Prijeđi na sadržaj

Rotatorije

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Kolnjaci)
Rotatorije, kolnjaci
Ptygura pilula
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Eumetazoa
Natkoljeno: Platyzoa
Koljeno: Rotifera
Cuvier, 1798.

Rotatorije ili kolnjaci (Rotatoria, Rotifera) su koljeno vrlo malenih životinja, najveće dosežu dužinu od 3 mm, s genetski utvrđenim brojem stanica (eutelija). U ovo koljeno svrstane životinje spadaju u skupinu najmanjih višestaničnih životinja (od 0,1 do najviše nepuna 3 milimetra). pokretljivi prednji i stražnji dijelovi izlaze iz hitinskog oklopa kojim je zaštićeno valjkasto tijelo, a na glavi imaju vijenac treplji (rotatorni aparat). Treplje neprekidno trepere i tako pokreću tijelo, a stvaranjem struje vode, prinosi hranu ustima. U svijetu živi oko 2.000 dijelom vrlo različitih vrsta.

Životni okoliš

[uredi | uredi kod]

Kolnjaci su vrlo otporne životinje i mogu preživjeti u vrlo različitim sredinama. Na kopnu, žive na stablima, u vlažnoj mahovini kao i u pijesku ili između mrvica tla, no jednako tako nastanjuju i mora i slatkovodne sredine, gdje su važan izvor hrane većim životinjama. Pri tome, ne smetaju im hladnoće Antarktike odnosno Arktika, kao ni visoke temperature termalnih izvora.

Različiti rodovi kolnjaka žive ili trajno pričvršćeni na biljkama ili slobodno plutaju vodom ili u detritusu.

Morfologija

[uredi | uredi kod]

Izgled kolnjaka je vrlo različit, no grubo se može podijeliti na tri dijela, s tim da vrste koje žive na biljkama oblikom potsjećaju na crve a vrste u vodi izgledaju vrećasto.

  • Glava s rotatornim organom - rotatorni organ sastoji se od dva vijenca trepetljika koje su gotovo neprekidno u pokretu i zbog toga liče na kotače koji se okreću. Na taj način se kreću a istovremeno izazivaju strujanje vode s hranjivim djelićima. Kolnjaci mogu uvući ili izvući rotatorni organ.
  • Trup - u sredini tijela nalazi se obično hitinskim omotačem zaštićen trup. Crvolike vrste mogu glavu i stopalo uvući u trup.
  • Stopalo - stopalo kolnjaka ima dvije izrasline s dvije žlijezde koje luče ljepljivu tvar kojom se životinja može povremeno ili trajno držati za odabranu podlogu.

Obzirom na građu tijela, kolnjaci se mogu kretati na više načina: kliziti, plivati, skupljanjem i istezanjem puzati ili se kretati uz pomoć trepetljika na roratornom organu.

U vrijeme suše, kolnjaci koriste sposobnost anabioze. Iz tijela izbace tjelesnu tekućinu i skvrče se u kuglasti oblik. U takvom obliku, nazvanom i "suhom ukočenosti", mogu preživjeti do četiri godine.

Na trupu ili stopalu mogu ostati pričvršćeni paketi ili pojedinačna jaja koja imaju istu sposobnost reagiranja na loše uvjete u okolišu kao i odrasle životinje.

Hrana

[uredi | uredi kod]

Većina vrsta hrani se algama ili detritusom. Neke vrste trepetljikama i strujom vode hvataju alge ili bakterije. No, postoje i grabežljivi kolnjaci koji iz vode koja struji love vrlo male jednostanične životinje ili dijelove. Vrsta Asplanchna birghtwelli koja je velika samo oko 1 mm je također grabežljivac. U vodu izlučuje peptid. Druge vrste imaju drugačije načine lova, a neke vrste parazitiraju na drugim životinjama.

Razmnožavanje i očekivani životni vijek

[uredi | uredi kod]

Pojedini rodovi kolnjaka imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim uvjetima (uglavnom u ljetnim mjesecima) razmnožavaju se nespolno (partenogeneza), a kad su uvjeti nepovoljni (uglavnom u jesen), razmnožavanje je spolno.

Očekivani životni vijek pojedinih vrsta kolnjaka je različit, no u prosjeku je to oko jednog tjedna.

Taksonomija

[uredi | uredi kod]

Iako se kolnjaci i danas smatraju koljenom, prema filogenetskim, morfološkim i molekularnobiološkim usporedbama danas ih se više ne smatra prirodnom skupinom (monofilija) jer se još jedno koljeno, Acanthocephala, smatra sestrinskom s redom Bdelloida iz koljena kolnjaka[1][2].

Danas se kao aktuelna hipoteza prihvaćaju slijedeći srodnički odnosi unutar kolnjaka: 

-- Kolnjaci (Rotatoria)
   |-- Seisonida
   '-- N.N.
       |-- Bdelloida i Acanthocephala
       '-- Monogononta

koljeno Rotifera

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ James R. Garey, Thomas J. Near, Michael R. Nonnemacher1, Steven A. Nadler: Molecular evidence for Acanthocephala as a subtaxon of Rotifera. Journal of Molecular Evolution 43 (3), 1996; Seiten 287–292 (Abstract[mrtav link])
  2. ↑ Martín García-Varela, Gerardo Pérez-Ponce de León, Patricia de la Torre, Michael P. Cummings, S.S.S. Sarma, Juan P. Laclette: Phylogenetic Relationships of Acanthocephala Based on Analysis of 18S Ribosomal RNA Gene Sequences. Journal of Molecular Evolution 50 (6), 2000; Seiten 532–540 (Abstract[mrtav link])

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Rotatorija
Wikivrste imaju podatke o: Rotatorija
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Rotatorije&oldid=41809974