0% found this document useful (0 votes)
59 views50 pages

7 Bacteria

Ekologija bakterija. Vrste razmnožavanja bakterija. Najvažnije grupa bakterija. Taksonomija bakterija.

Uploaded by

d
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
0% found this document useful (0 votes)
59 views50 pages

7 Bacteria

Ekologija bakterija. Vrste razmnožavanja bakterija. Najvažnije grupa bakterija. Taksonomija bakterija.

Uploaded by

d
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 50

Bakterije

 Prokarioti
 Domen Bacteria: - EUBACTERIA
-prave bakterije
-cianobakterije
- aktinomicete
- ARCHEE
 Jednoćelijski
 Haploidni
 Različite energetske grupe:

 AUTOTROFI
 Hemoautotrofi- purpurne, sumporne bakterije,
nitrifikatori
Energiju dobijaju iz hemijskih reakcija, dok im je izvor ugljenika -
CO2. Najpoznatiji su hemolitotrofi- koji koriste neorganska
jedinjenja za izvor energije (gvožđe-elementarno, fero i feri oblik,
vodonik, hidrogen sulfid, sumpor ili amonijak).
 Fotoautotrofi- cijanobakterije, pigmenti, hromatofore

 HETEROTROFI
 Saprofiti
 Paraziti (patogeni)
POTREBE ZA KISEONIKOM

a) fam. Pseudomonadaceae, Azotobacteriaceae, Rhizobiaceae


b) Respiratorni, urinarni, gastrointes.; rod Bacteroidetes, burag
c) fam. Enterobacteriaceae, anaerobna ferment., patogeni
REAKCIJA SREDINE

Većina bakterija su neutrofili (pH 6.5 do 7.5)


POTREBE ZA TEMPERATUROM
Pyrodictium sp.

Bacillus stearothermophilus
Razmnožavanje
Bespolno:deoba
Sve bakterije su
haploidne!!!
U idealnim uslovima
bakterije za 20min
dupliraju svoj broj.
Svaka ćerka ćelija dobija:
- kompletan hromozom,
ribozome,
- dovoljan broj kopija
svih makromolekula,
- monomera,
- neorganskih jona,
- flagele, inkluziona
tela, itd.
• Fts proteini (filamentous temperature sensitive) su ključni,
formiraju “divisome”; FtsZ definiše ravan deobe.
FtsZ prsten (različite metode bojenja)
Sinteza ćelijskog zida i deoba ćelija

• Autolizini (A)
formiraju otvore u
zidu.

• Baktoprenol (BP)
- hidrofobni
nosač
- dodaje monomere
peptidoglikana
kroz membranu
- Kod G+
Multipna deoba – okrugle bakterije

- hromozom se više puta podeli a zatim se i ćelija podeli


u više ravni
- nastaju pravile ili nepravilne skupine čelija

Staphylococcus sp.
“Polno razmnožavanje”:

1. Transformacija

2. Konjugacija

3. Transdukcija
ćelija
Bakterije: pokretni i nepokretni mikroorganizmi.

monotrihe

lopho-

amphi-

peri-

17
štapići

okrugli spirile
Bojenje po Gram-u je značajno svojstvo u sistematici
bakterija.

Gram +

Gram -
Domen Bacteria
Domen Bacteria (23 razdela na osnovu Bergey’s Manual
of Systematic Bacteriology, 2nd edition)

1. Phylum Cyanobacteria
2. Phylum Proteobacteria
3. Phylum Firmicutes
4. Phylum Actinobacteria
5. Phylum Chlamidiae
6. Phylum Spirochaetes
7. Phylum Bacteroidetes
Cyanobacteria
“plavo zelene”
Fotosintetičke
Azotofiksirajuće -heterocista

Nostoc sp.
Spirulina sp.

7,500 ? species
Nostoc -kolonija

Nostoc filament sa N2-fiksirajućim


heterocistama
Fiksiraju 25- 30 kg N /ha/sezoni
Povećanje prinosa pirinča 10-15 %
Produkuju vitamine i hormone
Crveno more Turkey

Crvene cianobakterije- Iran


fikoeritrin
Egypt
Saudi
Arabia

Red Sea

Crvene cijanobakterije na površini mora


Pigmenti

Chl a1 b c d C

Cyanobacteria x

Dinoflagellata x x x x
Bacillariophyta x x x x
Chrysophyta x x x x
Chlorophyta x x x
Phaeophyta x x x x
Rhodophyta x x x

Različita boja cijanobakterija- zavisi od boje


dominantnog pigmenta
Cijanobakterije se štite od UV zračenja-
extracelularni pigment SCITONEMIN

Neki losioni za sunčanje


sadrže scitonemin
Bespolno razmnožavanje cijanobakterija
Binarna deoba-jednoćelijske cijanobakterije.

Fragmentacija-filament se podeli na 2
dela, od svakog nastane novi talus.

Bespolno razmnožavanje: vegetativno


stvaranjem hormogonija, samo kod filamentoznih
oblika

U nepovoljnim uslovima neke


cijanobakterije stvaraju rezistentne
spore-akinete (služe i za razmnožavanje).

Kratki filamenti
Cyanobacteria-štetno cvetanje
Toxini Cyanobacteria

Neurotoksini-anatoksin

Hepatotoksini-mikrocistin, nodularin

Dermatotoksini-lingbia toksin
Proteobacteria
Najveća grupa gram-negativnih bakterija.

Raspoređena u 5 klasa: Alphaproteobacteria,


Betaproteobacteria, Gammaproteobacteria,
Deltaproteobacteria, Epsilonproteobacteria.
Helicobacter

Vibrio cholerae

Pseudomonas Nitrosomonas

E.coli
preko 400 rodova i 1300 imenovanih vrsta
Fotosintetičke bakterije: Rhodospirillum (a purple non-
sulfur bacterium) and Chromatium (a purple sulfur
bacterium)

Sumporne hemolitotrofne bakterije: rodovi Thiobacillus i


Beggiatoa

Nitrifikatori: Nitrobacter , Nitrosomonas

Familija Enterobacteriaceae, “gram-negativne enterične


bakterije,” Escherichia, Proteus, Enterobacter, Klebsiella,
Salmonella, Shigella, Serratia, i druge

Familija Pseudomonadaceae: Pseudomonas

Medicinski značajne Proteobacteria: Haemophilus, Vibrio,


Camphylobacter, Helicobacter, Rickessia, Brucella
Firmicutes
Gram +
Bacillus sp., Clostridium sp. –sporogeni štapići
Mycoplasma sp., Ureoplasma sp.-bez ćel. zida
Streptococcus sp., Staphylococcus sp.-okrugle bakterije

Bacillus anthraxis

koke
mikoplazme
Actinobacteria – zrakaste bakterije, G+

Bakterije koje po izgledu


ćelije liče na gljive –
imaju končastu ćeliju HIFU.

- izgled kolonije -

Streptimyces sp. izgled rasta


aktinomiceta
kolonije na
“kosom agaru”
Životni ciklus aktinomiceta

Segmentacijom nastaju
okruglaste spore.

Naseljevaju zemljište, razlažu


organsku materiju, produkuju
toksine ali i ANTIBIOTIKE.

geozmin
miris zemlje
Treponema palidum
Hlamidije i spirohete

zoonoze

Chlamidia trachomatis
SPB

MEDICINSKI ZNAČAJNE
BAKTERIJE
Leptospira sp.
Bacteroidetes: G-, asporogeni, anaerobi

Flavobacterium sp.

Cytophaga sp.

Mikroflora GIT (i preživari)


Zemljište, voda, okeani
Patogeni
Razgradnja polisaharida,
proteina
ARHEA

• Archaea su prokarioti.
– Citoplazmina membrana: različiti lipidi (fitanil), glicerol
– Ćel. zid bez peptidoglikana (pseudomurein)
– Histonski proteini povezani sa DNA
– t-RNK i 16S rRNK se razlikuju od onih kod prokariotske ćelije
• Nema pravi nukleus (nukleoid u citoplazmi)
• Nema organela.
• Metanogene, termofilne, halofilne
Metanogene arhee
- obligatni anaerobi
- Mora, slatkovodni sedimenti, dublji slojevi zemljišta i
GIT životinja.
- Extremni termofili, umereni termofili, ili mezofili.
- Morfologija: koke, štapići ili spirile
Osnovna hemijska reakcija kod metanogena:
4H2+ CO2=CH4+ 2H2O

Mogu da koriste i sledeće substrate: formati, metanol


(CH3OH), acetate (CH3COOH)
Tip anaerobne respiracije gde je H2 e- donor a CO2
e-akceptor.
Methanobacterium sp.
Methanococcus sp.
Extremne Temperature
 Termofili - Visoka temperatura
 Termalni otvori i vreli izvori
 Često su i hemijski extremofili

 Psihrofili - Niske temperature


 Arctic i Antarctic
 1/2 površine Zemlje su okeani (1-40C)
 Duboka mora –10C do 40C
 Većina su fototrofi
Hydrothermal Vents- Black
smokers at 350 oC

Termofile

Obsidian Pool,
Yellowstone National Park

Desulfococcus sp.
Sulfolobus sp.
Thermococcus sp.
Termofili
- Extremni termofili:
- Preživljavaju na 350°C +pritisak
- Optimalna " temperatura" oko 110°C
- Anaerobno živi na 250°C!

Pyrolobus fumarii:
Opt. 106°C,, Max T = 113°C
Ne raste ispod 90°C (previše hladno!)
Kokoidnog oblika, Ćel.zid: protein
Obl. H2 hemolitotrof
Izdrži 121°C (autoklav) 1h
Psihrofili

Akumulacija
nezasićenih
masnih kiselina u
ćelijskoj
membrani.
alge
cijanobakterije
Acidofili

pH 0-1 of waters
at Iron Mountain
Alkalofili

Mono Lake- alkaline


soda lake, pH 9 &
salinity 8%
Sulfolobus sp.- vreli izvori bogati Methanosarcina rumen- anaerobna
sumporom arhea u rumenu preživara

Staphylothermus marinus- Methanococcoides burtonii-


extremni termofil, 98oC, extremni psihrofil, - 2,5oC,
okeansko dno Antarktika
Halofili

Halobacterium sp.
Halococcus sp.
Natronbacterium sp.
Halofilne Arhee
-Slana jezera (jezera za
isparavanje-extrakcija soli)
-Oblasti su obojeno
ružičasto-crveno.
-Ne žive ako je conc. soli
ispod 10%!

-Karotenoidi štite ćeliju od


intenzivne radijacije.

-Produkcija ATP u procesu


hemiosmoze (oksidativna
fosforilacija).
-Građa-
- ribozomi
-plazmidi
-omotači
- ćelijski zid
-mezozomi
-veličina- 1-5µm
-oblici
- razmnožavanje
-ekologija
- podela
“ BAKTERIJE nikad ne miruju,

one su uvek u poslu…. ”

Mislite o tome!

You might also like