Prijeđi na sadržaj

bell hooks

Izvor: Wikipedija

Gloria Jean Watkins (Hopkinsville, 25. rujna 1952.Berea, 15. prosinca 2021.), poznatija pod pseudonimom bell hooks,[1] američka je autorica, profesorica, feministkinja i društvena aktivistkinja. Ime "bell hooks" posuđeno je od prabake po majci, Bell Blair Hooks.[2]

U središtu njenog pisanja bila je intersekcionalnost rase, kapitalizma i roda, i onoga što ona opisuje kao njihovu sposobnost stvaranja i održavanja sustava ugnjetavanja i klasne dominacije. Objavila je više od 30 knjiga i brojne znanstvene članke, pojaviljivala se u dokumentarnim filmovima i sudjelovala na javnim predavanjima. Bavila se rasom, klasom i rodom u obrazovanju, umjetnosti, povijesti, seksualnosti, masovnim medijima i feminizmu.[3] Godine 2014. osnovala je bell hooks institut na Berea Collegeu u Berei u Kentuckyju.[4]

Biografija

[uredi | uredi kôd]

Rani život

[uredi | uredi kôd]

Gloria Jean Watkins rođena je 1952. u Hopkinsvilleu, malom, izdvojenom gradiću u Kentuckyju, u radničkoj afroameričkoj obitelji. Watkins je bila jedno od šestero djece rođene od Rose Bell Watkins (rođene Oldham) i Veodis Watkins. Otac joj je radio kao domar, a majka kao sobarica u kućama bijelih obitelji.[5] Strastvena čitateljica, Watkins se školovala u rasno odvojenim javnim školama, kasnije je napisala da je svoje obrazovanje doživjela kao praksu slobode. Opisuje velike nedaće s kojima se suočila pri prijelazu u integriranu školu, gdje su učitelji i učenici bili uglavnom bijelci. Završila je srednju školu u Hopkinsvilleu, prije diplomiranja engleskog jezika 1973. godine na Sveučilištu Stanford, a magistrirala je engleski jezik na Sveučilištu Wisconsin-Madison 1976. godine.[6]

Godine 1983., nakon nekoliko godina poučavanja i pisanja, doktorirala je književnost na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Cruzu s disertacijom o autorici Toni Morrison.

Karijera

[uredi | uredi kôd]

Svoju nastavničku karijeru započela je 1976. godine kao profesorica engleskog jezika i viša predavačica za etničke studije na Sveučilištu Južna Kalifornija.[7] Tijekom tri godine provedene tamo, izdavač iz Los Angelesa, Golemics izdao je njezino prvo objavljeno djelo, zbirku pjesama pod naslovom And There We Wept (1978.), napisanu pod imenom "bell hooks". Usvojila je ime svoje prabake po majci kao pseudonim jer je njezina prabaka "bila poznata po svom bistrom i odvažnom jeziku, kojoj se jako divila". Ime je napisala malim slovima "kako bi se razlikovala od prabake". Rekla je da njezino nekonvencionalno mala slova njezina imena označavaju najvažnija njezina djela: "suštinu knjiga, a ne tko sam ja".[8]

Predavala je na nekoliko visokoškolskih ustanova ranih 1980-ih i 1990-ih, uključujući Kalifornijsko sveučilište, Santa Cruz, Državno sveučilište San Francisco, Yale, Oberlin College i City College u New Yorku.[9] Godine 1981. South End Press objavio je njeno prvo veliko djelo, Nisam li ja žena?: Crne žene i feminizam, koje je napisano godinama ranije dok je bila studentica.[10] Desetljećima od objavljivanja, Nisam li ja žena? stekla je široko priznanje kao utjecajan doprinos feminističkoj misli.[11]

bell hooks, 2009. godine

Feministkinje ju često citiraju,[12][13][14] zbog najboljeg rješenja za definiranje nečega raznolikog kao što je "feminizam”: 'Feminizam je pokret za okončanje seksizma, seksističkog iskorištavanja i ugnjetavanja'.[15]

Objavila je više od 30 knjiga, o različitim temama, od tema crnaca, patrijarhata i muškosti do samopomoći, angažirane pedagogije do osobnih sjećanja i seksualnosti (obzirom na feminizam i politiku estetske/vizualne kulture). Prevladavajuća tema u njezinom najnovijem pisanju su zajednica i zajedništvo, sposobnost ljubavnih zajednica da prevladaju nejednakosti rase, klase i roda. U tri konvencionalne knjige i četiri knjige za djecu, ona sugerira da su komunikacija i pismenost (sposobnost čitanja, pisanja i kritičkog razmišljanja) ključni za razvoj zdravih zajednica i odnosa koji nisu narušeni rasnom, klasnom ili rodnom nejednakošću.

Bila je na pozicijama profesorice afroameričkih studija i engleskog jezika na Sveučilištu Yale, izvanredne profesorice ženskih studija i američke književnosti na Oberlin Collegeu u Oberlinu (Ohio), te kao istaknute predavačice engleske književnosti na City Collegeu u New Yorku.

"Feministička" teorija

[uredi | uredi kôd]

Uočavajući nedostatak raznolikih glasova u popularnoj feminističkoj teoriji, Hooks je 1984. objavila Feminističku teoriju: od margine do centra. U ovoj knjizi ona tvrdi da su ti glasovi marginalizirani te navodi: "Biti na margini znači biti dio cjeline, ali izvan glavnog tijela.[16] Ona tvrdi da ako feminizam nastoji učiniti žene jednakim muškarcima, to je nemoguće jer u zapadnom društvu nisu svi muškarci jednaki. Tvrdi: "Žene u nižim slojevima i siromašnim skupinama, osobito one koje nisu bijele, ne bi definirale oslobođenje žena kao žene koje stječu društvenu ravnopravnost s muškarcima budući da ih se u svakodnevnom životu stalno podsjeća da sve žene ne dijele zajedničko društveni status."[17]

Rad je iskoristila kao platformu za nove, sveobuhvatnije feminističke teorije. Njezina je teorija poticala dugogodišnju ideju sestrinstva, ali se zalagala za to da žene priznaju svoje razlike, a da se ipak međusobno prihvaćaju. Pozvala je feministkinje da razmotre rodni odnos prema rasi, klasi i spolu, koncept koji je postao poznat kao intersekcionalnost. Ona također zagovara važnost uključivanja muškaraca u pokret za ravnopravnost, navodeći da muškarci moraju učiniti svoj dio posla da bi došlo do promjene. Ona također poziva na restrukturiranje kulturnog okvira moći, onog koji ne smatra nužnim ugnjetavanje drugih.[18]

Dio ovog restrukturiranja uključuje uključivanje muškaraca u feministički pokret, tako da ne postoji separatistička ideologija, koliko integrirano drugarstvo. Nadalje, ona cijeni odmak od feminističke misli koju vode buržoaske bijele žene, i prema višedimenzionalnom okupljanju oba spola u borbi za odgoj žena. Time se izvorni fokus feminizma pomiče s viktimizacije, prema gajenju razumijevanja, uvažavanja i tolerancije prema svim spolovima i spolovima, tako da svi imaju kontrolu nad svojim sudbinama, bez kontrole patrijarhalnih, kapitalističkih tirana.[17]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bell hooks

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • And there we wept: poems. 1978. OCLC 6230231
  • hooks, bell. 1981. Ain't I a Woman?: Black women and feminism. ISBN 978-0-89608-129-1
  • hooks, bell. 1984. Feminist Theory: From Margin to Center. ISBN 978-0-89608-613-5CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)

Knjige za djecu

[uredi | uredi kôd]

Poglavlja knjiga

[uredi | uredi kôd]
  • hooks, bell. 1993. Black women and feminism. Richardson (ur.). Feminist frontiers III. McGraw-Hill. New York. str. 444–449. ISBN 9780075570011.
  • hooks, bell. 1996. Continued devaluation of Black womanhood. Jackson (ur.). Feminism and sexuality: a reader. Columbia University Press. New York. str. 216–223. ISBN 9780231107082.
  • hooks, bell. 1997. Sisterhood: political solidarity between women. McClintock (ur.). Dangerous liaisons: gender, nation, and postcolonial perspectives. University of Minnesota Press. Minnesota, Minneapolis. str. 396–414. ISBN 9780816626496.
  • hooks, bell. 2004. Selling hot pussy: representations of Black female sexuality in the cultural marketplace. Richardson (ur.). Feminist frontiers. 5th izdanje. McGraw-Hill. Boston. str. 119–127. ISBN 9780072824230. Pdf.
  • hooks, bell. 2005. Black women: shaping feminist theory. Cudd (ur.). Feminist theory: a philosophical anthology. Blackwell Publishing. Oxford, UK; Malden, Massachusetts. str. 60–68. ISBN 9781405116619.


Privatni život

[uredi | uredi kôd]

Opisivala je svoj seksualni identitet kao "queer-pas-gay".[21][22]

hooks je preminula 15. prosinca 2021. u 69. godini u svom domu Berea, Kentucky od posljedica otkazivanja bubrega.[23]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Dinitia Smith. 28. rujna 2006. Tough arbiter on the web has guidance for writers. The New York Times. str. E3. But the Chicago Manual says it is not all right to capitalize the name of the writer bell hooks because she insists that it be lower case.
  2. hooks, bell, "Inspired Eccentricity: Sarah and Gus Oldham" in Sharon Sloan Fiffer and Steve Fiffer (eds), Family: American Writers Remember Their Own, New York: Vintage Books, 1996, p. 152.
  3. Bell Hooks Biography - life, childhood, children, name, school, mother, young, book, information, born. www.notablebiographies.com. Pristupljeno 23. travnja 2016.
  4. About the bell hooks institute. bell hooks institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. travnja 2016. Pristupljeno 23. travnja 2016.
  5. Bell Hooks Biography
  6. Scanlon, Jennifer. 1999. Significant Contemporary American Feminists: A Biographical Sourcebook. Greenwood Press. Westport, CT. str. 125–132. ISBN 978-0313301254
  7. Anderson, Gary L.; Anderson, Kathryn G. 2007. hooks, bell (1952– ). vol. 2 izdanje. SAGE Reference. str. 704–706
  8. Heather Williams. 26. ožujka 2013. bell hooks Speaks Up. The Sandspur Prenosi Issuu
  9. "bell hooks."
  10. Teaching to Transgress, p. 52.
  11. Google Scholar shows 894 citations of Ain't I a Woman (as of August 30, 2006).
  12. Adams, Lauren. 7. veljače 2012. Book Review: Feminism is for Everybody by bell hooks. Underneath a Book. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  13. 10 Years of "Feminism is for Everybody". Ms. Magazine Blog. 7. rujna 2010. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  14. Feminism is for Everybody: Further Discussion. A Year of Feminist Classics. 8. veljače 2012. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  15. bell hooks, Feminism is for Everybody: Passionate Politics, Pluto Press, 2000.
  16. hooks 1984, str. xvi.
  17. a b hooks 1984.
  18. hooks 1984, str. 92.
  19. a b bell hooks. Berrea College. Loyal Jones Appalachian Center. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016.
  20. Bell Hooks: Appalachian Elegy Poetry and Place. Loyal Jones Appalachian Center (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 12. rujna 2022. Pristupljeno 12. rujna 2022.
  21. Queer Black Feminist Writer bell hooks Dies at 69. www.advocate.com (engleski). 15. prosinca 2021. Pristupljeno 16. prosinca 2021.
  22. Nast, Condé. 12. ožujka 2019. How bell hooks Paved the Way for Intersectional Feminism. them. (engleski). Pristupljeno 16. prosinca 2021.
  23. bell hooks, author and activist, dies aged 69. the Guardian (engleski). 15. prosinca 2021. Pristupljeno 16. prosinca 2021.