Prijeđi na sadržaj

Bentbaša

Izvor: Wikipedija
Bentbaša
Najbliži gradSarajevo
Koordinate43°49′07″N 18°27′36″E / 43.81861°N 18.46000°E / 43.81861; 18.46000
Površina1,60 km² (1 mi² )
Osnivanje2017.[1]
UpraviteljKanton Sarajevo

Bentbaša (bent-nasip, brana; u izgovoru često i Bembaša) je dio Sarajeva uz tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).

Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti Omer-paša Latas. Zatim drveni most, sagrađen 1793. godine, koji je služio vađenju drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom Austro-Ugarske na ovom dijelu sagrađeno je kupalište Da Rive još 1884. godine. Gradnjom ceste ka Kozijoj ćupriji, probijen je današnji tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale rublje i ćilime i vozili su se kerepi.

Bentbaša je opjevana u pjesmama sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Jermenki i dibek (tucanjem zdrobljenu kahvu), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Sa naseljima Toplik, na lijevoj i Brodac, na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze gradski bazen, brana, Goetheov Institut BiH, Ambasada Republike Slovenije u BiH i dr.

Zaštićeno područje

[uredi | uredi kod]

Bentbaša je proglašena za zaštićeno podruje, slijedećih karakteristika:

  • zaštićeno je područje od: 17.08.2017. godine[1]
  • kategorija: V - zaštićeni pejzaž (kopneni pejzaž)
  • režim zaštite: II zone (prva zaštićena zona - nukleus, druga zaštićena zona - pufer)
  • površina: 160,90 ha
  • upravljač: Kanton Sarajevo
  • najbliže mjesto: Grad Sarajevo[2]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 „Zakon o proglašenju Bentbaše zaštićenim pejzažom”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 31, 10.08.2017.. Arhivirano iz originala na datum 2021-10-18. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  2. „Zaštićena područja u FBiH”. e-prirodafbih.ba/. Pristupljeno 9. 10. 2021. [mrtav link]
Sarajevska naselja
Ahatovići | Alifakovac | Alipašino polje | Aneks | Babića Bašča | Bare | Baščaršija | Bentbaša | Bistrik | Bjelave | Bojnik | Brdo džamija | Breka | Briješće | Buća potok | Budakovići | Buljakov potok | Centar | Ciglane | Crni vrh | Čengić vila | Čolin potok | Dobrinja | Dobroševići | Džeka | Džidžikovac | Faletići | Gorica | Grbavica | Hrasno | Hrid | Jarčedoli | Jekovac | Kamenica | Kobilja Glava | Koševo | Koševsko brdo | Kovači | Kovačići | Logavina | Mahmutovac | Marijin dvor | Mejtaš | Mihrivode | Mojmilo | Mošćanica | Nedžarići | Obala | Otes | Otoka | | Paljevo | Pofalići | Poljine | Rajlovac | Reljevo | Rječica | Salakovac | Saraj polje | Sedrenik | Skenderija | Sokolje | Stup | Sunce | Šanac | Šib | Širokača | Švrakino selo | Vraca | Velešići | Višnjik | Vitkovac | Vratnik | Zabrđe