Žena
Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola. Spol žene određen je pri začeću prisustvom dvaju kromosoma X u tjelesnim stanicama,[1][2] jednoga naslijeđenog od majke, a drugoga od oca. Spol se vrlo rano ispoljava u fenotipu ploda kroz razvoj spolnih organa, prema čemu se određuje je li dijete rođeno kao dječak ili djevojčica.
Žene su sposobne za trudnoću i rađanje od puberteta do menopauze. Ženska anatomija razlikuje se od muške po ženskom spolnom sustavu koji obuhvaća jajnike, jajovode, maternicu, rodnicu (vagina) i stidnicu (vulva). Kod žena zdjelica i kukovi su širi, a dojke veće nego kod muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i ostatku tijela, imaju više tjelesne masnoće te su u prosjeku niže i manje mišićave od muškaraca.
Tijekom povijesti tradicionalne uloge žena često su definirale te ograničavale njihove djelatnosti i mogućnosti; mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za žene. U mnogim društvima dolazi do ublažavanja tih ograničenja tijekom 20. stoljeća kada su žene dobile pristup višem obrazovanju i širem izboru prilikom odabiru karijere. Nasilje nad ženama, bilo u obiteljima ili u zajednicama, ima dugu povijest, a njeni su počinitelji prvenstveno muškarci. Nekim ženama uskraćena su reproduktivna prava. Razni feministički pokreti imaju zajednički cilj postizanja rodne ravnopravnosti.
Transseksualka je osoba koje je rođena muškog spola, a izjašnjava se da je ženskog roda.
Odrastanje žene razdoblje je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djeteta u odraslu osobu, barem na tjelesni način. Žena to razdoblje započinje menstruacijom. Mnoge kulture na poseban način obilježavaju početak odrastanja, kao npr. u židovstvu bat mizvah.
Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. Feministice su se tijekom 1970-ih strogo usprotivile tome nazivu te upotreba izraza djevojka kod odrasle osobe može značiti uvredu. Zanimljiva je i situacija da latinski izraz femina, otkud je i sam feministički pokret dobio naziv, znači ona koja je sisana (od latinskoga korijena felo = sisati), stoga su se i oko samog naziva pokreta vodile polemike.
U pojedinim kulturama koje su konzervativne i/ili kod kojih je položaj žena nezavidan, čast i reputacija obitelji vrlo je dobra, ako su kćeri u obitelji djevice. Tako se izraz stara djevojka ili stara cura i dalje može čuti kada se govori o ženama koje se nikada nisu udavale. Riječ žena bi, pak, u takvim kulturama značio da je žena seksualno iskusna, što bi bila uvreda cijeloj obitelji.
U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. U ovom slučaju, izraz djevojka može se usporediti s izrazom dečko za muškarca. Ipak, i među liberalnim kulturama, riječ djevojka često se smatra uvredljivim, ako se koristi kod starijih žena.
Tijekom ranog razvoja ploda (fetusa) morfologija zametka (embrija) oba spola slična je do otprilike 6. ili 7. tjedna kada se spolne žlijezde (gonade) diferenciraju u sjemenike (testise) kod muškaraca zbog djelovanja Y kromosoma. Spolna diferencijacija odvija se u žena na način koji je neovisan o spolnim hormonima.[3] Budući da ljudi nasljeđuju mitohondrijski DNA samo iz jajne stanice majke, genealozi mogu pratiti majčinsku lozu daleko u prošlost.
Pubertet kod žena pokreće tjelesne promjene koje omogućuju spolnu reprodukciju oplodnjom. Kao odgovor na kemijske signale iz hipofize, jajnici proizvode estrogen koji potiče sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj dojki i menarhu (početak menstruacije) koja se obično javlja u dobi od 12. do 13. godine.[4][5][6][7]
Obično između 49. i 52. godine života žena dosegne menopauzu[8][9] (klimakterij), što je doba u životu žene kada menstruacije trajno prestanu i žena više ne može rađati djecu.[10]
Jajnici, uz regulacijsku ulogu proizvodnje hormona, proizvode i ženske spolne stanice (jajne stanice) koje, nakon što su oplođene muškim spolnim stanicama (spermijima), stvaraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti plod (fetus) i s mišićima koji sudjeluju u izgonu ploda tijekom poroda. Rodnica (vagina) elastični je mišićni dio ženskog reproduktivnog trakta od stidnice (vulve) do grlića maternica i koristi se u kopulaciji i rađanju. Izraz vagina često se kolokvijalno i pogrešno koristi u hrvatskom jeziku za vulvu (vanjske ženske genitalije) koja se (osim od vaginalnog otvora) sastoji od stidnih usana, klitorisa i mokraćne cijevi. Mliječne žlijezde proizvode mlijeko, hranjivu sekreciju koja je jedna od najznačajnijih karakteristika sisavaca.[11] U zrelih žena dojke su općenito izraženije nego u većine drugih sisavaca. Veličina dojki nije povezana s proizvodnjom mlijeka, pa se smatra da je prosječno izraženija veličina dojki kod žena, u odnosu na druge sisavce, barem djelomično rezultat spolnog odabira.[12]
U brojnim prapovijesnim kulturama uloga žena bila je u obradi zemlje i pripitomljavanju životinja, dok bi muškarci lovili divljač. Antropolozi smatraju da su upravo žene pionirke agrikulture u čitavom svijetu upravo zbog poznavanja i rada s biljkama.
U suvremenom svijetu, a pritom se misli do vremena s početka 20. stoljeća, uloga žene uvelike se promijenila. Njihova primarna zadaća bila je odgajanje djece, a muškarac je bio jedini koji bi uzdržavao obitelj. Nedopuštanje rada ženama bio je primjer dobrostojeće obitelji, dok je obitelj u kojoj je žena morala raditi bila na lošijem glasu jer se znalo da najčešće nije imućna.
To je dovelo do pokreta feministica koje su tražile potpunu jednakost s muškarcima. Najveća prepreka tom pokretu bile su predrasude koje su stvarane stoljećima i tisućljećima i koje su stvarale nejednakost. Feministice su zahtijevale da se odbaci ideal žene kao kućanice. No, iako je u nekim zemljama ovaj pokret polučio značajan uspjeh, u zapadnom svijetu žene još uvijek rijetko dopiru do najviših položaja, npr. predsjednika ili premijera države.
- ↑ Kromosomi, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 23. listopada 2021.
- ↑ X-kromosom, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 23. listopada 2021.
- ↑ Differences, Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex and Gender; Wizemann, Theresa M.; Pardue, Mary-Lou. 2001. Sex Begins in the Womb (engleski). National Academies Press (US).
All human individuals—whether they have an XX, an XY, or an atypical sex chromosome combination—begin development from the same starting point. During early development the gonads of the fetus remain undifferentiated; that is, all fetal genitalia are the same and are phenotypically female. After approximately 6 to 7 weeks of gestation, however, the expression of a gene on the Y chromosome induces changes that result in the development of the testes. Thus, this gene is singularly important in inducing testis development. The production of testosterone at about 9 weeks of gestation results in the development of the reproductive tract and the masculinization (the normal development of male sex characteristics) of the brain and genitalia. In contrast to the role of the fetal testis in differentiation of a male genital tract and external genitalia in utero, fetal ovarian secretions are not required for female sex differentiation.
- ↑ (Tanner, 1990).
- ↑ Anderson SE, Dallal GE, Must A. Travanj 2003. Relative weight and race influence average age at menarche: results from two nationally representative surveys of US girls studied 25 years apart. Pediatrics. 111 (4 Pt 1): 844–50. doi:10.1542/peds.111.4.844. ISSN 0031-4005. PMID 12671122
- ↑ Al-Sahab B, Ardern CI, Hamadeh MJ, Tamim H. 2010. Age at menarche in Canada: results from the National Longitudinal Survey of Children & Youth. BMC Public Health. 10: 736. doi:10.1186/1471-2458-10-736. PMC 3001737. PMID 21110899
- ↑ Hamilton-Fairley, Diana. Obstetrics and Gynaecology (PDF). Second izdanje. Blackwell Publishing. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2018. Pristupljeno 23. listopada 2021. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Menopause: Overview. Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. lipnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 8. ožujka 2015.
- ↑ Menopause: Overview. PubMedHealth. 29. kolovoza 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2017. Pristupljeno 8. ožujka 2015.
- ↑ Takahashi TA, Johnson KM. Svibanj 2015. Menopause. The Medical Clinics of North America. 99 (3): 521–34. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006. PMID 25841598
- ↑ Oftedal, Olav T. 2002. The mammary gland and its origin during synapsid evolution. Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia. 7 (3): 225–252. doi:10.1023/a:1022896515287. PMID 12751889. S2CID 25806501
- ↑ Buss, David M. 2019. Evolutionary psychology: the new science of the mind. 6. izdanje. Routledge. New York. ISBN 978-1-138-08818-4
| Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Žena | |
| Wikicitati imaju zbirke citata o temi Žene |