Astrid Lindgren
Astrid Anna Emilia rođ. Ericsson ( Vimmerby, 14. studenog 1907. - Stockholm, 28. siječnja 2002.), švedska književnica za djecu
Djela su joj prevedena na gotovo osamdeset jezika, objavljena u više od sto zemalja što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnosti za djecu.
Odrasla je na imanju u južnoj švedskoj pokrajini Småland, u obitelji punoj ljubavi, brige i − priča. Odmalena je njezin talent bio izražen te su joj od ranog djetinjstva proricali da će biti spisateljica. Djetinjstvo na malenom seoskom posjedu bit će česta tema njezinih književnih ostvarenja.
Godine 1944. je knjigom Britt-Marie lättar sitt hjärta (Britt-Marie otvara svoje srce) osvojila drugo mjesto na natjecanju što ga je raspisala nakladnička kuća Rabén & Sjögren. Sljedeće je godine pobijedila romanom Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump) kojeg je preradila nakon što su ga odbili u izdavačkoj kući Bonniers förlag. Od 1946. do svoga umirovljenja 1970. radila je kao urednica za dječju književnost kod nakladnika Rabén & Sjögren.
Časopis Damernas värld poslao ju je 1948. u Sjedinjene Američke Države kao svojevrsnog dopisnika gdje se neposredno suočila s diskrinimacijom nebjelačkog stanovništva. Boravak u Americi inspirirao ju je za pisanje knjige Kati i Amerika (Kati u Americi).
Priče kojima je stekla svjetsku slavu, one koje govore o pustolovinama Pipi Duge Čarape nastale su zapravo u vjerojatno najtežim trenucima u životu Astrid Lindgren, kada je njegovala svoju teško bolesnu kćer Karin.
Gotovo 120 naslova obrađuje širok raspon tema: od djetinjstva u selu i gradu, problema odrastanja kao što je osamljenost (Mio, min Mio − Mio, moj Mio), kriminalističkih priča, na primjer one o detektivu Kalleu Blomkvistu, sučeljavanja s teškim trenucima u životu kao sto je smrt u obitelji romanom Braća Lavljeg Srca. Često vrlo komična kao u serijalu o Emilu iz Lönneberga. A nerijetko je koristila i fantastične elemente poput onih u pričama o najjačoj djevojčici na svijetu, Pipi. Interesantno je da je roman po izlasku izazvao podijeljeno mišljenje jer glavna junakinja ima, u najmanju ruku, kontroverzne stavove prema općem poretku u društvu. Francuski je prijevod zbog anarhije i provokativnoga karaktera sve do 1995. izdavan u cenzuriranoj verziji.
Prema mnogim njezinim djelima snimljeni su filmovi za djecu, a kasnije, iako se dugo tome protivila, i animirani filmovi.
Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Zbog svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Dobila je i mnoga priznanja za svoj humani rad; nagrada Right Livelihood Award (poznata i kao alternativna Nobelova nagrada) samo je jedna od najpoznatijih.
Dobitnica je i mnogih nagrada za književnost, između ostaloga i Nagrade Hansa Christiana Andersena 1958., najprestižnije nagrade za književnost za djecu i mlade.
Nakon njene smrti 2002. Švedska je vlada osnovala književnu nagradu njoj u sjećanje, koja nosi njeno ime. Iznosom od 5 mil. švedskih kruna to je najveća nagrada za književnost za djecu.
- Britt-Marie lättar sitt hjärta, 1944.
- Pipi Duga Čarapa (Pippi Långstrump), 1945.
- Pippi Långstrump går ombord, 1946.
- Mästerdetektiven Blomkvist, 1946.
- Mi djeca Graje Male (Alla vi barn i Bullerbyn), 1947.
- Pippi Långstrump i Söderhavet, 1948.
- Mera om oss barn i Bullerbyn, 1949.
- Nils Karlsson-Pyssling, 1949.
- Hrabra Kajsa (Kajsa Kavat), 1950.
- Mästerdetektiven Blomkvist lever farligt, 1951.
- Bara roligt i Bullerbyn, 1952.
- Kalle Blomkvist och Rasmus, 1953.
- Mio, min Mio, 1954.
- Razmo u skitnji (Rasmus på luffen), 1956.
- Rasmus. Pontus och Toker, 1957.
- Barnen på Bråkmakargatan, 1958.
- Sunnanäng, 1959.
- Madicken, 1960.
- Lotta på Bråkmakargatan, 1961.
- Emil (Emil i Lönneberga), 1963.
- Vi på Saltkråkan, 1964.
- Braća Lavljeg Srca (Bröderna Lejonhjärta), 1973.
- Ronja Razbojnička kći (Ronja Rövardotter), 1981.
- Hujedamej och andra visor av Astrid Lindgren, 1991.
- Astrid Lindgren – en levnadsteckning. Margareta Strömstedt. Stockholm, Rabén & Sjögren, 1977.
- Paul Berf, Astrid Surmatz (ed.): Astrid Lindgren. Zum Donnerdrummel! Ein Werk-Porträt. Zweitausendeins, Frankfurt 2000 ISBN 3-8077-0160-5
- Vivi Edström: Astrid Lindgren. Im Land der Märchen und Abenteuer. Oetinger, Hamburg 1997 ISBN 3-7891-3402-3
- Maren Gottschalk: Jenseits von Bullerbü. Die Lebensgeschichte der Astrid Lindgren. Beltz & Gelberg, Weinheim 2006 ISBN 3-407-80970-0
- Jörg Knobloch (ed.): Praxis Lesen: Astrid Lindgren: A4-Arbeitsvorlagen Klasse 2–6, AOL-Verlag, Lichtenau 2002 ISBN 3-89111-653-5
- Sybil Gräfin Schönfeldt : Astrid Lindgren. 10. ed., Rowohlt, Reinbek 2000 ISBN 3-499-50371-9
- Margareta Strömstedt: Astrid Lindgren. Ein Lebensbild. Oetinger, Hamburg 2001 ISBN 3-7891-4717-6
- Astrid Surmatz: Pippi Långstrump als Paradigma. Die deutsche Rezeption Astrid Lindgrens und ihr internationaler Kontext. Francke, Tübingen, Basel 2005 ISBN 3-7720-3097-1
- Metcalf, Eva-Maria: Astrid Lindgren. New York, Twayne, 1995.
- Astrid Lindgren's works — Official site produced by license holders
- Astrid Lindgren na sajtu IMDb
- Astrid Lindgren's World Arhivirano 2005-09-23 na Wayback Machine-u — Theme park official site
- Astrid Lindgrens Näs — Official site produced by the Astrid Lindgren-museum and culture center Astrid Lindgrens Näs in Vimmerby
- Astrid Lindgren Arhivirano 2003-12-14 na Wayback Machine-u — Right Livelihood Award (1994)
- Astrid Lindgren Arhivirano 2002-02-02 na Wayback Machine-u — A fan site
- Astrid Lindgren (1907–2002) Arhivirano 2014-08-09 na Archive.is-u — Biography of Astrid Lindgren. Includes bibliography, with date and English translation of title.
- Astrid spacecraft description Arhivirano 2007-11-01 na Wayback Machine-u — NASA's National Space Science Data Center site
- Astrid Lindgren – Astrid Lindgren's Profile on FamousAuthors.org