Brest (Bjelorusija)

Brest
	Брэст
	;
	; Zastava ; Grb
	Vlast
• Gradonačelnik	Alexander Rogachuk
	Površina
• Ukupna	78,9 km2
Visina	280 m
Koordinate	52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E
	Stanovništvo (2024.)
• Entitet	344 470; (2400 stan./km2)
Vremenska zona	FET (UTC+3)
Pozivni broj	+375(0) 162
Stranica	city-brest.gov.by/
	; Položaj Bresta na karti Bjelorusije

Brest (bjeloruski: Брэст, Brėst; tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie; poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, »Litavski Brest«) je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. Godine 2024. grad je imao 344 470 stanovnika.

Ime

Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק/Brisk. Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).

Zemljopis

Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola. Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tijekom sovjetskog razdoblja bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.

U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.

Povijest

Grad su osnovali Slaveni. Kao grad, Brest (Berestye) u Kijevskoj Rusi prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Nekoliko su ga puta osvajale Poljska i Litva, opustošili su ga Mongoli 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275. godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.