Samostan Poblet – Wikipedija

Samostan Poblet
Svjetska baština – UNESCO

Država	Španjolska
Godina uvrštenja	1991. (15. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:518
Koordinate	41°22′51″N 01°04′57″E / 41.38083°N 1.08250°E / 41.38083; 1.08250
Samostan Poblet class=notpageimage\| Lokacija samostana Poblet u Španjolskoj

Kraljevski Gospin samostan Poblet (katalonski: Reial Monestir de Santa Maria de Poblet, španjolski: Real Monasterio de Santa María de Poblet) je cistercitski samostan iz 12. stoljeća u pokrajini Conca de Barberà, u španjolskoj autonomnoj zajednici Kataloniji.

Od 1991. godine upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedan od najvećih samostana u Španjolskoj, te kao veličanstvena utvrđena rezidencija Aragonskog kraljevstva s mauzolejom kraljeva Aragona i Katalonije.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Samostan su osnovali cistercitski monasi iz Francuske 1151. godine. Glavni arhitekt kompleksa bio je opat Arnau Bargués. Samostan je prvi od tri samostana koji su poznati kao "cistercitski trokut" (druga dva su: Vallbona de les Monges i Santes Creus), a koji su pomogli utvrditi kršćanstvo u Kataloniji u 12. stoljeću. Od pokopa kralja Jakova I. Aragonskog samostan je služio i kao kraljevski mauzolej vladara Aragonske krune.

Glavni oltar crkve je 1527. godine izgradio renesansni kipar Damián Forment.

God. 1835., država je zatvorila samostan, ali ga talijanski cisterciti ponovno obnavljaju 1940. godine. Danas Samostan Poblet pripada "Cistercitskoj kongregaciji aragonskog kraljevstva", zajedno sa samostanom Santa Maria de Solius i ženskim samostanima Santa Maria de Vallbona i Santa Maria de Valldonzella. Opat Pobleta je ex officio predsjednik kongregacije, a u samostanu se nalazi još 29 monaha, po jedan oblat i jedan novak, te dva pripadnika drugih redova.

Kraljevski portal lijevo i barokni desno
Refektorij
Prikaz kraljevskog mauzoleja (Pateon)
Razglednica iz 1920. prema bakropisu iz 1806. godine.
Kraljevski grobovi u mauzoleju (Pateon)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samostan Poblet

Monestir de Poblet Official website (šp.) (engl.)

v • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (43)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Córdobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]