srp_sr_maks=32
|Kol_sr_maks=31
|Ruj_sr_maks=31
|Lis_sr_maks=29
|Stu_sr_maks=27
|Pro_sr_maks=26
|God_sr_maks=28.5

|Sij_sr=22
|Velj_sr=22
|Ožu_sr=23
|Tra_sr=24.5
|Svi_sr=25.5
|Lip_sr=26.5
|Srp_sr=28
|Kol_sr=27.5
|Ruj_sr=27
|Lis_sr=26
|Stu_sr=24
|Pro_sr=22.5
|God_sr=24.9

|Sij_sr_min=18
|Velj_sr_min=18
|Ožu_sr_min=19
|Tra_sr_min=21
|Svi_sr_min=22
|Lip_sr_min=23
|Srp_sr_min=24
|Kol_sr_min=24
|Ruj_sr_min=23
|Lis_sr_min=23
|Stu_sr_min=21
|Pro_sr_min=19
|God_sr_min=21.2

|Sij_obo=63.5
|Velj_obo=68.6
|Ožu_obo=45.7
|Tra_obo=53.3
|Svi_obo=99.1
|Lip_obo=182.9
|Srp_obo=106.7
|Kol_obo=99.1
|Ruj_obo=144.8
|Lis_obo=180.3
|Stu_obo=88.9
|Pro_obo=58.4
|God_obo=1191.3
|Izvor=weather.com<ref>http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CUXX0003?from=36hr_bottomnav_business</ref>, 22/6/2008
}}

== Gradski pejzaž ==
[[Image:Panorama malecon.jpg|mini|center|600px|Havana, panorama šetališta Malecon.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Stara Havana]] sa svojim utvrdama
|slika = Old_Square,_Havana.jpg
|godina = [[1982.]] <small>(6. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv, v
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/204
|država = {{ZD|KUB}}
}}
Suvremena Havana može se opisati kao tri grada u jednom: [[Stara Havana]], Vedado, i nove četvrti u predgrađima. Stara Havana, sa svojim uskim ulicama i stršećim balkonima, tradicionalna je rezidencijalna zona, kao i središte jednog dijela trgovina i industrije zabave.

Na zapadu i sjeveru, noviji dio poznat kao Vedado, postao je rival staroj Havani u komercijalnim aktivnostima i noćnom životu. Centro Habana, koji se ponekad smatra dijelom Vedada, uglavnom je trgovačka četvrt između Vedada i stare Havane. Kineska četvrt i ''Real Fabrica de Tabacos Partagás'', jedna najstarijih tvornica cigara na Kubi, također se nalaze u toj zoni.<ref name="HAVA56">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1515/habana-guia-museos-y-la-fabrica-de-puros-partagas-.html
|title=Museos y la Fabrica de Puros Partagas
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-23
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123162946/http://www.paseosporlahabana.com/1515/habana-guia-museos-y-la-fabrica-de-puros-partagas-.html
|deadurl=yes
}}</ref>

Obilnije stambene i industrijske četvrti uglavnom se protežu na zapad, među kojima i Marianao, jedan od novijih dijelova grada izgrađen većinom 1920-ih. Ponešto od ekskluzivnosti nekih predgrađa izgubljeno je nakon revolucije radi nacionalizacije mnogih kuća od strane kubanske vlade, iskorištenih za škole, bolnice i vladine urede. Nekoliko privatnih ''country'' klubova preuređeno je u javne rekreacijske centre. Miramar, lociran duž obale zapadno od Vedada, 
ekskluzivna je zona, s palačama, inozemnim veleposlanstvima, diplomatskim rezidencijama, elitnim trgovinama i uslugama za dobrostojeće strance. ''International School of Havana'', također je locirana u Miramaru.<ref name="HAVA18">{{cite web
|publisher=ishav.org
|url=http://www.ishav.org/index.php?option=com_contact&task=view&contact_id=1&Itemid=39
|title=International School of Havana
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-10-30
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091030143107/http://www.ishav.org/index.php?option=com_contact&task=view&contact_id=1&Itemid=39
|deadurl=yes
}}</ref>

1980-ih, mnogi predjeli stare Havane, uključujući trg ''Plaza de Armas'', postali su dio zamišljenog 35 godišnjeg, višemilijunskog (u američkim dolarima) projekta obnove. Vlada je nastojala usaditi Kubancima poštovanje prema vlastitoj prošlosti i također Havanu učiniti atraktivniju turistima u skladu nastojanjima poticanja turizma kao izvora strane valute. U proteklih 10 godina, uz stranu pomoć i s podrškom lokalnog povijesničara Eusebija Leala,<ref name="HAVA19">{{cite web
|publisher=By Scott Wilson, Washington Post
|url=http://www.hartford-hwp.com/archives/43b/196.html
|title=Cuban Restoration Project Pins New Hopes on Old Havana
}}</ref> renovirani su znatni predjeli ''Habana Vieja'', s većinom glavnih trgova (Plaza Vieja, Plaza de la Catedral, Plaza de San Francisco i Plaza de Armas) i značajnijih turističkih ulica (Obispo i Mercaderes) pri dovršenju.

===Arhitektura===
;Kolonijalna i Barokna
[[Image:Palacio_Cap_Gen1.jpg|mini|220px|''Palacio de los Capitanes Generales'', bivša službena rezidencija španjolskih guvernera]]
Kao glavno [[tranzit]]no mjesto između [[Novi svijet|novog svijeta]] i [[Stari svijet|starog svijeta]], kroz Havanu je prolazilo veliko obilje, što je uvjetovalo izgradnju najsnažnijih fortifikacija u Americi. Mnogi primjeri rane arhitekture mogu se vidjeti u vojnim utvrdama. Stara Havana također je bila opasana obrambenim zidovima, čija je izgradnja započela 1674., ali već premašenima po dovršenju 1767.

Utjecaji različitih stilova i kultura vidljivi su u raznolikom nizu [[Mauri|maurske]], španjolske, talijanske, grčke i [[Umjetnost starog Rima#Arhitektura|rimske]] arhitekture.
Samostan Santa Clara (1638. - 18. vijek) dobar je primjer španjolskog stila, u kojem velika dvorana, koja podsjeća na preokrenuti brod, ilustrira umijeće ranih majstora. Katedrala u Havani (1748. - 1777.) koji dominira trgom ''Plaza de la Catedral'' (1749.) najbolji je primjer kubanskog [[barok]]a. Okružuju je bivše palače grofova ''Casa-Bayon''<ref name="HAVA57">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1584/habana-guia-museo-de-arte-colonial.html
|title=Museo de Arte Colonial
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-08-30
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090830210405/http://www.paseosporlahabana.com/1584/habana-guia-museo-de-arte-colonial.html
|deadurl=yes
}}</ref> (1720. - 1746.), markiza ''Arcos''<ref name="HAVA58">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1583/habana-guia-palacio-del-marques-de-arcos--plaza-de-la-catedral.html
|title=Palacio del Marques de Arcos, Plaza de la Catedral
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-26
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100126123831/http://www.paseosporlahabana.com/1583/habana-guia-palacio-del-marques-de-arcos--plaza-de-la-catedral.html
|deadurl=yes
}}</ref> 
(1746.) i ''Aguas Claras''<ref name="HAVA59">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1585/habana-guia-palacio-del-marques-de-aguas-claras.html
|title=Palacio del Marques de Aguas Claras
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-26
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100126123837/http://www.paseosporlahabana.com/1585/habana-guia-palacio-del-marques-de-aguas-claras.html
|deadurl=yes
}}</ref> (1751. - 1775.).

;Neoklasična
[[Image:Capitolio_1_Havana_Cuba.jpg|mini|220px|''El Capitolio'', bivše sjedište kubanskog parlamenta, danas Kubanska Akademija Znanosti]]
Havana je jedinstvena radi svojih neusporedivih arkada izgrađenih uglavnom od španjolskih imigranata. Mnogi unutrašnji ''patio'' (središnje dvorište zgrada, tradicionalno u španjolskoj i sredozemlju) ostaju slični arhitekturi u [[Sevilla|Sevilli]], [[Cádiz]]u i [[Granada|Granadi]]. [[Neoklasicizam#Arhitektura|Neoklasicizam]], na kojeg se može naići u cijelom gradu, utjecao je na sve nove zgrade u Havani. Tada su uvedene mnoge urbane značajke, uključući plinsku javnu rasvjetu 1848.,<ref name="HAVA60">{{cite web
|publisher=havanaarchitecture.info
|url=http://www.havanaarchitecture.info/neo-classical.html
|title=Neo-Classical
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-04-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100401113124/http://www.havanaarchitecture.info/neo-classical.html
|deadurl=yes
}}</ref> i željeznicu 1837. U drugoj polovici 18. vijeka, naglo su napredovale proizvodnja kave i šećera, što je znatno utjecalo na razvoj najistaknutijeg arhitektonskog stila u Havani. Mnogi bogati ''Habaneros'' bili su nadahnuti [[Francuska|Francuskom]], što je vidljivo u interijerima kuća više klase kao palača 
''Aldama'', izgrađena 1844., najznačajnije neoklasične rezidencijalne građevine u Havani koja je udarila pečat dizajnu mnogih kuća iz tog doba, s portalima neoklasičnih stupova usmjerenih prema otvorenim prostorima ili dvorištima.<ref name="HAVA60"/> Značajni primjeri kasnog neokasicizma u Havani također su ''El capitolio'' i Univerzitet u Havani. Kupola ''Capitolia'' sa 62 metra visine bila je najviša građevina u gradu i primjer američkog utjecaja u to doba.

Godine 1925., [[Jean-Claude Nicolas Forestier]], upravitelj urbanog planiranja u Parizu, preselio se na pet godina u Havanu radi suradnje s arhitektima i pejzažnim dizajnerima. Njegoj je cilj bio stvoriti skladnu ravnotežu između klasične izgradnje i tropskog pejzaža. Obuhvatio je i povezao gradsku cestovnu mrežu dok je naglasio istaknute znamenitosti. Njegov utjecaj ostavio je snažan otisak na Havani, premda mnoge zamisli nisu bile realizirane radi velike depresije 1929.<ref name="HAVA60"/> Za vrijeme prvih desetljeća 20. vijeka Havana se širila brže nego ikada u svojoj historiji. Veliko bogatsvo potaknulo je arhitekturu pod stranim utjecajima. Vrhunac neoklasicizma zbio se izgradnjom Vedada, započetog 1859., te je cijela četvrt pokrivena građevinama pravilnih proporcija.

;Art Nouveau, Art Deco i Eklekticizam
[[Image:Bacardi Building.jpg|mini|220px|Palača Bacardi]]
Na prelazu iz 19. u 20. vijek, Havana, zajedno s [[Buenos Aires]]om, bila je u arhitektonskom smislu najznačajniji i najveličanstveniji grad [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Taj period, poznat kao ''vacas gordas''<ref name="HAVA62">{{cite web
|publisher=Memoria de Cuba
|url=http://vimeo.com/4943623
|title=Ibara en 1919. Año de "vacas gordas" para la Industria Azucarera cubana
}}</ref> (debele krave), prikazuje značajne primjere građevina pod utjecajem međunarodnih stilova kao [[Art Nouveau]], [[Art Deco]] i [[Eklekticizam]]. Predgrađa su se razvila u današnje četvrti poznate kao Miramar, Marianao, Vedado i Playa. Elitni Miramar, uređen  po geometrijski zacrtanim planom ulica, uglavnom je naseljen diplomatima i strancima. Željeznički terminal (1912.) dobar je primjer Art Nouveau stila. Zgrada ''Lopez Serrano'', koja je utjecala na mnoge zgrade u Miamiju i [[Los Angeles]]u, izgrađena je 1932., nadahnuta [[Rockefeller Center|Rockefeller centrom]] u [[New York]]u prema projektu Ricarda Mire,<ref name="HAVA63">{{cite web
|publisher=HavanaArchitecture.org
|url=http://havanaarchitecture.org/1900_1939/view.cfm?bID=5
|title=Lopez Serrano Building
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2011-10-16
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111016014621/http://havanaarchitecture.org/1900_1939/view.cfm?bID=5
|deadurl=yes
}}</ref> te je bila prva visoka zgrada na Kubi. Palača ''Bacardi'' (1930.), bivše sjedište čuvene kompanije za proizvodnju alkoholnih pića [[Bacardi]], koja se nakon nacionalizacije ranih 1960-ih preselila u [[Hamilton (Bermudi)|Hamilton]] na [[Bermudi]], jedna je od najznačajnijih građevina u Havani i najbolji primjer [[Art Deco]]a.<ref name="HAVA64">{{cite web
|publisher=lovelycuba.com
|url=http://www.lovelycuba.com/bacardi_esp.htm
|title=Edificio Bacardí - Derroche de fantasía
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2008-01-09
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080109014341/http://www.lovelycuba.com/bacardi_esp.htm
|deadurl=yes
}}</ref> Godina 1929. - 1930., u doba kada je Havana bila prva turistička destinacija za amerikance, prema projektu njujorškog projektnog biroa ''McKim, Mead, and White'',<ref name="HAVA65">{{cite web
|publisher=Hotel Nacional de Cuba - The national hotel of Cuba
|url=http://www.hotelnacionalcuba.com/hotel-nacional-history-1.htm
|title=Hotel Nacional de Cuba - History
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2015-02-13
|archive-url=https://web.archive.org/web/20150213093259/http://hotelnacionalcuba.com/hotel-nacional-history-1.htm
}}</ref> izgrađen je na manjem brežuljku na ulasku u zaljev, ''Hotel Nacional de Cuba'' kojeg karakterizira eklektička mješavina arhitektonskih stilova.

;Modernizam
[[Image:Edificio_Focsa.jpg|mini|220px|''Edificio Focsa'']]
Havana, kao i [[Las Vegas, Nevada|Las Vegas]] 1940-ih i 1950-ih, razvila se kao turistička destinacija i centar igračnica. Mnoge visoke uredske zgrade i stambeni kompleksi zajedno s nekoliko hotela izgrađenih 1950-ih, dramatično su promijenili gradski pejzaž. Istaknuti primjeri modernističke arhitekture iz tog doba su hotel ''Habana Libre'' (1958.), koji je prije revolucije bio hotel
[[Hilton Hotels|Hilton]],<ref name="HAVA66">{{cite web
|publisher=Hotel Habana Libre .com - Cuba
|url=http://www.hotelhabanalibre.com/habanalibre.php?pg=pg_arq
|title=Hotel Habana Libre Architecture
}}</ref> i kinematograf ''La Rampa'' (1955.).<ref name="HAVA67">{{cite web
|publisher=Cinema Treasures
|url=http://cinematreasures.org/theater/22182/
|title=Cine La Rampa
}}</ref> Na projektima u Havani radili su čuveni arhitekti kao [[Walter Gropius]], [[Richard Neutra]] i [[Oscar Niemeyer]], dok se na arhitekturi toga doba primjećuju i utjecaji [[Le Corbusier]]a i [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Miesa van der Rohea]].

''Edificio Focsa'' (1956.) jedna je od značajnijih građevina u Havani 1950-ih.<ref name="HAVA68">{{cite web
|publisher=Cuba News Headlines
|url=http://www.cubaheadlines.com/2008/04/09/10340/the_majestic_focsa_building_in_cuba.html
|title=The Majestic FOCSA Building in Cuba
}}</ref> 35-katni kompleks bio je zamišljen i temeljen na idejama Le Corbusiera o samodostatnom gradu unutar grada. Sadržio je 400 apartmana, garaže, supermarket i restoran na najvišem katu. U svoje doba to je bila najviša betonska struktura na svijetu (bez korištenja čelične konstrukcije) i vrhunski simbol luksuza i neumjerenosti. Havana Riviera Hotel (1957.), projekt Irvinga Feldmana, 21-katna građevina s 440 soba, još je jedna impresivna futuristička zgrada podignuta u zoni Vedada. Kada je bila otvorena, Riviera je bila najveći namjenski izgrađeni casino-hotel na Kubi i bilo gdje na svijetu osim Las Vegasa (prestigao ga je u dimenzijama ''Havana Hilton'' iduće godine). Bio je u vlasništvu 
''Caja de Retiro Gastronómico'' (Mirovinski fond ugostiteljskih radnika) i namjera je bila izjednačiti luksuz i uslugu najboljih hotela u Las Vegasu. [[Josep Lluís Sert]] također je projektirao umjetni otok ispred Malecóna čija je izgradnja bila planirana 1960-ih, kao kompleks s golemim modernim tornjevima, hotelima, igračnicama i trgovačkim centrima koji bi podržavao rastući turizam u gradu. Kao i mnogi drugi projekti planirani za izgradnju poslije 1959., nikada nije bio realiziran.

===Četvrti===
[[Image:Old_Havana_street.jpg|mini|220px|''La Habana Vieja'']]
;Stara Havana
Stara Havana (''La Habana Vieja''), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.<ref name="HAVA5"/> Stara Havana s fortifikacijama uvrštena je na [[Popis mjesta svjetske baštine u Americi|popis]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a 1982.<ref name="HAVA11"/>

;Kineska četvrt
Kineska četvrt u Havani (''Barrio Chino''), jednom najveća i najživopisnija kineska četvrt u Latinskoj Americi, izrasla se početkom 20. vijeka kada su španjolski naseljenici doveli stotine 
tisuća [[Kinezi|kineskih]] radnika iz [[Guangdong]]a, [[Fujian]]a, [[Hong Kong]]a i [[Makao|Makaa]] kao zamjenu ili pomoć afričkim robovima. Nakon izvršenja osmogodišnjeg ugovora, ili stjecanja slobode na druge načine, mnogi kineski imigranti trajno su se naselili u Havani. Na svom vrhuncu, Kineska četvrt je sadržila 44 gradska bloka s mnogim kineskim restoranima, praonama, bankama, apotekama, teatrima i nekoliko novina na kineskom jeziku. Središte četvrti, ''el Cuchillo de Zanja'' (ili Zanja Kanal), pješačka je ulica ukrašena mnogim crvenim lampionima, crvenim papirnim zmajevima i drugim Kineskim folkornim detaljima. Također, četvrt ima dva [[paifang]]a: veći na ''Calle Dragones'', za kojeg je 1990-ih materijal poklonila [[Kina|Narodna Republika Kina]],<ref name="HAVA20">{{cite web
|publisher=Rafaela Manso, radiohc.cu
|url=http://radiohc.cu/espanol/turismo/especiales/barriochino.htm
|title=El Barrio Chino de la Habana
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2007-10-12
|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012163235/http://radiohc.cu/espanol/turismo/especiales/barriochino.htm
|dead-url=yes
}}</ref> i manji na ''el Cuchillo de Zanja''. Prosperitet kubanskih Kineza prekinut je kada je nakon revolucije 1959. ukinuto privatno poslovanje, natjeravši desetine tisuća poslovno orjentiranih Kineza u emigraciju, uglavnom u Sjedinjene Države. Potomci danas nastoje sačuvati i oživjeti svoju kulturu.<ref name="HAVA29">{{cite web
|publisher=cubanet.org
|url=http://www.cubanet.org/CNews/y01/apr01/27e5.htm
|title=Chinatown is fading with age in Cuba
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2007-09-27
|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927004533/http://www.cubanet.org/CNews/y01/apr01/27e5.htm
|dead-url=yes
}}</ref> Dodatno, Kineska četvrt je danas jedina zona koja uživa autonomiju na mnoge zakone koji važe za ostatak Kube. Restorani, kao primjer, nisu u državnom vlasništvu niti ovise o zakonima za privatne restorane.

;Vedado
Špa. ''El Vedado'', središte je i glavna poslovna četvrt Havane, smještena između ''Centro Habana'' na istoku i četvrti ''Miramar/Playa'' na zapadu. Glavna ulica, koja teče u smjeru istok-zapad, je ''Calle 23'', također poznata i kao ''La Rampa''. Sjeverni rub četvrti je obalno šetalište ''Malecón'', popularno okupljalište u gradu. Vedado je dio općine ''Plaza de la Revolucion''.

;Miramar
Elitna četvrt u općini ''Playa'', poznata po mnogim inozemnim veleposlanstvima, smještenih većinom na ''Quinta Avenida'' (Peta avenija), lijepa je rezidencijalna zona i jedna od ljepših četvrti u Havani. Prije revolucije ovdje su bile smještene mnoge luksuzne rezidencije i ''Country'' klubovi, kasnije nacionalizirani. U Miramaru se nalazi i mnogi hoteli, plaže i privatne kuće za iznajmljivanje. Na prelazu iz 1990-ih u 2000-e, u četvrti je izgrađeno nekoliko uredskih zgrada u kompleksu nazvanim ''Centro de Negocios Miramar'' - "Trgovački centar Miramar".

===Monumenti===

* ''Fortaleza San Carlos de la Cabaña'', utvrda locirana na istočnoj strani zaljeva Havana. La Cabaña je najimpresivnija utvrda iz kolonijalnog doba, posebno zidine izgrađene (istovremeno s utvrdom ''El Morro'') krajem 18. vijeka.
* ''El Capitolio Nacional'', kolosalna građevina izgrađena 1929. kao senat i zastupnički dom, prepoznatljiva je po svojoj kupoli koja dominira gradskim pejzažem. Unutrašnjost karakterizira treći najveći kip na svijetu izložen u zatvorenom prostoru, ''La Estatua de la República''. Danas, palača je sjedište Kubanske akademije znanosti i ''Museo Nacional de Historia Natural'' (Nacionalni prirodoslovni muzej), koji sadrži najveću prirodoslovnu zbirku u zemlji.
* ''Castillo de los Tres Reyes Magos del Morro'', također i kraće ''El Morro'', pitoreskna je tvrđava na ulazu u zaljev, izgrađena radi obrane od piratskih napada.
* ''Castillo San Salvador de la Punta'', manja utvrda izgrađena u 16. vijeku na zapadnoj strani ulaza u luku, igrala je ključnu ulogu u obrani Havane u vrijeme prvih vijekova kolonizacije. Na tvrđavi se još nalazi dvadesetak starih topova i drugi vojni antikviteti.
* ''El Cristo de La Habana'', statua Isusa Krista koja udjeljuje blagoslov gradu s druge strane zaljeva, nalik na čuveni [[Kip Krista Iskupitelja]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Mramorno djelo kiparice Jilme Madere podignuto je 1958, samo nekoliko dana prije ulaska Fidela Castra u Havanu za vrijeme Kubanske revolucije. 
* ''Gran Teatro de La Habana'', Veliko kazalište Havane, čuveno po hvaljenom Nacionalnom Kubanskom Baletu, ponekad ugošćuje i predstave Nacionalne opere. Teatar je poznat i po koncertnoj dvorani ''Garcia Lorca'', najvećoj na Kubi.
* ''Hotel Nacional de Cuba'', Art Deco Hotel, izgrađen 1929.-1930.
* ''El Malecón Habanero'', avenija koja se proteže duž obalnog zida izgrađenog na sjevernoj obali Havane, od stare Havane do rijeke Almendares River, i tvori sjevernu granicu stare Havane i četvrti Centro Habana i Vedado.
* ''Museo de la Revolución'', muzej revolucije, smješten u bivšoj [[Predsjednička rezidencija|predsjedničkoj palači]], s jahtom [[Granma (jahta)|Granma]] izloženom u muzeju.
*''Paseo del Prado'', je avenija koja u smjeru sjever-jug razdvaja općine ''Habana Vieja'' i ''Centro Habana''. Izgrađena je 1772. pod kolonijalnom vladavinom Markiza e la Torre, generalnog kapetana (guvernera) otoka. Prvo ime ulice bilo je ''Alameda de Extramuros'', radi izvorne pozicije izvan zidina. Na ''Paseo del Prado'' nalazi se osam brončanih skulptura lavova.
*''Castillo de la Real Fuerza'' je utvrda na sjevernoj strani luke. Izvorno izgrađena radi obrane od piratskih napada, i kao rezidencija generalnih kapetana (guvernera) otoka, bila je zakinuta lošom [[Strategija|strateškom]] pozicijom preduboko u zaljevu. Smatra se najstarijom kamenom utvdom u Americi, i 1982. zajedno sa starim središtem grada, uvrštena je na popis Svjetske baštine [[UNESCO]]-a.
 
== Kultura ==
Havana, vodeći kulturni centar zemlje, nudi široki izbor atrakcija u rasponu od muzeja, palača, crkava, tvrđava, baleta, do umjetničkih i muzičkih festivala i tehnoloških izložbi. Obnova stare Havane nudi nove atrakcije, uključujući muzej eksponata iz kubanske revolucije. Vlada znatno potiče kulturne aktivnosti, od kojih su mnoge besplatne ili zahtjevaju samo minimalnu naplatu.

Prije revolucije, u Havani je djelovalo 135 kinematografa, više nego u New Yorku ili Parizu.<ref name="HAVA13">{{cite web
|publisher=FrontPageMagazine.com
|url=http://97.74.65.51/readArticle.aspx?ARTID=33599
|title=Cuba: A Cemetery of Hopes
}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> S nacionalizacijom, zatvarani su jedan po jedan, radi pomanjkanja održavanja, filmova ili električne energije.

;Likovne umjetnosti

Mala neoklasična palača locirana u Vedadu, bivša rezidencija grofice ''Revilla de Camargo'', danas je Muzej likovnih umjetnosti (''Museo de Artes Decorativas'')<ref name="HAVA21">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://paseosporlahabana.com/1394/habana-guia-museo-de-las-artes-decorativas--malecon.html
|title=Museo de las Artes Decorativas, Malecon
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-04-29
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100429034356/http://www.paseosporlahabana.com/1394/habana-guia-museo-de-las-artes-decorativas--malecon.html
|deadurl=yes
}}</ref>. Poznat kao "mala francuska palača Havane", izgrađen je 1924. - 1927. prema projektu arhitekata P. Virada i M. Destuquea, nadahnutim francuskom [[Renesansa|renesansom]]. Raskošni postav europskih dragocijenosti 18. i 19. vijeka podsjeća na vremena kada je Havana nazivana "Pariz Antila". U francuskoj sobi izložena je bista [[Marija Antoaneta|Marije Antoanete]], dok su u drugim prostorima izložene kolekcije kineskih paravana, [[Engleska|engleskog]] namještaja i pejzažnog slikarstva. Također, u postavu muzeja između ostalog nalazi se 33&nbsp;000 djela iz doba [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]], [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]] i [[Napoleon III.|Napoleona III.]], orientalne umjetnosti, kolekcije francuskog, engleskog i kineskog porculana.

Nacionalni muzej lijepih umjetnosti u Havani (''Museo Nacional de Bellas Artes de La Habana''), sadrži kolekciju kubanske umjetnosti od [[Kolonijalizam|kolonijalne]] do suvremene. Muzej je smješten u dvije zgrade, jedna posvećena kubanskoj i univerzalnoj umjetnosti, dok druga, nazvana ''Palacio del Centro Asturiano'',<ref name="HAVA22">{{cite web
|publisher=museonacional.cult.cu
|url=http://www.museonacional.cult.cu/asturiano/historia.php?&id=2
|title=Museo de Arte Universal. Centro Asturiano de La Habana
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2008-02-12
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080212132521/http://www.museonacional.cult.cu/asturiano/historia.php?&id=2
|dead-url=yes
}}</ref> sadrži isključivo kubanske umjetničke kolekcije. U nekoliko muzeja u staroj Havani izloženo je pokućstvo, srebrnina, [[lončarstvo]], [[staklo]] i drugi eksponati iz kolonijalnog perioda, među kojima se posebno ističu ''Palácio dos Capitanes Generales'', bivša rezidencija španjolskih guvernera, i ''Casa de Africa'', s impresivnom kolekcijom [[Afro-kubanci|afro-kubanskih]] religioznih rukotvorina. Drugi muzeji uključuju ''Casa de los Árabes'' i ''Casa de Asia'' s [[Bliski istok|bliskoistočnim]] i [[Daleki istok|dalekoistočnim]] kolekcijama. Mnogi od tih manjih muzeja smješteni su u starim elegantnim kućama španjolske arhitekture s prozračnim središnjim dvorištima. ''Museo de Finanzas'' većinom je prazan trezor gdje je bivši diktator [[Fulgencio Batista]] skrivao svoj plijen, s manjom zbirkom starih novčanica. ''Museo del Automobil'' posjeduje dojmljivu kolekciju vozila koja datiraju do 1905., među ostalima i [[Rolls-Royce]] koji je pripadao Batisti i [[Chevrolet]] kojim je upravljao [[Che Guevara]].

Muzej revolucije (''Museo de la Revolución''), smješten je u bivšoj predsjedničkoj palači izgrađenoj prema projektu arhitekata Carlosa Marurija i Paula Belaua u eklektičkom stilu koji kombinira španjolske, francuske i njemačke arhitektonske elemente. U muzeju je dokumentirana kubanska historija od početka "neokolonijalnog perioda". Osim muzeja u staroj Havani, nekoliko ih je smješteno i u Vedadu. Ukupno, Havana ima oko 50 muzeja, uključujući i Nacionalni muzej muzike,<ref name="HAVA69">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1607/habana-guia-museo-de-la-musica.html
|title=Museo de la Musica
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-22
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100122152609/http://www.paseosporlahabana.com/1607/habana-guia-museo-de-la-musica.html
|deadurl=yes
}}</ref> Muzej cigara,<ref name="HAVA70">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1662/habana-guia-fabrica-y-museo-de-puros-partagas.html
|title=Fabrica y Museo de Puros Partagas
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-26
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100126123857/http://www.paseosporlahabana.com/1662/habana-guia-fabrica-y-museo-de-puros-partagas.html
|deadurl=yes
}}</ref> Napoleonski,<ref name="HAVA71">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1594/habana-guia-museo-napoleonico.html
|title=Museo Napoleonico
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-11-05
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091105134402/http://www.paseosporlahabana.com/1594/habana-guia-museo-napoleonico.html
|deadurl=yes
}}</ref> Kolonijalni, Antropološki,<ref name="HAVA72">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1629/habana-guia-museo-antropologico-montane--vedado.html
|title=Museo Antropologico Montane, Vedado
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-06-20
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090620153121/http://www.paseosporlahabana.com/1629/habana-guia-museo-antropologico-montane--vedado.html
|deadurl=yes
}}</ref> Muzej Ernesta Hemingwaya,<ref name="HAVA74">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1280/habana-guia-museo-hemingway--san-francisco-de-paula.html
|title=Museo Hemingway, San Francisco de Paula
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-12-28
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101228010838/http://www.paseosporlahabana.com/1280/habana-guia-museo-hemingway--san-francisco-de-paula.html
|deadurl=yes
}}</ref> Muzej prirodnih znanosti, Gradski muzej, Arheološki, Zrakoplovni,<ref name="HAVA76">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1551/habana-guia-museo-del-aire.html
|title=Museo del Aire
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-06-18
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090618210104/http://www.paseosporlahabana.com/1551/habana-guia-museo-del-aire.html
|deadurl=yes
}}</ref> Farmaceutski, Muzej parfema,<ref name="HAVA73">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1693/habana-guia-habana-1791-o-museo-del-perfume.html
|title=Habana 1791 o Museo del Perfume
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2010-01-26
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100126124031/http://www.paseosporlahabana.com/1693/habana-guia-habana-1791-o-museo-del-perfume.html
|deadurl=yes
}}</ref> Sportski, Muzej oružja, Numizmatički muzej,<ref name="HAVA75">{{cite web
|publisher=paseosporlahabana.com
|url=http://www.paseosporlahabana.com/1609/habana-guia-museo-numismatico.html
|title=Museo Numismatico
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-04-22
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090422032127/http://www.paseosporlahabana.com/1609/habana-guia-museo-numismatico.html
|deadurl=yes
}}</ref> itd.

;Scenska umjetnost

Istaknuti teatar u Havani je [[barok]]ni ''Gran Teatro de La Habana'', jedan od najstarijih na svijetu i u doba svoje izgradnje (1837.) zahvaljujući talijanskom znanstveniku [[Antonio Meucci|Antoniu Meucciju]] jedan od tehnološki najnaprednijih. Teatar je danas sjedište Nacionalnog Kubanskog Baleta i Međunarodnog baletnog festivala U Havani. Glavno kazalište je auditorij 
''García Lorca'', s kapacitetom 1500 gledatelja, u kojem su nastupale čuvene kazališne zvijezde kao talijanski [[tenor]] [[Enrico Caruso]], [[Rusija|ruska]] balerina [[Ana Pavlova]] i francuska glumica [[Sarah Bernhardt]].

Značajan je također i ''Teatro Nacional de Cuba'' (Nacionalno Kubansko Kazalište), smješten u velikoj modernog zgradi dekoriranoj djelima kubanskih umjetnika, s dvije glavne dvorane: dvorana 
''Avellaneda'' i dvorana ''Covarrubias'', kao i manjim kazališnim prostorom na devetom katu. ''Teatro Karl Marx'' (Kazalište Karl Marx) zdanje je s golemim auditorijem kapaciteta 5500 mjesta, koje se većinom koristi za velike koncerte kubanskih i inozemnih zvijezda. Kantautori Carlos Varela, Silvio Rodríguez i Pablo Milanés, samo su neki od umjetnika koji su nastupali na toj pozornici. Nedavno, koncert u ''Teatro Karl Marx'' održala je [[UK|britanska]] pop grupa [[Manic Street Preachers]].

;Muzika
Kuba, i posebno Havana, jedno je od najznačajnijih središta latinoameričke muzike. Kubanska muzika specifična je sinteza španjolske muzike s muzikom afričkih crnaca, koji su kao robovi počeli naseljavati otok ubrzo poslije osvajanja. U kubanskoj zabavnoj i ozbiljnoj muzici crnački je utjecaj posebno ojačao u 20. st. Iz novijih susreta afričkih ritmova sa španjolskim melodijama i plesovima nastali su neki popularni plesovi koji su se proširili po cijelome svijetu: [[rumba]], [[mambo]], criolla, [[cha-cha-cha]], conga, danzon, son i dr., dok je u 19. vijeku Europu osvojio oblik kubanskog plesa i pjesme [[habanera]], španjolskog podrijetla.<ref>Muzička Enciklopedija, JLZ Zagreb 1974, II, s 393</ref>

Veliki internacionalni revival kubanske muzike, i latinskoameričke muzike uopće, potaknulo je objavljivanje albuma ''Buena Vista Social Club'' (1997.), kasniji istoimeni dokumentarac [[Wim Wenders|Wima Wendersa]], kao i koncerti u [[Amsterdam]]u i New Yorku. Izvorno, ''Buena Vista Social Club'' bio je 1940-ih klub u Havani poznat po muzičkim izvedbama i kao okupljalište muzičara. 1990-ih, skoro 50 godina nakon prestanka djelovanja, kubanski muzičar [[Juan de Marcos González]] i američki gitarist [[Ry Cooder]] potaknuli su snimanje albuma s nekim od izvornih muzičara koji djelovali na vrhuncu popularnosti kluba. Album i dokumentarac postigli su silan uspjeh i osvojili mnoge nagrade, te je kasnije više muzičara koji su sudjelovali, među kojima najpoznaitiji [[Compay Segundo]], [[Rubén González]], i [[Ibrahim Ferrer]], objavilo i solo albume. ''"Buena Vista Social Club"'' postao je zajednički naziv koji opisuje sve te nastupe i albume, i svojevrsni zaštitni znak "zlatnog doba" kubanske muzike od 1930-tih do 1950-ih.

== Ekonomija ==
===Industrija===
[[Image:Havana_cigar_factory.jpg|mini|220px|Tvornica cigara ''Partagas'']]
Ekonomija u Havani isprva se razvila na temelju svoje lokacije, koja je uvjetovala razvoj jednog od prvih velikih središta u Novom svijetu. Šećer i trgovina [[Robovlasništvo|robljem]] doveli su prvo bogatstvo u grad, i kasnije nakon nezavisnosti Havana je postala čuveno turističko središte. Unatoč nastojanjima vlade Fidela Castra da industrijsku proizvodnju proširi po cijelom otoku, Havana ostaje središtem većine kubanske industrije. Tradicionalna industrija šećera na kojoj se vijekovima temeljila industrija otoka, i koja obuhvaća tri četvrtine ukupnog izvoza, koncentrirana je na drugim lokacijama na Kubi. Ipak, pogoni lake industrije, mesne industrije, kemijske i farmaceutske industrije koncentrirani su u Havani. Također su značajne prehrambena, brodograđevna, automobilska i tekstilna industrija, dok se posebno ističu i tradicionalna proizvodnja [[Alkoholno piće|alkoholnih pića]], posebno [[rum]]a, i duhanskih proizvoda, kao čuvenih cigara ''Habanos''.<ref name="HAVA12">{{cite web
|publisher=macalester.edu
|url=http://www.macalester.edu/courses/geog61/jtahtinen/economy.html
|title=Economy
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2012-08-05
|archive-url=https://archive.today/20120805052129/http://www.macalester.edu/courses/geog61/jtahtinen/economy.html
|dead-url=yes
}}</ref> Premda su luke [[Cienfuegos]] i [[Matanzas]] razvijene pod revolucionarnom vlašću, Havana ostaje glavna kubanska luka; 50% uvoza i izvoza prolazi kroz Havanu. Luka također opslužuje i znatnu industriju ribarenja.

Nakon raspada Sovjetskog saveza 1991., Havana i Kuba iznenada su potonuli u najgoru ekonomsku krizu od [[Kubanska revolucija|revolucije 1959.]] Kriza, koja je bila službeno poznata kao ''Período especial en tiempo de paz'' (Posebni mirnodopski period), i sukladna nestašica hrane imali su velike posljedice na grad Havanu. Dodatno, osim pada u proizvodnji hrane potrebne glavnom gradu, nestašice goriva ugrozile su transport i uskladištenje poljoprivrednih proizvoda. U to doba, Kuba je istaknula turizam kao glavnu industriju oporavka nacionalne ekonomije, te je turizam danas glavna ekonomska grada Havane i Kube.<ref name="HAVA23">{{cite web
|publisher=Elisa Facio, Maura Toro-Morn and Anne R. Roschelle - uiowa.edu
|url=http://www.uiowa.edu/ifdebook/conferences/cuba/TLCP/Volume%201/Facio.pdf
|title=Tourism, Gender, and Globalization: Tourism in Cuba During the Special Period
}}</ref>

===Turizam===
[[Image:Habana_Libre_Hotel.jpg|mini|220px|Hotel ''Habana Libre'']]
[[Image:Hotel_Nacional_de_Cuba.jpg|mini|220px|''Hotel Nacional de Cuba]]
Prije [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] - posebno od 1915. do 1930. - [[turizam]] je nakon industrije šećera i [[duhan]]skih proizvoda bio jedan od glavnih izvora zarade na Kubi. Havana je bila najpopularnija destinacija na Karibima, posebno među građanima Sjedinjenih Država koji su tako nastojali zaobići restrikcije američkog [[Prohibicija|prohibicionizma]].

Nakon nekoliko velikih padova priljeva turista na otok, radi [[Velika gospodarska kriza|velike depresije]], kraja prohibicije u Sjedinjenim Državama i izbijanja [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Havana je ponovo postala značajna destinacija 1950-ih, kada je američki organizirani kriminal osigurao kontrolu nad većinom turističke industrije u zemlji. Radi spoja turizma s kockom i prostitucijom, revolucionarna je vlada, ustanovljena 1959., cijelom sektoru pristupila kao društvenom zlu koje treba iskorijeniti. Mnoge turističke djelatnosti zatvorene su i Nacionalni institut turističke industrije preuzeo je mnoge objekte (tradicionalno na raspolaganju samo bogatima) te ih učinio pristupačnim svim građanima.

S pogoršanjem kubansko-američkih odnosa i nametanjem trgovačkog embarga 1961., turizam je drastično opao i nije se oporavio više desetljeća, prema nekim pokazateljima najmanje do 1989. Revolucionarna vlada i posebno Fidel Castro, isprva su se protivili bilo kakvom bitnom razvoju turističke industrije. Ipak, krajem 1970-ih, Castro je promijenio stajalište i 1982. kubanska vlada je dozvolila strana ulaganja u više sektora, uključujući i turizam.

Kroz osnivanje poduzeća otvorenih takvim stranim ulaganjima (kao ''Cubanacan'', osnovano 1987.), Kuba je započela privlačiti kapital za razvoj hotelske industrije, što je povećalo broj turista s
130&nbsp;000 1980., na 326&nbsp;000 krajem tog desetljeća. Nakon znatnih investicija, turizam je na Kubi do 1995. postao vodeći ekonomski sektor.

===Trgovina i finacije===
Nakon revolucije, kubanski tradicionalno kapitalistički, amerikanizirani slobodno tržišni sistem zamijenjen je socijalističkim ekonomskim sustavom. Poduzeća u kubanskom i američkom vlasništvu nacionalizirana su, te je danas većina poslovnih djelatnosti na Kubi u državnom vlasništvu. U staroj Havani i u Vedadu djeluje nekoliko manjih privatnih poslova, kao krojačke radnje, ali njihov broj stalno opada. [[Bankarstvo|Bankarski]] sektor također je pod državnom kontrolom, te je Nacionalna banka Kube, sa sjedištem u Havani, centar kubanske ekonomije. Podružnice nacionalne banke u nekim slučajevima smještene su u zgradama koje su prije revolucije bile sjedišta kubanskih ili stranih banaka.

Vedado je danas financijska četvrt u Havani, glavne banke, zrakoplovne kompanije, trgovine, većina sjedišta kompanija, brojni stambeni neboderi i hoteli locirani su u toj zoni.<ref name="HAVA24">{{cite web
|publisher=Encyclopædia Britannica
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/624418/Vedado
|title=description (in Havana (Cuba): The city layout)
}}</ref> Od Kasnih 
1990-ih, Vedado je i glavna trgovačka četvrt.

== Promet ==
[[Image:Autobushabana.jpg|mini|220px|Gradski autobus u Havani (''OM'')]]
[[Image:IL_96_de_Cubana_de_Aviacion.JPG|mini|220px|Aerodrom ''José Martí'', [[Iljušin Il-96]] nacionalne zrakoplovne kompanije ''[[Cubana de Aviación]]'']]

Havana je bila poznata po izvrsnoj mreži javnog prijevoza autobusima i taxijima. 1921. je čak predložen i sustav podzemne željeznice po uzoru na njujorški.<ref name="HAVA25">{{cite web
|publisher=The New York Times
|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9F01EFDD143EEE3ABC4051DFBE66838A639EDE
|title=HAVANA SUBWAY PLANNED.; Cuban Commission Approves Project Modeled on System Here.
}}</ref><ref name="HAVA26">{{cite web
|publisher=books.google.com
|url=http://books.google.com/books?id=MiATAAAAYAAJ&pg=RA5-PA21&lpg=RA5-PA21&dq=havana+subway&source=bl&ots=LY-5pkT9PV&sig=rHozJRiQMtMs_KsMvGNswIvsVAk&hl=en&ei=scpwSujNNaKltge3ibWbDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6
|title=The Cuba review and bulletin, Volume 19 By Munson Steamship Line
}}</ref> 1959., autobusi u Havani obavljali su dnevno 29&nbsp;000 vožnji kroz gusti raspored ulica na usluzi 600&nbsp;000 stanovnika grada. Nakon revolucije prijevozna poduzeća su zapljenjena i dodijeljena Ministarstvu transporta (''Ministerio del Transporte'', MITRANS). U provinciji grada Havane, dužnosti provincijske uprave transporta provode se kroz 11 odjela, ali taj birokratski, kompleksni sustav središnje kontrole generira samo 8000 vožnji dnevno, za trostruko veću populaciju u odnosu na 1959.

Javni prijevoz ovisan je o vlastitom financiranju. Do 1994., vladina sredstva iz ministarstva transporta (oko 4 milijuna američkih dolara godišnje) korištena su za financiranje Provincijskog Transportnog 
Ravnateljstva u budžetu grada Havane. Javni prijevoz u Havani bio je uvijek kadar pokriti operativne troškove u [[Kubanski pezo|kubanskim pezosima]] kroz vozarine. No postojao je konstantni problem financiranja goriva, novih vozila, rezervnih dijelova i drugih snabdijevanja koja su zahtjevala stranu valutu kao američki dolar, što je dovelo do smanjenja usluga. Kao rješenje tog problema, tvrtke koje generiraju stranu valutu (kao turistički taxiji, iznajmljivanje vozila i sl.) subvencioniraju druge službe, posebno ''OM'' i ''MetroBus''.

Dodatno, tim planiranja usluga iz pariškog ''RATP''-a (Autonomna ustanova pariških transporta, ''Régie autonome des transports parisiens'') radio je na redefiniranju mreže javnog prijevoza u glavnom gradu. Glavni cilj tog projekta bila je racionalizacija broja postojećih linija radi zadovoljavanja aktuelnog broja putnika. Prva od tih novih linija već je uvedena.

;Zračni prijevoz
Havana je bila odredište prvog međunarodnog leta jedne američke zrakoplovne kompanije: 1927., let [[Pan American World Airways|Pan American Airwaysa]] iz [[Key West, Florida|Key Westa]], na Floridi, sletio je u Havanu. 1946. Kubanac Reinaldo Ramirez osnovao je avionsku liniju Havana - Madrid, prvu iz Latinske Amerike za Europu: Zrakoplov je bio nazvan ''"La Ruta de Colon"'', (Kolumbov put), dok se kompanija zvala ''Aerovias Cubanas internacionales''. Zračna luka [[Zračna luka Havana José Martí|José Martí]] nalazi se oko 11&nbsp;km južno od središta grada, i glavno je središte nacionalne zrakoplovne kompanije [[Cubana de Aviación]] i kompanije [[Aero Caribbean]]. Promet kroz glavnu zračnu luku u Havani iznosi nekoliko milijuna putnika godišnje, ili, zajedno sa zračnom lukom ''Juan Gualberto Gómez'' u [[Varadero|Varaderu]], 80% međunarodnih putnika na Kubi. 25 međunarodnih kompanija Havanu povezuju s 60 destinacija u cijelom svijetu, većinom u Europi, Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj Americi, i 3 nacionalne kompanije letovima za 16 destinacija na Kubi. Druga zračna luka u Havani je ''Playa Baracoa'', manji aerodrom na zapadu grada koji se koristi za domaće letove, većinom kompanije  
''Aerogaviota''. Kubanskim putnicima potrebna je dozvola za napuštanje otoka, dok je Kubancima koji žive u inozemstvu potrebna viza da bi posjetili svoju zemlju.

;Željeznice
Havanu opslužuje mreža prigradskih, međugradskih i dugih željezničkih pruga, jedina u karipskoj regiji. Željeznice su u državnom vlasništvu i pod upravom Saveza željeznica Kube (''Union de Ferrocarriles de Cuba'', UFC). Željezničke linije povezuju Havanu iz središnje stanice ''La Coubre'' i ''Casablanca'' s raznim [[Kubanske Pokrajine|kubanskim provincijama]]. Aktuelni godišnji broj putnika je oko 12 milijuna, ali potrebni kapacitet je oko 2 do 3 puta veći. Najprometnije linije 1 i 2 između Havane i Santiaga de Cuba, koriste klimatizirane francuske vagone nabavljene 2000., i radi toga su poznate kao ''"el tren francés"'' (francuski vlak). U doba najvećeg prometa tijekom godine (ljetna sezona, božić i uskrs), prometuju dnevno, dok u ostalim razdobljima svaki drugi dan. Vagoni su izvorno korišteni na linijama [[Trans Europ Express]] između Pariza, [[Bruxelles]]a i [[Amsterdam]]a prije nego što su zamijenjeni vlakovima velike brzine [[Thalys]]. Kubanskim željeznicama isporučeni su 2001., i nude dvije putničke klase, osnovna 
''"especial"'' i luksuzna ''"primera especial"''.

;Autobusi
[[Image:Plano_rutas_Habana.jpg|mini|lijevo|220px|Shema gradskog prijevoza]]
Javni autobusni prijevoz u Havani provode dva odjela: ''Omnibus Metropolitanos'' (OM) i ''MetroBus''. Odjel ''Omnibus Metropolitanos'' raspolaže s jednim od najvećih i najviše korištenih voznih parkova autobusa [[Javni prijevoz|javnog prijevoza]] u zemlji, s vrlo raznolikim autobusima, starijih i novijih, uglavnom polovni [[Busscar|Busscar Urbanuss]] proizvedeni od [[Mercedes-Benz]]a s dodatnih 255 nabavljenih 2004.,<ref name="HAVA27">{{cite web
|publisher=Granma International
|url=http://www.granma.cu/INGLES/2004/septiembre/juev30/40fit-i.html
|title=INTERNATIONAL TRANSPORTATION FAIR IN HAVANA Business in excess of $100 million
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2004-10-30
|archive-url=https://web.archive.org/web/20041030233039/http://www.granma.cu/INGLES/2004/septiembre/juev30/40fit-i.html
|dead-url=yes
}}</ref> i zloglasni ''camellos''
(deve), kamionske prikolice prilagođene putničkom prijevozu. Kubanska vlada namjerava investirati milijune američkih dolara u nabavku 1500 novih [[Yutong]] gradskih i 1000 regionalnih autobusa 
u periodu od 5 godina, što je nažalost premalo u odnosu na stvarne potrebe prijevoznih usluga. Na Kubi djeluje i nekoliko među-provincijskih autobusnih službi kao ''Astro'', redovni nacionalni 
javni prijevoznik koji glavni grad povezuje s cijelim otokom. 2005., ''Astro'' je u potpunosti obnovio svoj vozni park s novim [[Yutong Group|Yutong autobusima]].

Odjel ''Metrobus'' poznat je po autobusima ''"camellos"'', prilagođenim kamionskim prikolicama koje voze na najprometnijim linijama. ''"Camellos"'' ("deve", tako nazvani radi svog oblika koji 
ističe dvije grbe), autentično su kubanski izum, primjenjen nakon raspada Sovjetskog Saveza i za vrijeme posebnog perioda. Odjel ''Metrobus'' nabavio je sedam [[Zglobni autobus|zglobnih autobusa]] koji trenutno prometuju na liniji M-5 od općine La Lisa do Vedada. Sve ''camello'' prikolice biti će zamijenjene novim zglobnim autobusima.

Linije javnog prijevoza ''MetroBus'' (bivše linije ''camello'')
* '''M-1''' ''Alamar'' - ''Vedado'' via Fraternidad 
* '''M-2''' ''Fraternidad'' - ''Santiago de Las Vegas'' 
* '''M-3''' ''Alamar'' - ''Ciudad Deportiva'' 
* '''M-4''' ''Fraternidad'' - ''San Agustin'' via Marianao
* '''M-5''' ''Vedado'' - ''San Agustin'' 
* '''M-6''' ''Calvario'' - ''Vedado'' 
* '''M-7''' ''Parque de la Fraternidad'' - ''Alberro'' via Cotorro

== Uprava ==
===Vlada===
Havanom upravlja gradsko vijeće, s gradonačelnikom kao glavnim administrativnim službenikom. Grad ipak ovisi o nacionalnoj vladi za većinu proračunskih i političkih smjernica. Sjedište državne vlasti, koje se nalazi u Havani igra izvanredno vidljivu ulogu u životu grada. Osim toga, sveobuhvatni autoritet mnogih državnih institucija, među kojima [[Komunistička Partija Kube]] 
(''Partido Comunista de Cuba''; PCC), Revolucionarne Oružane Snage (Kubanska vojska ''Fuerzas Armadas Revolucionarias''), milicija i grupe nazvane Komiteti za obranu revolucije (''Comités de Defensa de la Revolución'' CDR), doveo je do opadanja uloge gradske vlade, koja ipak brine za osnovne gradske usluge.

Grad Havana graniči s provincijom Havana, te Havana djeluje i kao grad i kao provincija. Djeluju dva združena savjeta gdje se sastaju gradske i provincijske vlasti, jedan obuhvaća općinske i provincijske lidere na nacionalnom nivou, dok drugi obuhvaća gradski i provincijski savjet. Havana se dijeli na 15 sastavnih općina, Do 1976. postojalo je šest podrazdjela, kada su gradske granice proširene na cijelu metropolitansku zonu.

===''Municipios''===
Grad se dijeli na 15 ''municipios'' - opštine ili okruzi. (Brojevi se odnose na plan gore).

{|class="sortable wikitable" border="1"
|-
!Općine/Okruzi
!Stanovništvo (2004.)
!Površina <br />(km<sup>2</sup>)
!Gustoća (/km<sup>2</sup>)
!Lokacija
!Napomene
|-
|[[Arroyo Naranjo, Kuba|Arroyo Naranjo]]
| 210&nbsp;053
| 83
| 2531
| <small>{{Coord|23|00|52|N|82|18|11|W|format=dec|name=Arroyo Naranjo}}</small>
| (10)
|-
|[[Boyeros]]
| 188&nbsp;593
| 134
| 1407
| <small>{{Coord|22|58|41|N|82|23|23|W|format=dec|name=Boyeros}}</small>
| (1)
|-
|[[Centro Habana, Kuba|Centro Habana]]
| 158&nbsp;151
| 4
| 39&nbsp;538
| <small>{{Coord|23|08|9|N|82|22|56|W|format=dec|name=Centro Habana}}</small>
| (6)
|-
|[[Cerro, Kuba|Cerro]]
| 132&nbsp;351
| 10
| 13&nbsp;235
| <small>{{Coord|23|06|49|N|82|21|48|W|format=dec|name=Cerro}}</small>
| (8)
|-
|[[Cotorro, Kuba|Cotorro]]
| 74&nbsp;650
| 66
| 1131
| <small>{{Coord|23|00|17|N|82|12|49|W|format=dec|name=Cotorro}}</small>
| (12)
|-
|[[Diez de Octubre, Kuba|Diez de Octubre]]
| 227&nbsp;293
| 12
| 18&nbsp;941
| <small>{{Coord|23|05|49|N|82|20|24|W|format=dec|name=Diez de Octubre}}</small>
| (9)
|-
|[[Guanabacoa]]
| 112&nbsp;964
| 127
| 889
| <small>{{Coord|23|05|55|N|82|14|59|W|format=dec|name=Guanabacoa}}</small>
| (13)
|-
|[[Habana del Este|La Habana del Este]]
| 178&nbsp;041
| 145
| 1228
| <small>{{Coord|23|09|44|N|82|14|58|W|format=dec|name=La Habana del Este}}</small>
| (15)
|-
|[[Stara Havana|La Habana Vieja]]
| 95&nbsp;383
| 5
| 19&nbsp;077
| <small>{{Coord|23|08|14|N|82|21|57|W|format=dec|name=La Habana Vieja}}</small>
| (7)
|-
|[[La Lisa, Kuba|La Lisa]]
| 131&nbsp;148
| 38
| 3451
| <small>{{Coord|23|01|57|N|82|28|42|W|format=dec|name=La Lisa}}</small>
| (2)
|-
|[[Marianao]]
| 135&nbsp;551
| 21
| 6455
| <small>{{Coord|23|04|45|N|82|24|0|W|format=dec|name=Marianao}}</small>
| (4)
|-
|[[Playa, Havana|Playa]]
| 186&nbsp;959
| 36
| 5193
| <small>{{Coord|23|05|39|N|82|26|56|W|format=dec|name=Playa}}</small>
| (3)
|-
|[[Plaza de la Revolución]]
| 161&nbsp;631
| 12
| 13&nbsp;469
| <small>{{Coord|23|08|0|N|82|23|15|W|format=dec|name=Plaza de la Revolución}}</small>
| (5)
|-
|[[Regla, Kuba|Regla]]
| 44&nbsp;431
| 9
| 4937
| <small>{{Coord|23|08|11|N|82|18|5|W|format=dec|name=Regla}}</small>
| (14)
|-
|[[San Miguel del Padrón]]
| 159&nbsp;273
| 26
| 6126
| <small>{{Coord|23|03|19|N|82|16|55|W|format=dec|name=San Miguel del Padrón}}</small>
| (11)
|}
:<small>''Izvor: Stanovništvo na popisu 2004.''</small><ref name="HAVA1">{{cite web
|publisher=Atenas.cu
|url=http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA+No_3balance.htm
|title=Population trends, by Province and Municipality
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2007-09-27
|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927111826/http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA+No_3balance.htm
|dead-url=yes
}}</ref> {{Es icon}}</ref> <small>''Područje iz općinske redistribucije 1976.''</small><ref
name=statoids>{{cite web|url=http://www.statoids.com/ycu.html|title=Municipios of 
Cuba|author=Statoids|year=2003|month=July}}</ref>

==Demografija==
Bogati kulturni milje Havane ne uključuje samo [[Španjolci|Španjolce]] iz raznih regija [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]], već i druge europske narode. U doba prije dolaska Fidela Castra na vlast, grad je bio ekonomski i etnički podijeljen. Na jednu stranu egzistirala je manjina bogatih i obrazovanih zajedno sa snažnom srednjom klasom, dok je na drugoj strani bila većina radničke klase. Takva podjela bila je uglavnom bazirana na etničkoj podlozi: bijelci su većinom bili dobrostojeći dok crnci i mulati uglavnom siromašni. Ekonomska struktura nije nudila mnogo mogućnosti crncima i mulatima, osim u neprivlačnim zanimanjima, niti mnogo mogućnosti stjecanja obrazovanja. Sustav se promijenio nakon revolucije 1959., te su mogućnosti zaposlenja i obrazovanja ponuđene Kubancima svih etničkih skupina. Ipak, vodeće pozicije i studiji uglavnom su bili rezervirani samo za članove komunističke partije i priznate simpatizere, premda je to u novije doba ponešto ublaženo. U stambenoj politici, vlada slijedi službenu politiku nediskriminacije na temelju etničke podloge, te nezavisni promatrači uglavnom smatraju da se ta praksa savjesno provodi.

Za vrijeme 18. i 19. vijeka i početkom 20. vijeka, u Havanu su pristigli veliki valovi imigracije s [[Kanari|Kanara]], iz [[Katalonija|Katalonije]] i [[Galicija, Španjolska|Galicije]].

Kubanska vlada kontrolira useljavanje u Havanu na temelju činjenice da u metropolitanskoj zoni Havane (s oko 20% ukupne populacije u zemlji) korištenje zemlje, voda, električna energija, transport i drugi elementi gradske infrastrukture nisu dovoljni za aktuelnu gustoću stanovništva. Postoji stanovništvo unutranjih migranata u Havanu nazvanih ''"Palestinos"'' (Palestinci); porijeklom većinom iz istočne regije [[Oriente]].<ref name="HAVA28">{{cite web
|publisher=International Socialist Review
|url=http://www.isreview.org/issues/36/farber_ext.shtml
|title=45 years after the Cuban Revolution, Castro’s Cuba in Perspective
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2010-07-15
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100715134448/http://www.isreview.org/issues/36/farber_ext.shtml
|dead-url=yes
}}</ref> Havana ima značajnu [[Kinezi|kinesku]] manjinu, koja je prije revolucije brojila oko 200&nbsp;000, dok danas broji oko 100&nbsp;000 ljudi, i ne-kubansku populaciju nepoznatog obujma, uključujući i [[Rusi|Ruse]] koji su se konstantno useljavali za vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], i koji žive većinom u [[Habana del Este]] te nekoliko tisuća sjevernoafričkih izbjeglica mlađe dobi.

[[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] tvore najveću vjersku zajednicu u Havani. [[Židovi|Židovska]] zajednica u Havani smanjena je nakon revolucije s izvornih 15&nbsp;000, mnogi od kojih su izbjegli [[Nacionalsocijalizam|nacističkim]] progonima, na oko oko 1500 ljudi. Nakon što je Castro zauzeo vlast 1959., mnogi su napustili Kubu za Miami ili se vratili u [[Izrael]]. U Havani je nekada bilo pet [[sinagoga]] od kojih su preostale samo tri: [[Moderni Ortodoksni Judaizam|ortodoksna]], [[Konzervativni Judaizam|konzervativna]] i [[Sefardi|sefardska]]. Veljače 2007., [[New York Times]] je procijenio da u Havani živi oko 1500 Židova.<ref name="HAVA30">{{cite web
|publisher=The New York Times
|url=http://travel.nytimes.com/2007/02/04/travel/04journeys.html?em&ex=1170824400&en=254a263b2686376e&ei=5087%0A
|title=In Cuba, Finding a Tiny Corner of Jewish Life
}}</ref>

== Infrastruktura ==
===Obrazovanje===
:''Vidi još: [[Obrazovanje na Kubi]]''
[[Image:Front view of Universidad de La Habana.jpg|mini|220px|[[Univerzitet u Havani]]]]
Nacionalna vlada preuzima svu odgovornost za obrazovanje. U Havani djeluju osnovne, srednje i škole za profesionalno obrazovanje. Profesionalna Kubanska Nacionalna Baletna Škola s 4350 studenata, pod ravnateljstvom Ramone de Sáa, najveća je baletna škola na svijetu i najprestižnija baletna škola na Kubi.<ref name="HAVA31">{{cite web
|publisher=Bohemia
|url=http://www.bohemia.cubasi.cu/2006/04/28/cultura/ballet-formacion-humanista.html
|title=Por una formación humanista, La Escuela Nacional de Ballet desarrolla una experiencia única en el mundo, enmarcada en la Batalla de Ideas
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2009-06-23
|archive-url=https://web.archive.org/web/20090623000202/http://www.bohemia.cubasi.cu/2006/04/28/cultura/ballet-formacion-humanista.html
|dead-url=yes
}}</ref> S proširenjem škole 2002., od 52&nbsp;000 prijava odabrano je 4050 učenika.<ref name="HAVA31"/> Na Kubi svi imaju pravo na obrazovanje. Kvaliteta obrazovnih institucija varira, ali obrazovanje je besplatno i obavezno na svim nivoima osim višeg, također besplatnog, obrazovanja. [[Univerzitet u Havani|Sveučilište u Havani]] nalazio se u četvrti Vedado, osnovano je 1728., i smatrano je vodećom institucijom višeg obrazovanja zapadne hemisfere. Ubrzo nakon revolucije, sveučilište, kao i ostale obrazovne institucije, nacionalizirani su. Od tada je otvoreno nekoliko sveučilišta, kao politehnički institut ''"Joe Antonio Echeverria"'', s kojeg potječe velika većina današnjih kubanskih inženjera, i [[Latinoamerički medicinski fakultet]] (''Escuela Latinoamericana de Medicina'', ELAM).

===Zdravstvo===
:''Vidi još: [[Kubanski zdravstveni sustav]]''

Pod kubanskom vladom, svi građani pokriveni su nacionalnim planom zdrastvenog osiguranja. Uprava nacionalnog zdrastvenog sustava većinom je koncentrirana u Havani. Bolnicama u Havani upravlja nacionalna vlada, i građanima su određene bolnice i klinike u kojima mogu zatražiti zdrastvenu njegu. 1980-ih, Kuba je započela privlačiti pažnju cijelog svijeta radi svojih tretmana srčanih i očnih bolesti, od kojih se neki primjenjuju u Havani. Kao posljedica revolucije, na Kubi i u Havani već je dugo visoki standard zdrastvene zaštite.

===Usluge===
Javne usluge pod kontrolom su nekoliko nacionaliziranih državnih poduzeća koja su se razvila nakon kubanske revolucije, kao voda, električna energija, i kanalizacija. Proizvodnja električne energije bazira se na diesel [[Električni generator|generatorima]]. Većina izvornih elektrana, koje su djelovale prije preuzimanja kontrole od strane revolucionarne vlade, postale su dosta zastarjele. Događali su se nestanci energije koji su 1986. nacionalnu vladu potakli na investiranje 25 milijuna američkih dolara u modernizaciju energetskog sustava. Smatra se da je bilo koji dio Havane u zoni od pet minuta do prve vatrogasne jedinice; oprema je većinom nova.

== Sport ==
[[Image:Baseball_Stadium_in_La_Habana,_Cuba.jpg|mini|220px|Bejzbol stadion u Havani]]
Mnogi Kubanci strastveni su sportski navijači, koji većinom preferiraju [[bejzbol]]. U ''Serie Nacional de Béisbol'' dva su tima iz Havane: ''Industriales'' i ''Metropolitanos''. U gradu se nalazi nekoliko velikih sportskih stadiona, najveći od kojih je ''Estadio Latinoamericano''. Ulaz na sportske događaje uglavnom je besplatan, te se improvizirane utakmice igraju u četvrtima kroz cijeli grad. Društveni klubovi na plažama osiguravaju opremu za vodene sportove, i uključuju i restorane i plesne dvorane.
* Havana je bila domaćin [[Panameričke igre|Pan Američkim Igrama]] 1991. Stadioni i objekti za taj događaj izgrađeni su u relativno nenastanjenim istočnim predgrađima.
* Havana je bila domaćin [[Svjetski kup Atletici|Svjetskog kupa u Atletici]] 1992.
* Havana je bila kandidat za domaćina [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|2008.]] i  [[XXX. Olimpijske igre - London 2012.|2012.]], ali nije ušla u uži izbor.

== Istaknute ličnosti ==
{| 
| valign = "top" |
'''Istaknute ličnosti rođene u Havani'''
*[[Alicia Alonso]] (1920.) klasična balerina
*[[José Raúl Capablanca]] (1888. - 1942.), šahist
*[[Daína Chaviano]] (1960.) književnica
*[[Camilo Cienfuegos]] (1932. – 1959.) revolucionar
*[[Celia Cruz]] (1925. — 2003.) pjevačica
*[[Gloria Estefan]] (1957.) pjevačica
*[[Andy García]] (1956.) glumac
*[[Eusebio Leal]] (1942.) historičar
*[[Ernesto Lecuona]] (1895. - 1963.) pijanist i kompozitor
*[[William Levy]] (1980.) glumac
*[[José Lezama Lima]] (1910. - 1976.) književnik
*[[Dulce María Loynaz]] (1902. - 1997.) pjesnikinja
| valign="top" |
*[[José Julian Marti|José Marti]] (1853. - 1895.) pjesnik i političar
*[[Maria Teresa, Velika Vojvotkinja od Luksemburga|Maria Teresa Mestre]] (1956.) velika vojvotkinja Luksemburga
*[[Aylin Mujica]] (1974.) glumica i plesačica
*[[Joaquín Nin]]  (1879. – 1949.) pijanist i kompozitor
*[[Oswaldo Payá]] (1952.) politički aktivist
*[[Felipe Poey]] (1799. - 1891.) zoolog
*[[Jon Secada]]  (1962.) muzičar
*[[Félix Varela]] (1788. - 1853.) svećenik

'''Istaknute ličnosti vezane uz Havanu'''
*[[Alejo Carpentier]] (1904. – 1980.) književnik
*[[Ibrahim Ferrer]] (1927. – 2005.) pjevač i muzičar
*[[Ernest Hemingway]] (1899. – 1961.) književnik
*[[Pablo Milanés]] (1943.) muzičar
*[[Silvio Rodríguez]] (1946.) muzičar
*[[Compay Segundo]] (1907. – 2003.) muzičar
|}

{|
|-
|valign="top"|
[[Image:Felipe Poey.jpg|mini|115px|Zoolog Felipe Poey<br />(1799.–1891.)]]
|valign="top"|
[[Image:Jose Marti.jpg|mini|115px|Pjesnik i političar Jose Marti<br />(1853.–1895.)]]
|valign="top"|
[[Image:GloriaEstefan.jpg|mini|115px|Pjevačica Gloria Estefan<br /> (1957.)]]
|valign="top"|
[[Image:Andy Garcia at the 2009 Tribeca Film Festival 2.jpg|mini|115px|Glumac Andy García<br /> (1956.)]] 
|valign="top"|
|}

==Internacionalni odnosi==
===Bratimljeni gradovi===
Havana održava bratimljenja sa sljedećim gradovima:

{| 
| valign = "top" |
* {{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]] (1993.)<ref name="HAVA32">{{cite web
|publisher=Ajuntament de Barcelona
|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html
|title=Ciutats agermanades
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2012-11-27
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121127043638/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html
|deadurl=yes
}}</ref>
* {{ZD|BRA}} [[Belo Horizonte]], [[Brazil]] (1995.)
* {{ZD|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] (2007.)
* {{ZD|ŠPA}} [[Cádiz (grad)|Cádiz]], [[Španjolska]]
* {{ZD|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]]
* {{ZD|RUM}} [[Constanţa]], [[Rumunjska]]
* {{ZD|PER}} [[Cuzco]], [[Peru]] (1993.)<ref name="HAVA34">{{cite web
|publisher=Municipalidad Provincial del Cusco
|url=http://www.municusco.gob.pe/ver.php?id=6
|title=Ciudades Hermanas
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-08-03
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090803122352/http://www.municusco.gob.pe/ver.php?id=6
|deadurl=yes
}}</ref>
* {{ZD|ŠPA}} [[Gijón]], [[Španjolska]]
* {{ZD|UK}} [[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (2002.)<ref name="HAVA35">{{cite web
|publisher=Glasgow city council
|url=http://www.glasgow.gov.uk/en/AboutGlasgow/Twincities/
|title=Glasgow's Twin Cities
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2012-08-05
|archiveurl=https://archive.today/20120805151240/www.glasgow.gov.uk/en/AboutGlasgow/Twincities/
|deadurl=yes
}}</ref> 
* {{ZD|IRN}} [[Isfahan]], [[Iran]]
* {{ZD|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]]<ref name="HAVA36">{{cite web
|publisher=Radikal
|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185
|title=İstanbul'a 49 kardeş
}}</ref>
* {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]<ref name="HAVA37">{{cite web
|publisher=Ayuntamiento de Madrid
|url=http://www.munimadrid.es/portal/site/munimadrid/menuitem.dbd5147a4ba1b0aa7d245f019fc08a0c/?vgnextoid=4e84399a03003110VgnVCM2000000c205a0aRCRD&vgnextchannel=4e98823d3a37a010VgnVCM100000d90ca8c0RCRD&vgnextfmt=especial1&idContenido=9d219a4192b5b010VgnVCM100000d90ca8c0RCRD
|title=Mapa Mundi de las ciudades hermanadas
}}</ref>
* {{ZD|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]]<ref name="HAVA38">{{cite web
|publisher=Official Website of the City of Manila, Philippines
|url=http://www.manila.gov.ph/localgovt.htm#sistercities
|title=EXISTING SISTER CITIES
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2013-07-24
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130724041827/http://www.manila.gov.ph/localgovt.htm#sistercities
|deadurl=yes
}}</ref>
* {{ZD|SAD}} [[Mobile, Alabama|Mobile]], [[Sjedinjene Države]]<ref name="HAVA39">{{cite web
|publisher=Sister Cities International
|url=http://www.sister-cities.org/icrc/directory/Caribbean/Cuba
|title=Online Directory: Cuba, Caribbean
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2008-01-15
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080115092617/http://www.sister-cities.org/icrc/directory/Caribbean/Cuba
|dead-url=
}}</ref>
| valign="top" |
* {{ZD|RUS}} [[Moskva]], [[Rusija]]
* {{ZD|MEX}} [[Oaxaca de Juárez]], [[Meksiko]]<ref name="HAVA40">{{cite web
|publisher=oaxacainfo.gob.mx
|url=http://www.oaxacainfo.gob.mx/index.php?mod=topic&topic=ciudades
|title=Ciudades Hermanas
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2007-10-12
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012222851/http://www.oaxacainfo.gob.mx/index.php?mod=topic&topic=ciudades
|deadurl=yes
}}</ref>
* {{ZD|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] (2005.)<ref name="HAVA33">{{cite web
|publisher=Beijing Official Website International
|url=http://ebeijing.gov.cn/ying/t693501.htm
|title=Havana
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2007-10-12
|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012163601/http://ebeijing.gov.cn/ying/t693501.htm
|dead-url=yes
}}</ref>
* {{ZD|NIZ}} [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] (1983.)<ref name="HAVA41">{{cite web
|publisher= Representación Oficial ONU. Embassy of Cuba in Netherland
|url= http://embacuba.cubaminrex.cu/Default.aspx?tabid=6370
|title= Relations between Cuba and The Netherlands
}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
* {{ZD|BRA}} [[Salvador (Bahia, Brazil)|Salvador de Bahia]], [[Brazil]] (1993.)
* {{ZD|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (2000.)<ref name="HAVA43">{{cite web
|publisher=Official Portal of the City Governement
|url=http://eng.gov.spb.ru/figures/ities
|title=Cities-partners
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-02-24
|archiveurl=https://archive.today/20090224073839/http://eng.gov.spb.ru/figures/ities
|deadurl=yes
}}</ref>
* {{ZD|DOM}} [[Santiago de los Caballeros]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|BRA}} [[Santos]], [[Brazil]]  (1995.)
* {{ZD|BRA}} [[Sao Paulo]], [[Brazil]]<ref name="HAVA44">{{cite web
|publisher=Portal da Prefeitura da Cidade de São Paulo
|url=http://portal.prefeitura.sp.gov.br/secretarias/relacoes_internacionais/ingles/descentralized_cooperation/sister_cities/0001
|title=Sister Cities
|access-date=2015-05-08
|archivedate=2009-01-12
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090112020036/http://portal.prefeitura.sp.gov.br/secretarias/relacoes_internacionais/ingles/descentralized_cooperation/sister_cities/0001
|deadurl=yes
}}</ref> 
* {{ZD|IRN}} [[Teheran]], [[Iran]]<ref name="HAVA45">{{cite web
|publisher=Payvand
|url=http://www.payvand.com/news/01/mar/1053.html
|title=Tehran, Havana named sister cities
|access-date=2015-05-08
|archive-date=2020-04-11
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200411141138/http://www.payvand.com/news/01/mar/1053.html
|dead-url=yes
}}</ref>
* {{ZD|MEX}} [[Tijuana]], [[Meksiko]] (2007.)
* {{ZD|ŠPA}} [[Toledo]], [[Španjolska]] (2006.)
* {{ZD|BRA}} [[Vitória]], [[Brazil]]
|}

Havana je također član Zajednice Iberoameričkih Glavnih Gradova (''Unión de Ciudades Capitales Iberoamericanas'', UCCI) koja okuplja 27 gradova Europe i Latinske Amerike.<ref name="HAVA42">{{cite web
|publisher=Ayuntamiento de Madrid
|url=http://www.munimadrid.es/portal/site/munimadrid/menuitem.f4bb5b953cd0b0aa7d245f019fc08a0c/?vgnextoid=72bc62995184b010VgnVCM100000d90ca8c0RCRD&vgnextchannel=ce069e242ab26010VgnVCM100000dc0ca8c0RCRD&idCapitulo=1246226
|title=Unión de Ciudades Capitales Iberoamericanas
}}</ref>

{| 
| valign = "top" |
* {{ZD|AND}} [[Andorra la Vella]], [[Andora]]
* {{ZD|PAR}} [[Asuncion]], [[Paragvaj]]
* {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
* {{ZD|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]]
* {{ZD|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
* {{ZD|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]]
* {{ZD|GUA}} [[Guatemala (grad)|Guatemala]], [[Gvatemala]]
* {{ZD|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]]
* {{ZD|PER}} [[Lima]], [[Peru]]
* {{ZD|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]]
* {{ZD|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|MEX}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]]
| valign="top" |
* {{ZD|URU}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
* {{ZD|PAN}} [[Panama (grad)|Panamá]], [[Panama]]
* {{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
* {{ZD|EKV}} [[Quito]], [[Ekvador]]
* {{ZD|KOS}} [[San José]], [[Kostarika]]
* {{ZD|PUE}} [[San Juan, Portoriko|San Juan]], [[Portoriko]]
* {{ZD|SAL}} [[San Salvador]], [[Salvador]]
* {{ZD|ČIL}} [[Santiago de Chile]], [[Čile]]
* {{ZD|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]]
* {{ZD|BOL}} [[Sucre]], [[Bolivija]]
* {{ZD|HON}} [[Tegucigalpa]], [[Honduras]]
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Havana}}
* {{Wikivoyage}}
* [http://www.habanaenlinea.cu/mihabana/index.html habanaenlinea.cu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411092151/http://www.habanaenlinea.cu/mihabana/index.html |date=2010-04-11 }} ''Información sobre la ciudad''
* [http://www.habananuestra.cu/ habananuestra.cu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170121011948/http://www.habananuestra.cu/ |date=2017-01-21 }} ''Oficina del Historiador de la ciudad''
* [http://www.lahabana.com.ar/ lahabana.com.ar ] ''La web de La Habana, Compilación de datos de interés sobre La Habana''
* [http://www.havanaarchitecture.info/index.html Havana Architecture.info ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100401151040/http://www.havanaarchitecture.info/index.html |date=2010-04-01 }}
* [http://havanaarchitecture.org/home_eng.cfm HavanaArchitecture.org ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110817102316/http://havanaarchitecture.org/home_eng.cfm |date=2011-08-17 }}
* [http://www.lib.utexas.edu/maps/world_cities/havana_cia.jpg Plan središta Havane  www.lib.utexas.edu/maps ]
* [http://www.contactcuba.com/mappics/ZHAV001-havana-city-map-mapa.jpg Plan središta Havane www.contactcuba.com ]
*[https://web.archive.org/web/20080128184935/http://online.caup.washington.edu/courses/udpsp00/udp508b/havanamap.html online.caup.washington.edu ] ''Clickable map of Havana''
* [http://www.paseosporlahabana.com/ ''Paseos por La Habana, Guía de La Habana, Cuba'' ]
* [http://www.ohch.cu/ www.ohch.cu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316181246/http://www.ohch.cu/ |date=2010-03-16 }} ''Dirección de Patrimonio Cultural de la Oficina del Historiador de la ciudad''

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Havana| ]]
[[Kategorija:Gradovi na Kubi]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]]