Prijeđi na sadržaj

Teseralna kristalna sistema

Izvor: Wikipedija

Kristalna rešetka teseralne sisteme okarakterisana je sa tri vektora elementarne translacije pa kristalografski osni krst ima tri ose (x,y,z) iste dužine i međusobno upravne.

a = b = c , α = β = γ = 90°

prosta rešetka
unutrašnje centrirana rešetka
površinski centrirana rešetka

Kristalna rešetka je sa tri ose četvrtog stepena i moguće su tri Braveove rešetke: prosta, unutrašnje cenrirana i površinski centrirana.

Ukoliko se na kristalu javlja potpuni broj elemenata simetrije koji je karakterističan za taj vid kristalne rešetke tada taj kristal ima holoedrijski oblik. Ukoliko postoji redukcija u broju nekih elemenata reč je o parahemijedriji a ukoliko nedostaje centar simetrije reč je o antihemijedriji.

Teseralna holoedrija

[uredi | uredi kod]

Prosti oblici u teseralnoj holoedriji su:

  • Kocka ili heksaedar {001},
  • Rombododekaedar {011},
  • Ikositetraedar {hhl},
  • Heksaoktaedar {hkl},
  • Oktaedar {111},
  • Tetraheksaedar {0kl},
  • Trioktaedar {hll}.

Ove proste forme u procesu kristalizacije mogu se međusobno kombinovati i graditi različite kristalne kombinacije.

Pored holoedrije u teseralnoj sistemi kristali se javljaju i u parahemijedriji i antihemijedriji.

Teseralna parahemijedrija

[uredi | uredi kod]

Prosti oblici teseralne parahemijedrije su:

  • pentagondodekaedar {210} i
  • dijakizdodekaedar {132}.

I u teseralnoj parahemijedriji u toku kristalizacije moguć je nastanak kristalnih kombinacija.

Kristali pirita FeS2 i Katijerita CoS2 mogu biti oblika pentagondodekaedra a pirit može imati kristale oblika dijakizdodekaedra.

Teseralna antihemijedrija

[uredi | uredi kod]

Prosti oblici teseralne antihemijedrije su:

  • tetraedar {111},
  • trigondodekaedar {211},
  • deltoiddodekaedar {221},
  • hemiheksaoktaedar {132}.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]