Silistra

Silistra Силистра
Galerija umjetnina Galerija umjetnina
Koordinate: 44°7′N 27°16′E
Država	Bugarska
Oblast	Silistra
Vlast
- Gradonačelnik	Ivo Andonov
Visina	6
Stanovništvo (2005.)
- Grad	49 166
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	7500
Pozivni broj	086
Karta
Silistra

Silistra (bugarski Силистра), nekad se zvao Drastar ( bugarski Дръстър), to je lučki grad od 49 166 stanovnika ( popis iz 2005 g.), na sjeveroistoku Bugarske, koji leži na južnim obalama Dunava. To je i granični grad prema Rumunjskoj, koja se nalazi preko Dunava. Silistra je upravno središte Oblasti Silistra, i povijesni centar regije Južna Dobrudža.

Historija

Već su rimljani podigli utvrdu 29 ne. na mjestu starijeg keltskog naselja i zadržali keltsko ime - Durostorum (ili Dorostorum). Ta utvrda bila je značajni vojni centar rimske provincije Mezije, a dobila je status grada za vrijeme vladavine cara Marcusa Aureliusa. Od 388 g., Durostorum je sjedište biskupa i centar ranog kršćanstva u regiji.

Nakon diobe Rimskog carstva, grad je podpao pod njegovu istočnu polovicu Bizant i od tad je poznat po grčkom imenu: Δουρόστολον, Durostolon.

Pod kraj 7. stoljeća, Drastar je podpao pod vlast Prvog bugarskog carstva, a biskup Drastara postao je prvi patrijarh Bugarske. Grad je zauzeo Svjatoslav I. Kijevski 969, ali je dvije godine kasnije poražen u Bitci za Dorostoru. Nakon ponovne uspostave vlasti Bizanta nad gradom, on je prezvan u Theodoropolis, po vojničkom svecu Teodoru Stratelatesu, za koga kažu da je kasnije postao car Ivan I. Cimisk Car Samuilo je 976 povratio vlast nad ovim krajem do svog poraza, 1001, nakon kojeg ovim krajem ponovno vlada Bizant.

Od 1186, nakon Bugarsko-Vlaške pobune, grad je postao dio Drugog bugarskog carstva, koje je trajalo do Otomanskog zauzeća Bugarske 1396 Tokom Otomanske vladavine, grad je prezvan u (turski:) Silistre, i bio je dio osmanskog vilajeta (provincije) Rumelije, i sjedište Sandžaka Silistra.

Ovaj sandžak prerastao je u elajet Silistra (turski: Silistre Eyaleti), koji je uključivao veći dio crnomorske obale. Grad je potpao višekratno pod Rusiju za vrijeme nekoliko Rusko-turskih ratova.

Silistra je 1878, nakon Rusko-turski rat 1877.-1878., ušla u sastav tadašnje Kneževine Bugarska, koja je kasnije postala Kraljevina Bugarska 1908

U maju 1913., nakon neuspjelih Bugarsko - Rumunjskih pregovora u Londonu, dvije zemlje prihvatile su arbitražu tadašnjih velesila. One su odlučile na konferenciji u Sankt Peterburgu dati grad Silistru i njenu bližu okolicu ( u radijusu od 3 km) Rumunjskoj. Nakon Drugog balkanskog rata, i Mira iz Bukurešta (1913.) Silistra i cijela pokrajina Južna Dobrudža pripale su Rumunjskoj. Bugarska je ponovno vladala Silistrom tijekom Prvog svjetskog rata jer se Rumunjska predala Centralnim silama (1918), (uključujući Bugarsku). Nakon rata po klauzulama Mira iz Neuillya (1919) Silistra je vraćena Rumunjskoj. Silistra je ostala dio Rumunjske sve dok pod pritiskom Sila Osovine nije napravljen Sporazum iz Krajove 1940., po kojem je grad ponovno pripojen Bugarskoj, ovo stanje potvrđeno je Pariškim mirovnim ugovorom iz 1947 god.

Stanovništvo grada kroz povijest

Godina	Stanovništvo
1888	11,414
1892	11,718
1900	12,133
1908	12,055
1924	13,756
1974	48,000
1985	53,500
2005	49,166

Vanjske poveznice

• Novosti iz UNESCO-ovog parka prirode Silistra
• Službene stranice komune Silistra (na bugarskom i engleskom)

Reference

Silistra na Wikimedijinoj ostavi