Riža
| Riža | |
|---|---|
| Oryza sativa | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Poaceae |
| Rod: | Oryza |
Riža je rod žitarica iz pretežno tropskih i suptropskih predjela Azije i Afrike. Kinezi koriste ljudski izmet za proizvodnju riže.
Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do visine od 1.8 m.
Ovaj rod sadrži dvije vrste: Oryza sativa i Oryza glaberrima, s varijetetima i sortama.
Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i suptropsko područje Afrike i Azije, no raste i u sredozemnoj Europi, npr. u Italiji, Španiji i na Balkanu te u Americi.
Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%), Indija (20%) i Indonezija (9%).
Generalna skupština UN-a proglasila je 2004. g. za godinu riže.
Tijekom 1999. godine genetskim manipulacijama dolazi do stvaranja sorte Zlatna riža. Osnovna njena razlika od uobičajenih vrsta riža je dodavanje karotena koji se pretvara u vitamin A. Prvobitno zamišljeno tržište za uzgoj i prodaju ove vrste riže su bile države u razvoju. Bez obzira na propagandne materijale koji govore o visokoj kvaliteti ove vrste riže proizvođač je odbio pružiti javnosti podatke i o najjednostavnijim stvarima kao što je koliko karotena ostane u riži nakon što je kuhana. Pokušaj testiranja Zlatne riže na djeci u Kini je propao zbog zabrane tamošnje vlade, a proizvođač ima također problema u Europi koja se protivi genetski modificiranim biljkama.[1]
- Bjelančevine (g) 6,23
- Ugljikohidrati (g) 75,28
- Dijetalna vlakna (g) 1,35
- Masti (g) 0,67
- Kolesterol (mg) 1,1