Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.)

Vrijeme	1988. - 1994.
Lokacija	Gorski Karabah; Armenija, Azerbajdžan
Ishod	Armenska pobjeda; Potpisan sporazum o prekidu vatre (Protokol iz Biškeka)

Rat u Gorskom Karabahu
	;
Vrijeme	1988. - 1994.
Lokacija	Gorski Karabah; Armenija, Azerbajdžan
Ishod	Armenska pobjeda; Potpisan sporazum o prekidu vatre (Protokol iz Biškeka)
Sukobljeni
Armenija; Republika Gorski Karabah; Podrška:; Plaćenici ZND-a	Azerbajdžan; Podrška:; Afganistanski mudžahedini; Čečenski mudžahedini; Plaćenici ZND-a
Vođe
Samvel Babajan; Monte Melkonian †; Hamajak Harojan; Vazgen Sargsjan; Arkadij Ter-Tatevosjan; Anatolij Zinevič	Isgandar Hamidov; Surat Husejnov; Rahim Gazijev; Shamil Basajev; Gulbuddin Hekmatjar
Vojne snage
20.000 (snage RGK); 20.000 (Armenija)	74.000; 2000 - 3000 afganistanskih/čečenskih mudžahedina
Posljedice
Mrtvi:; 4.592; Nestali:; 196	Mrtvi:; 25.000 - 30.000; Ranjeni:; 60.000; Nestali:; 4.210
	Civilne smrti; 1264 armenskih civila (uključuje građane Armenije); Točan broj azerbajdžanskih civilnih žrtava je nepoznat. ;

Rat u Gorskom Karabahu (armenski: Արցախյան ազատամարտ, izgovor: arcahjan azatamart; azerski: Qarabağ münaqişəsi) bio je oružani sukob između Armenaca u Gorskom Karbahu koje je podržavala Republika Armenije i Azerbajdžana koji se odvijao između veljače 1988. i svibnja 1994. u pokrajini Gorski Karabah. Kako se rat razvijao, Armenija i Azerbajdžan, obje bivše republike Sovjetskog Saveza, ušle su u otegnuti, neobjavljeni gorski rat unutar pokrajine Karabah zbog težnji Azerbajdžana da spriječi odvajanje iste pokrajine iz svojih granica. Narodna skupština Gorskog Karbaha glasovala je za ujedinjenje Karabaha s Armenijom, dok je također održan i referendum, kojeg su Azeri u Karabahu uglavnom bojkotirali, na kojem se većina stanovništva izjasnila za neovisnost. Zahtjev za ujedinjenjem s Armenijom, koji je dosegao svoj vrhunac krajem 1980.-ih, počeo je kao miran poduhvat. Međutim, sljedećih mjeseci, kako se bližio raspad SSSR-a, pokret se razvio u nasilan sukob između Armenaca i Azera što je rezultiralo tvrdnjama o etničkom čišćenju s obje strane.^[5]^[6]

Među-etnički sukob ubrzo se rasplamsao nakon što je parlament Autonomne Oblasti Gorski Karabah 20. veljače 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji. Nastanak armenskog separatističkog pokreta olakašalo je i stanje u tadašnjem SSSR-u. Dok je Azerbajdžan proglašavao neovisnost od SSSR-a uklanjajući posebnosti koje je imala vlada enklave, armenska je većina glasovala za odvajanje od Azerbajdžana usputno proglasivši međunarodno nepriznatu Republiku Gorski Karabah.

Borbe širokih razmjera izbile su u zimu 1992. Međunarodno posredništvo nekoliko grupa uključujući europski OESS, nije bilo uspješno u donošenju rezolucije s kojom bi obje strane bile zadovoljne. U proljeće 1993. armenske su snage zarobile područja izvan same enklave, na taj način dovodeći u mogućnost uključenje drugih zemalja iz regije u sukob. Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave te su držali i oko 9 % azerbajdžanskog teritorija izvan nje. Kao rezultat sukoba, raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbajdžana te 800.000 Azera iz Armenije i Karabaha.^[7] Prekid vatre je potpisan uz rusko posredništvo u svibnju 1994.

Izvori

↑ ^a ^b ^c DeRouen, Karl. 2007. Civil Wars of the World: Major Conflicts since World War II. str. 148. ISBN 978 1 85109 919 1
↑ ^a ^b ^c ^d "Нагорный Карабах: факты против лжи" (ruski) sumgait.info (13. srpnja 2011.)
↑ ^a ^b De Waal, Thomas. 2003. Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War. New York. ISBN 0 8147 1945 7
↑ "Investigation: Karabakh: Missing in Action - Alive or Dead?" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2009. Pristupljeno 10. ožujka 2012. iwpr.gn.apc.org via web.archive.org (13. srpnja 2011.)
↑ "Without Rules or Pity" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2008. Pristupljeno 10. ožujka 2012. cilicia.com (13. srpnja 2011.)
↑ Lieberman, Benjamin. 2006. Terrible Fate: Ethnic Cleansing in the Making of Modern Europe. str. 284–292. ISBN 1 56663 646 9
↑ "The CIA World Factbook: Transnational Issues in Country Profile of Azerbaijan" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2016. Pristupljeno 10. ožujka 2012. cia.gov (13. srpnja 2011.)

Vidi još

Sukobi u Gorskom Karabahu 2020.

[en3-1] DeRouen, Karl. 2007. Civil Wars of the World: Major Conflicts since World War II. str. 148. ISBN 978 1 85109 919 1

[en5-2] "Нагорный Карабах: факты против лжи" (ruski) sumgait.info (13. srpnja 2011.)

[en7-3] De Waal, Thomas. 2003. Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War. New York. ISBN 0 8147 1945 7

[en8-4] "Investigation: Karabakh: Missing in Action - Alive or Dead?" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2009. Pristupljeno 10. ožujka 2012. iwpr.gn.apc.org via web.archive.org (13. srpnja 2011.)

[en10-5] "Without Rules or Pity" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2008. Pristupljeno 10. ožujka 2012. cilicia.com (13. srpnja 2011.)

[en11-6] Lieberman, Benjamin. 2006. Terrible Fate: Ethnic Cleansing in the Making of Modern Europe. str. 284–292. ISBN 1 56663 646 9

[en16-7] "The CIA World Factbook: Transnational Issues in Country Profile of Azerbaijan" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2016. Pristupljeno 10. ožujka 2012. cia.gov (13. srpnja 2011.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]