Idi na sadržaj

Hristo Markov

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hristo Markov
Lične informacije
NacionalnostBugarin
DisciplinaTroskok (glavna)
Skok u dalj, skok s motkom (sporedne)
Rođenje (1965-01-27) 27. januar 1965 (59 godina)
Bugarska Dimitrovgrad
Visina185 cm
Težina76 kg
Lični rekord(i)
Lični rekord(i)17,92 m
Skok u dalj8,23 m
Skok s motkom5,40 m
Ažurirano: 6. 10. 2019.

Hristo Markov nekadašnji je bugarski atletičar, a kasnije i atletski trener. Glavna disciplina bila mu je troskok, a takmičio se i u skoku u dalj i skoku s motkom (rjeđe). Trener mu je bio Čavdar Čendov.

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Takmičarska

[uredi | uredi izvor]

U prvo seniorsko finale u karijeri plasirao se na Evropskom dvoranskom prvenstvu 1983, osvojivši sedmo mjesto (16,06 m). Iste godine postao je evropski juniorski prvak, a na sljedećem evropskom dvoranskom prvenstvu bio je peti (16,89 m).

Prvi veći uspjeh u seniorskoj konkurenciji ostvario je na Svjetskim dvoranskim igrama 1985. u Parizu, pobijedivši s daljinom 17,22 m i postavši (tada još nezvanični) svjetski dvoranski prvak. Šest sedmica kasnije pobijedio je i na Evropskom dvoranskom prvenstvu, što mu je bila prva zvanična titula.

Sljedeće godine osvojio je zlatnu medalju i na Evropskom prvenstvu na otvorenom u Stuttgartu (17,66 m), s 33 centimetra prednosti ispred Mārisa Bružiksa.

Sezonu 1987. počeo je osvajanjem srebrne medalje na Evropskom dvoranskom prvenstvu, zaostavši samo 3 cm za Sergeom Hélanom. Pola mjeseca nakon toga ostao je bez medalje na prvom zvaničnom svjetskom dvoranskom prvenstvu u Indianapolisu, zauzevši "najgore", četvrto mjesto (16,96 m), a zlato je osvojio Mike Conley. Nekoliko mjeseci kasnije, na Svjetskom prvenstvu u Rimu Conley je ponovo "bacio rukavicu" protivnicima sa 17,67 m, ali je Markov u petoj seriji skočio 17,92, što će ostati njegov lični rekord, a u tom trenutku bio je i novi evropski.

Olimpijska 1988. za Markova je počela četvrtim mjestom na Evropskom dvoranskom prvenstvu. Na Igrama u Seoulu tri sovjetska troskokaša skočila su dalje od Markova u kvalifikacijama: Aleksandar Kovaljenko, Igor Lapšin i Oleg Procenko, pa se finale očekivalo s velikom napetošću. No, Markov je odmah u prvoj seriji skočio 17,61 m i otklonio napetost iz takmičenja. Tek u posljednjoj seriji Lapšin je doskočio na 17,52 m, osvojivši srebro, ispred Kovaljenka i Procenka.

Markov je tako u dobi 23 godine postao osvajač zlatnih medalja na pet najvećih atletskih takmičenja i proglašen je najuspješnijim bugarskim atletičarom svih vremena.

Nakon toga je još samo na Evropskom prvenstvu 1990. u Splitu bio na postolju, osvojivši srebro (17,43 m), s 31 cm zaostatka iza Leonida Vološina. Na Svjetskom prvenstvu 1991. u Tokiju i Olimpijskim igrama 1992. u Barceloni nije prošao kvalifikacije.

Trenerska

[uredi | uredi izvor]

Po okončanju takmičarske karijere počeo se baviti trenerskim poslom. Od 1997. do 2008. trenirao je zemljakinju Terezu Marinovu, koja je pod njegovim vodstvom također postala olimpijska pobjednica u troskoku u Sydneyju 2000.

Priznanja

[uredi | uredi izvor]

Za svoje rezultate od države je dobio priznanje "Zaslužni majstor sporta". Također je počasni građanin Borova, odakle potječe njegova porodica.

Van sporta

[uredi | uredi izvor]

Kratko je bio zastupnik u 39. sazivu Narodne skupštine Bugarske (5. juli 2001 – 17. juni 2005) s liste Saveza demokratskih snaga, zamijenivši Ivu Caneva, koji se povukao iz stranke i odrekao zastupničkog mandata.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Олимпийският шампион Христо Марков положи клетва като депутат". Vesti.bg. 10. 3. 2004. Arhivirano s originala, 6. 10. 2019. Pristupljeno 6. 10. 2019. (bg)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]