Katalonski ljudski tornjevi

Ljudski tornjevi
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština

Španjolska
Regija:	Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa:	2010.
Ugroženost:	-
Poveznica:	UNESCO:00364

Castells (valencijski katalonski za „Dvorci”) su ljudski tornjevi koje prave pripadnici amaterskih skupina, obično kao dio godišnjih svečanosti u katalonskim gradovima.^[1]

Dva tornja *3 de 9 amb folre* iz Vilafranca del Penedès 1862. god.

Tradicionalno se organiziraju na trgu ispred balkona Gradske vijećnice. Ljudske tornjeve prave castellers-i koji stoje jedni drugima na ramenima u nizu faza (između šest i deset). Svaka razina tronc-a, naziv za drugu razinu prema gore, uglavnom se sastoji od dva do pet težih ljudi koji podržavaju mlađe, laganije dječake ili djevojčice. Pom de Dalt, tri najgornji razine tornja, čine isključivo djeca. Svatko je dobrodošao da se formira pinya, gomilu koja podržava baze tornja.

Običaj gradnje ljudskih tornjeva potječe iz Vallsa, mjesta u blizini Tarragona, s kraja 18. stoljeća. Iako su popularni širom Katalonije i Balearskog otočja, najkompleksnije strukture (gamma extra castells) se prave u gradovima: Valls, Vilafranca del Penedès, Terrassa, Mataró i Tarragona.

Svaka skupina se može prepoznati po svojoj nošnji, a posebno po boji košulje, dok cummerbund služi za zaštitu leđa i za njega se hvataju castellers-i kada se penju na toranj. Prije, tijekom i nakon izvedbe, glazbenici sviraju razne tradicionalne melodije na puhčkom glazbalu poznatom kao Gralla, postavljajući ritam na koji se toranj gradi. Znanja potrebna za podizanje Castellsa tradicionalno se prenose s generacije na generaciju unutar skupine, te se može naučiti samo praksom. Zbog toga je ova djelatnost upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2010. godine.^[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Katalonski ljudski tornjevi

↑ ^a ^b Human towers na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 8. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Web del Patronato Nacional del Misteri d'Elx - Misterio de Elche (šp.)
La Tramoia Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2017. (Wayback Machine)

v • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (43)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Córdobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]