Moldavci
Moldavci u najširem smislu predstavljaju stanovnike Moldavije, a u užem smislu etničku grupu definiranu porijeklom iz nekadašnje Kneževine Moldavije, odnosno korištenjem moldavskog jezika.
Moldavci pretežno žive u Moldaviji, gde čini oko 65% stanovništva. Moldavci su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore moldavskim jezikom, koji je sličan rumunskom, i koji pripada romanskoj grupi indoevropske porodice jezika. Moldavaca ukupno ima oko 3,696.000, od toga u Moldaviji 3,253.000.
Koncept Moldovaca kao posebne etničke grupe je relativno nov, i potječe od 1920-ih kada je korišten od strane sovjetske vlade za teritorijalna presezanja prema Besarabiji, oblasti koju je Rusija bila prisiljena predati Rumunjskoj temeljem Brestlitovskog mira. Taj je koncept dobio svoju praktičnu primjenu kada je Besarabija nakon drugog svjetskog rata postala dio SSSR-a kao sovjetska republika Moldavija.
Nakon pada komunizma, rumunjska vlada odbija službeno priznati postojanje zasebnog moldavskog etniciteta, odnosno smatra kako su Moldavci ništa drugo nego integralni dio rumunjskog etničkog korpusa. Zahtjevi da se Moldavija nakon raspada SSSR-a prisajedini matici domovini su, s druge strane, našli na otpor jer je moldavska post-sovjetska vlada odlučila očuvati poseban nacionalni identitet.
Osim u Moldaviji, postojanje Moldavaca kao posebne etničke grupe je priznato u državama ZND, a u Ukrajini uživaju status nacionalne manjine.
Pitanje jesu li Moldavci poseban etnos dan-danas izaziva kontroverze zbog nedostatka konsenzusa po pitanju etnogeneze.