Kongres Francuskog parlamenta
Kongres Francuskog parlamenta (francuski: Congrès du Parlement français) je naziv političkog tijela koje nastaje kada se oba doma Francuskog parlamenta - Senat i Narodna skupština - zajednički sastanu u dvorcu Versailles kako bi glasali o izmjenama Ustava ili poslušali obraćanje Predsjednika Republike.
Povijesno, tokom Treće i Četvrte Republike, Kongres se sastajao u Versaillesu kako bi izabrao Predsjednika Republike. Posljednji tako izabrani predsjednik bio je René Coty, izabran 23. prosinca 1953. godine.
Danas, ipak, uloga Kongresa drastično je drugačija. Temeljem Ustava Francuske iz 1958. godine, redovna metoda za promjenu ustava je nacionalni referendum, no Predsjedniku se nudi mogućnost da izbjegne tu proceduru ako Vladin zakon za promjenu Ustava pošalje Kongresu na glasovanje. Kako bi izmjena stupila na snagu, potrebno je da dobije tropetinsku većinu u Kongresu. Takav Kongres naziva se Ustavotvornim kongresom. Druga situacija kada se zastupnici Parlamenta sastaju u Versaillesu je u slučaju obraćanja Predsjednika Republike, što je mogućnost koja je uvedena ustavnim promjenama 2008. godine. Iako to nije nepoznata praksa u francuskom političkom životu, posljednje obraćanje predsjednika Kongresu, prije nego je Nicolas Sarkozy 2009. godine iskoristio ovo pravo, bilo je 1873. godine, nakon čega je ta praksa zabranjena kako bi se onemogućio utjecaj predsjednika na parlament i izvršila jasna dioba vlasti.
Postoji i jedna zanimljivost vezana uz zasjedanje Kongresa. Naime, kada se zastupnici parlamenta okupe u Versaillesu, dolazi do uspostave privremenog poštanskog ureda i tiskanja posebnih markica. S obzirom da su zasjedanja Kongresa relativno rijetka, filatelisti ove posebne markice smatraju izrazito vrijednima tako da nerijetko pitaju svoje zastupnike da im šalju poštu iz Kongresa.